Iznajmljivanjem Sabornice u vrijeme spomendana žrtve Vukovara i Škabrnje, vladajući jasno pokazuju svoj odnos prema državotvornosti i požrtvovnosti hrvatskog naroda

12.11.2019. 18:40:00

U  Zagrebu će se od 19. do 21. studenog održati Izborni kongres Europske pučke stranke (EPP), no to ne bi bilo ništa neuobičajeno, da vladajuća stranka  HDZ, za te potrebe ne  iznajmljute Sabornicu uz obrazloženje da je riječ o najvećem političkom skupu europske političke obitelji, obitelji Hrvatske demokratske zajednice.

“Kongresu EPP-a, na kojem će se okupiti više od 2000 sudionika iz gotovo 40 zemalja, domaćini će biti predsjednik HDZ-a i Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković te predsjednik EPP-a Joseph Daul. Također, nazočit će mu njemačka kancelarka Angela Merkel, izabrana predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen te predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

Najveći dio aktivnosti održat će se u zagrebačkoj Areni, no i u nekim drugim reprezentativnim prostorima Grada Zagreba. Među ostalim, sjednica Predsjedništva i Skupštine EPP-a održat će se u Hrvatskome saboru. U vezi s tim u pojedinim su se medijima pojavile određene dvojbe i pitanje je li HDZ privatizirao taj prostor. Takve navode držimo neutemeljenima i najoštrije ih odbacujemo.

Organizator Kongresa je Europska pučka stranka. Njezina je praksa proteklih godina bila sjednice Predsjedništva i Skupštine organizirati u dvoranama nacionalnih parlamenata. Primjerice Litve, Danske, Finske te Europskoga parlamenta u Bruxellesu, Strasbourgu i Luksemburgu.

EPP se za uporabu dvorana u Hrvatskom saboru obratio njegovu Predsjedništvu, koje je u travnju 2019. odobrilo zahtjev većinom glasova. Tu je odluku podupro i SDP-ov potpredsjednik Sabora Siniša Hajdaš Dončić, a Božo Petrov iz Mosta bio je suzdržan.

U skladu s odlukom o visini naknade za korištenje dvorana za sjednice u Hrvatskom saboru, EPP će platiti 42.500 kuna za korištenje i 31.988 kuna za ostale troškove. Zato, uzimajući u obzir pravilnik kojim je utvrđena mogućnost najma dvorana Hrvatskog sabora klubovima stranaka u Europskom parlamentu, u takvoj odluci ne vidimo ništa sporno i neuobičajeno”, navodi se u priopćenju HDZ-a.

Za HDZ-ovu Sunčanu Glavak kongres EPP-a, na kojem će se birati novo vodstvo, bit će veliki politički događaj kakvoga nije bilo u novije vrijeme u Hrvatskoj.

"Nije nimalo neuobičajeno da parlamenti u zemljama gdje se održavaju kongresi EPP-a budu i prostor gdje će se održavati sastanci. Sve će to platiti EPP, negdje oko 75 tisuća kuna. Mislim da je to veliki uspjeh za Hrvatsku. Dolazi oko dvije tisuće delegata iz 40 europskih zemalja i mislim da će to biti sjajna promocija za našu zemlju. Izborni kongres će se održati u Areni Zagreb, a u Saboru će biti samo dio programa 19. studenog“, kazala je.

Sabornica-e1478254845557-696x522

U HDZ-u tvrde da je praksa EPP-a proteklih godina bila organizirati sjednice Predsjedništva i Skupštine u dvoranama nacionalnih parlamenata, primjerice Litve, Danske, Finske te Europskoga parlamenta u Bruxellesu, Strasbourgu i Luksemburgu.

Prošlog tjedna su takve tvrdnje demantirali Finci i Danci. Kako je javljeno iz Parlamenta Finske, prostori u parlamentu te države dostupni su za događaje koji su povezani s parlamentarno-političkom aktivnosti.

Dvorana za plenarne sjednice, odnosno finska sabornica, rezervirana je samo za plenarno zasjedanje, i za simulirane sjednice parlamenta, na kojima se mladi ljudi upoznaju s demokratskim procesima. Iz danskog parlamenta su na upit  T-portala odgovorili da se ne sjećaju bilo kakvih sastanka EPP-a u njihovim prostorima, te da iznajmljivanje bilo kakvih prostorija, dvorana i dvorane gdje se održavaju plenarne sjednice u danskom parlamentu nije moguće.

