Europska komisija revidirala je Nacionalni plan oporavka i otpornosti, zasad nijedna stavka nije izbačena, ali se ispravljaju nepreciznosti i pogreške u troškovima pa iz EU dolazi milijarda kuna manje, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

Kratka inventura pokazuje da je Hrvatska krenula u plan oporavka i otpornosti s 49 milijardi kuna predviđenih za reforme i investicije, a dio troškova je nakon Komisijinog češljanja pojedinih stavki “skresan” za oko milijardu kuna, navodi dnevnik.

Time se Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) zapravo približio realnosti jer je Hrvatskoj Europska unija u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost na raspolaganje stavila oko 6,3 milijarde eura ili 47,5 milijardi kuna.

Premijerov savjetnik i koordinator izrade NPOO-a Zvonimir Savić kaže da su zadovoljni dosadašnjim procesom jer su, unatoč tom smanjenju, “koncept plana, njegove tematske cjeline i reforme dosta sačuvani”, što nekim zemljama nije uspjelo.

Na pitanje što je konkretno smanjeno ili promijenjeno, odgovara da nijedna predviđena investicija nije izbačena nego je bilo tehničkih pogrešaka u iskazanim troškovima, a za oko 500 milijuna kuna je smanjen i ukupni iznos za poduzetnicima zanimljivu potkomponentu nazvanu “Otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo”.

Za to je, naime, originalno Hrvatska predvidjela oko šest milijardi kuna kroz niz financijskih instrumenata, ali je nakon “preslagivanja i reorganizacije” troškova koji je proveden sa stručnim timom iz EK za to sada namijenjeno ukupno 5,5 milijardi kuna.

Što će to značiti za poduzetnike? Pojednostavljenje i smanjenje iznosa se odnosi uglavnom na razne financijske instrumente, a Savić kaže da su pritom ipak uspjeli povećati iznos koji će biti dostupan kroz bespovratne potpore.

Tako sada poduzetničke potpore za “tranziciju na energetski i resorno učinkovito gospodarstvo” iznose ukupno 1,9 milijardi kuna, a jednako toliko iznose i financijski instrumenti. U sklopu pak inovacija i digitalizacije gospodarstva ostale su i dalje bespovratne potpore za, primjerice, digitalizciju (206 milijuna kuna), vaučeri za digitalizaciju (70 milijuna kuna) ili za novoosnovana poduzeća (141 milijun kuna), donosi Jutarnji list.