Je li Fortenova pred bankrotom? Ove brojke otkrivaju prave razmjere drame

30.09.2023. 09:46:00

Fortenova grupa i tvrtke iz njezina sastava još nisu predale revidirane financijske izvještaje za proteklu godinu, premda su to po zakonu davno trebale učiniti.

Poznato je da je Fortenova nedavno refinancirala dug prema američkom fondu HPS-u u iznosu od 1,2 mlijarde eura koji je dospijevao ovaj mjesec. Povrat je prolongiran do jeseni iduće godine, ali ovaj put uz ukupnu kamatu od čak 18 posto!

Kamata na obveznice formalno je ostala ista, oko 12 posto (s Euriborom), ali zbog velikog rizika vezanog uz toksičnu vlasničku strukturu i poslovanje Fortenova je HPS-u morala platiti i jednokratni diskont od 6,75 posto, što u ovom slučaju iznosi oko 75 mlijuna eura.

Ukupan prihod

Ukupan trošak zaduženja, dakle, iznosi čak 18 posto što je manje i od lihvarskih kamata koje je Agrokor imao u najproblematičnijem razdoblju vladavine Ivice Todorića.

Može li Fortenova servisirati taj dug? Ako je suditi po poslovanju njezinih tvrtki u Hrvatskoj – nikako. Prema našoj analizi koja se temelji na službenim podacima Fine, Fortenovine tvrtke u Hrvatskoj lani su ostvarile oko 3,1 milijardu eura ukupnih prihoda i oko 74 milijuna eura neto dobiti.

Lanjsko poslovanje (milijuni eura)
tvrtka prihodi dobit radnika
KONZUM 1600 17,7 9790
PIK VRBOVEC 286,5 6,5 1740
TISAK 279,5 3,6 2220
BELJE 235,7 15 1300
ZVIJEZDA 195,8 6,9 440
JAMNICA 172,5 13,3 940
ROTO DINAMIC 138,7 6,2 660
VUPIK 52,5 2,8 350
PIK VINKOVCI 48,7 2,6 360
AGROLAGUNA 17,7 -1,2 230

Riječ je o nekonsolidiranim brojkama koje su puki zbroj prihoda i profita svih Fortenovinih tvrtki iz Hrvatske. No, u oči odmah upada da neto dobit svih tvrtki nije dovoljna da pokrije samo diskont od 75 milijuna eura koji je isplaćen HPS-u za reprogram obveznica teških 1,2 milijarde eura.

A to nije jedini dug koji Fortenova mora servisirati. Dobavljačima su, primjerice, do kraja prošle godine morali isplatiti 71,4 milijuna eura tzv. graničnog duga plus kamate od 2017. godine.

Dug dobavljačima

Postignutom nagodbom u postupku izvanredne uprave Agrokora, naime, utvrđeno je da se dobavljačima najkasnije do kraja 2022. godine isplati cijeli iznos graničnog duga s kamatama ako godišnja operativna dobit Konzuma bude iznad 38,8 milijuna eura.

Danica je u posjedu dopisa kojeg je svim dobavljačima bio poslao predsjednik Udruge dobavljača Agrokora, čelnik tvrtke Granolio Hrvoje Filipović. Glavni uvjet za isplatu je ispunjen, sudeći po financijskim izvještajima Konzuma proteklih godina.

Na današnji dan postoji bezuvjetna obveza Fortenove prema svim dobavljačima u iznosu od 71,4 milijuna eura plus kamate, navodi se u dopisu. To je s kamatama više od 100 milijuna eura. Taj dug navodno još nije isplaćen. A kad će biti – ne zna se.

Granični dug potražuju, među ostalim, Croatia osiguranje, Kraš, Franck, Vindija, Podravka, Saponia, Atlantic grupa, Mlinar i drugi. Dio tog duga od nekih je dobavljača – i to uz opipljiv diskont – otkupio sadašnji gazda Fortenove, hrvatski plinski kralj Pavao Vujnovac.

Prema službenim brojkama koje je Fortenova objavila u lipnju lani, u tom času obveze prema dugoročnim i kratkoročnim kreditima ukupno su iznosile čak 19,16 milijardi kuna.

Nepovjerenje kreditora

Preuzimanjem Mercatora pak značajno su povećane i obveze prema dobavljačima koje su zadnjeg dana prosinca 2021. godine iznosile čak 5,9 milijardi kuna.

Ukupna knjigovodstvena vrijednost Fortenovinih obveza je na dan 31. prosinca 2021. godine iznosila oko 31 milijardu kuna, otprilike kao i cijeli predlanjski konsolidirani prihodi. Što se u međuvremenu promijenilo? Prodan je Ledo i dug prema HPS-u refinanciran uz kamatu od 18 posto.

Ukupne obveze Fortenove na dan 31. prosinca predlani / Izvor: Fortenova

Poslovne brojke Fortenovinih tvrtki u Hrvatskoj, ovaj put bez Leda, ne daju nadu kako kompanija može uredno servisirati svoje goleme dugove. Pogotovo uz nepovjerenje kreditora i visoke troškove novih zaduženja.

Uz to, Fortenova je u Hrvatskoj lani ostala bez više od 400 zaposlenih: najviše ih je otišlo iz Tiska i Konzuma (ukupno 200), a dalje slijede Belje (60), Jamnica (50), Pik Vrbovec (40), Zvijezda (30), Vupik i Pik Vinkovci (po 20-ak zaposlenih manje nego predlani).

Izvor: danica.hr/Foto: danica.hr

Izvorni autor: Robert Mihaljević

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.