Predsjedništvo Sabora odobrilo iznajmljivanje

Za političku elitu Hrvatski Sabor je izgleda njihova prčija, sa kojom mogu raspolagati i .iznajmljivati svodeći ga na obično trgovačko društvo sa cjenikom .Za njih Sabor ništa ne predstavlja, osim zgrade kao prostora za iznajmljivanje!

Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Hrvatski sabor:

  • – odlučuje o donošenju i promjeni Ustava,
  • – donosi zakone,
  • – donosi državni proračun,
  • – odlučuje o ratu i miru,
  • – donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora,
  • – donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske,
  • – ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti Republike Hrvatske,
  • – odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske,
  • – raspisuje referendum,
  • – obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom,
  • – nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom,
  • – daje amnestiju za kaznena djela,
  • – obavlja druge poslove utvrđene Ustavom.

Članak 82.

Ako Ustavom nije drugačije određeno, Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici nazočna većina zastupnika.

Zastupnici glasuju osobno.

Nikakvu simboliku, nikakav nacionalni značaj, nikakav izraz identiteta hrvatskog naroda,  vladajućim političkim "elitama" u Hrvatskoj ne predstavlja Hrvatski Sabor! Sveden je na prostor za iznajmljivanje! 

Hrvatski državni Sabor bio je čuvar hrvatskog suvereniteta  u četrnaeststoljetnoj povijesti Hrvata. Neprekidno djelovanje Hrvatskog Sabora bilo je prekinuto  samo u razdoblju od 1918.godine do 1941.godine za vrijeme Kraljevine Jugoslavije.

Sabor je kroz povijest štitio interese većine političkog naroda ili staleža protiv samovolje kneževa i kraljeva.Sva važnija zbivanja u političkom, kulturnom i vjerskom životu događala su se na Saboru.

Već bizantski povijesnik Prokopija ( 6.stoljeće) bilježi da Hrvati " od starine žive u demokraciji" rješavajući opće poslove " na zajedničkim skupovima "

  • Na Saboru na Rižani (804) istarski Hrvati zahtjevaju od franačke vlasti da se poštuju njihova starosjedilačka prava u odnosu na došljake
  • Na krunidbi kralja Tomislava ( 925) na Duvanjskom polju prisustvuje" vas puk zemlje"
  • Kralj Dmitar Zvonimir svečano je okrunjen u solinskoj bazilici ( listopad 1076) nakon što ga je narod i kler" složno izabrao za kralja Hrvatske i Dalmacije" na saboru u Solinu.
  • Petar Krešimir IV na saboru u Šibeniku (1066) i Dmitar Zvonimir na saboru u Kninu (1087) obdaruju kraljevskim sloboštinama zadarski benediktinski samostan, žarište duhovnosti, kulture i obrazovanja toga doba.

I nakon što je Hrvatsko Kraljevstvo povezano personalnom unijom s Ugarskom (1102-1526), a kasnije s Habsburškom krunom (1527-1918), Hrvatski Sabor  i Hrvatski Ban bili su  nositelji nacionalnog suvereniteta  i branitelji državnosti Trojedine kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, i onda kada su one bile teritorijalno razjedinjene.

Od 1577 godine Sabor djeluje kao jedinstveni Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor! 1273.godine zasjedao je Slavonski sabor (Congregatio regni Slavoniae) koji je zastupao interese hrvatskog sjevera, a za krajeve južno od Gvozda 1351.godine zasjedao je u Podbrižanima u Lučkoj županiji Hrvatski sabor (Congregatio regni Croatiae)

Do 1918. godine Sabor je staleška skupština ( predstavnika plemstva i crkve). Za sve vrijeme unije s Ugarskom i Austrijom, Hrvatski je Sabor bio najviši zakonodavno i upravno tijelo. Sabor je sazivao hrvatski ban, čiji je položaj bio jednak onome potkralja u drugim zemljama.

SHS

Sabor je neovisno i samostalno donosio zakone, potvrđivao hrvatsko državljanstvo, raspisivao i utvrđivao visinu poreza i upravljao svim financijama, carinom, trgovinom i prometom. Brinuo se o pravosuđu, školstvu; teritorijalnom integritetu i obrani, raspisujući novačenje vojske i imenujući zapovjednike.

Hrvatski Sabor nikada nije ratificirao akt o ujedinjenju Države Srba, Hrvata i Slovenaca, samo je 29. listopada 1918. godine prenio izvršnu vlast sa " kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, te kraljevine Ugarske i carevine Austrije " na Narodno vijeće Države Slovenaca, Hrvata i Srba, ali nije prenio i zakonodavnu vlast!

Sabor je bio raspušten, a hegemonističke srpske snage počele su odmah po proglašenju Kraljevine Srba , Hrvata i Slovenaca provoditi velikosrpsku unitarističku politiku. Kralj Aleksandar I. Karađorđević ukinuo  je Vidovdanski ustav i  6. siječnja 1929. godine, proglasio diktaturu( šestosječanjska diktatura). raspustio Narodnu skupštinu, zabranio djelovanje svih političkih stranaka i imenovao novu vladu kojoj je na čelu bio general Petar Živković.  Zabranjeni su politički skupovi, djelovanje sindikata itd., uvedena je stroga cenzura.

Tom činu prethodio je atentat  na hrvatske  zastupnike  u skupštini Jugoslavije,  20. lipnja 1928. godine kada je u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije u Beogradu zastupnik Narodne radikalne stranke Puniša Račić pucao  na zastupnike Hrvatske seljačke stranke, Ivana Pernara, Đuru Basaričeka, Ivana Granđu, Stjepana Radića i Pavla Radića. Od posljedica ranjavanja prvi je umro Đuro Basariček, zatim Pavle Radić, a 8. kolovoza 1928. godine  preminuo je od posljedica atentata i Stjepan Radić.

Nakon atentata Puniša Račić pobjegao je kroz ministarsku sobu, po izjavi nazočnih, vičući »Živela Velika Srbija!«

https://hr.wikipedia.org/wiki/Atentat_u_Narodnoj_skup%C5%A1tini_1928.

vidovdanski-ustav-i-estosijeanjska-diktatura-12-638

Nakon atentata održani su masovni prosvjedi. Prosvjedi su trajali od 20. do 23. lipnja 1928. godine. Atentat na narodne zastupnike HSS-a u Hrvatskoj je doživljen kao napad na cijeli hrvatski narod te su uslijedili prosvjedi diljem Hrvatske, na onima u Zagrebu bilo je oko 100.000 prosvjednika,  a žandamerija i policija ubili su trojicu, ranili 60 i uhitili 120 prosvjednika.

Ponovno uspostavljanje Hrvatskog sabora došlo je pred sam rat. 26. kolovoza 1939. potpisan je čuveni sporazum Cvetković-Maček kojim je ustrojena Banovina Hrvatska kao zasebna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije. Sporazum su dogovorili Vladko Maček, čelnik HSS-a, i Dragiša Cvetković, tadašnji premijer Kraljevine Jugoslavije.Sporazum je došao prekasno , nije ga prihvatila većina srpskih političkih stranaka, jer se nisu mirili sa federalizacijom Jugoslavije ( Srboslavije).To je za njih bio udarac velikosrpskoj ideologiji.

Hrvatski Sabor obnovljen je u NDH,tijekom rata kroz ZAVNOH,  a kasnije nakon završetka 2.svj.rata u Federativnoj narodnoj republici Hrvatskoj.

Ustavnim  promjenama 1974. godine koje su uslijedile  nakon velikih političkih potresa; Studentskih demonstracija 1968., Demonstracija na Kosovu 1968., Hrvatskog proljeća 1970. i brojnih štrajkova po poduzećima, SR Hrvatska  je određena kao «nacionalna država hrvatskog naroda, država srpskog naroda i država narodnosti koje u njoj žive». Iako je ovim Ustavom Hrvatska prvi put određena kao «nacionalna država hrvatskog naroda», spominjanje srpskog naroda u definiranju Hrvatske kao države, dovelo je do ustavno-političkih rasprava o njihovom konstitutivnom značenju. Odnosno, postavilo se pitanje imaju li Srbi u Hrvatskoj legitimaciju na korištenje prava na samoopredjeljenje i odcjepljenje.

Međutim, ustavnopravno gledano, Hrvatska je već odlukama ZAVNOH-a konstituirana i kao država srpskoga naroda, što je kasnije bilo osnovom srpske dominacije u Hrvatskoj i ugnjetavanja većinskoga hrvatskog naroda.

Ustavom iz 1974 , definirane su granice svake republike i postavljena osnova konfederativnom uređenju SFRJ, kao savez slobodnih i suverenih država. Međutim takvo konfederativno uređenje nije nikako odgovaralo Srbima, jer po njemu nisu mogli ostvariti Veliku Srbiju.

I kao što piše u Ustavu RH na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima 22.travnja 1990.godine , slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost i demokratski izabrao prvi puta saborske zastupnike i novi saziv Sabora.

Ustav Republike Hrvatske izglasan  je 22. prosinca 1990 g. Republika Hrvatska određena je kao «nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika onih naroda i manjina koji su njeni državljani: Srba, Muslimana, Slovenaca, Čeha, Slovaka, Mađara, Talijana, Židova i drugih». Jedina promjena koju je Ustav iz 1990. u vidu Srba u Hrvatskoj učinio u odnosu prema Ustavu iz 1974. je ta da Srbi u Hrvatskoj više nisu konstitutivni narod, već nacionalna manjina, jer Srbi svoju matičnu zemlju imaju u Republici Srbiji, gdje je jedini konstitutivan narod srpski narod. Hrvatska je, dakle, i dalje država Srba u Hrvatskoj, ali više ne kao naroda.

Srbi,  nisu  «izbačeni iz Ustava», kao što po svojem običaju izmišljaju, već im je priznat status nacionalne manjine, kao i svim drugim manjinama u RH. Sabor je izglasao i

Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine broj 155/2002)

Uspoređujući s drugim europskim zemljama, srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj dobila je veća prava nego manjine u bilo kojoj drugoj europskoj zemlji. S druge pak strane, Hrvati u Srbiji dobili su kulturnu autonomiju tek nakon što je Milošević sišao s političke pozornice. Teza da je Tuđman Srbe izbacio iz Ustava, pobunjenim je Srbima poslužila kao opravdanje da se pobune protiv hrvatske države,

Pobjedom  uz velike žrtve i patnje hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu (1991. – 1995.) hrvatski narod iskazao  je svoju odlučnost i spremnost u očuvanju Republike Hrvatske.

I sada uz Dane sjećanja na žrtvu Vukovara, Škabrnje i ostalih mjesta širom Hrvatske, vladajuća stranka  HDZ,   iznajmljuje  Sabornicu za Izborni kongres Europske pučke stranke (EPP) koji će se održati u Zagrebu,  baš u vrijeme Dana sjećanja, sa obrazloženjem da je riječ o najvećem političkom skupu europske političke obitelji, obitelji Hrvatske demokratske zajednice. Znači da je HDZ-u važniji skup njihove političke obitelji, od istinske žrtve tisuća života utkanih u temelje hrvatske države.

A i to nije sve! Naime na skup dolazi i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, što je dodatna sol na još uvijek sviježe rane obiteljima nestalih i poginulih za hrvatsku slobodu!

Premijer Plenković odgovorio je na pitanje o dolasku Aleksandra Vučića u Zagreb na skup EPP.

http://radio1.hr/plenkovic-o-vucicu-snizite-ton-i-ne-mistificirajte-nesto-sto-je-normalno/

“Kongres EPP je definirao prije skoro dvije godine da će se održati sada. Izborni je kongres, svi članovi EPP-a kao i njihovi predsjednici stranaka, šefovi država i Vlada su pozvani. Tko će od njih doći znat ćemo kad svi potvrde. Danas smo skupa u Ženevi. Zašto mistificiramo nešto? Non stop se mi viđamo na brojnim sastancima. Apeliram na sve vas da malo snizite ton u činjenju nenormalnog nečega što nije nenormalno.”

Vama g.Premijeru je očito normalno da u Zagreb dolazi Predsjednik države koja je izvršila agresiju na Hrvatsku i koji ne odustaje od svoje velikosrpske ideologije i to u dane sjećanja na nečuvene zločine, silovanja, maltretiranja, bestijalnog mučenja i pogubljenja koja su proizvod  njegove politike i koja su pripadnici njegovog naroda počinili nad hrvatskim narodom!

Vama je lako " sniziti ton" kada niste bio pogođen ratnim stradanjima, kada nikog bližnjeg niste izgubio, kada vam nitko nije bio silovan, kada vam nitko nije prošao torture i mučenja u srpskim logorima, vi lako snizite ton!

To pokazuje koliko je vaše  suosjećanje i poštivanje hrvatskog naroda g.Premijeru! Dakako po vama je važnije Vučićevo sudjelovanje, nego poštivanje svoga naroda koji je između ostalog i vama svojom žrtvom omogućio da budete to što jeste, Premijer  slobodne  države Hrvatske!

***Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stavove redakcije Portala Dnevnih Novosti

Izvor: Hrvatske pravice/Foto:Fah/PDN

Izvorni autor: Lili Benčik

Autor: