Otkako je predsjednik države Zoran Milanović počeo sluđivati (iliti gaslightati) javnost svojom kandidaturom za funkciju premijera iako već ima višu funkciju, onu na Pantovčaku, u Hrvatskoj je sve postalo moguće. Svi zakoni, pa i oni izborni, tumače se kako se komu taj čas svidi, a s obzirom na to su za Milanovića Ustavni sud i DIP “isto što i bukva”, nije čudno što je DIP odlučio opstruirati njegovu ideju da istovremeno bude i kandidat za treću funkciju – člana Europskog parlamenta.
Iako se činilo da se Milanović priprema da od 9. travnja do održavanja europskih izbora 9. lipnja ove godine bude i kandidat na toj listi za EP, to se ipak nije dogodilo, i to zbog tumačenja DIP-a da kampanja za europske izbore ne počinje s danom raspisivanja izbora 9. travnja, dakle 60 dana prije euroizbora, nego tek krajem travnja.
Da nije bilo ovog tumačenja DIP-a (pa makar DIP bio i bukva), Milanović bi se i tu bio kandidirao jer se hrvatski zakon o izborima ne odnosi i na EU izbore. Tako bi kao nositelj liste za EU izbore od 9. do 16. travnja u javnosti legalno nastupao kao kandidat, što bi mu itekako koristilo i u kampanji za parlamentarne izbore.
Promidžba kreće kasnije
Međutim, na izričito pitanje o tome DIP kaže da kampanje za EU izbore zapravo nema do 25. travnja, što je osam dana nakon parlamentarnih izbora. “Promidžba za izbore za Europski parlament ne počinje 9. travnja 2024. godine. Toga dana tek stupa na snagu Odluka o raspisivanju izbora za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske. Rokovi teku od prvog sljedećeg dana”, naveli su.
“Buduće konkretne odluke Državnog izbornog povjerenstva u izbornom procesu ne mogu se unaprijed najaviti, nego će ovisiti o postupanju izbornih sudionika u svakom pojedinom slučaju”, zaključio je DIP na ovo pitanje.
Kako je završilo 2019.
A zašto je bitno da kampanja za euroizbore počne tek tjedan dana nakon parlamentarnih izbora? Jednostavno zato da vladajući HDZ dobije dovoljno vremena i prostora da se reorganizira za novu izbornu rundu, čak i ako ne bude relativni pobjednik izbora za Sabor. Kasno navečer 17. travnja znat će se je li u velikom duelu pobjednik Andrej Plenković s HDZ-om ili je SDP koji ima “skrivenog kandidata” Zorana Milanovića taj koji je uspio preokrenuti situaciju u svoju korist i ostvariti relativnu pobjedu.
Do 24. travnja, kad počinje kampanja za Bruxelles, HDZ će već znati na čemu je – u svakom slučaju, osim, naravno, ako Plenković i HDZ brutalno ne izgube od Milanovića i SDP-a, šef stranke Plenković želi biti i nositelj liste HDZ-a za Europski parlament.
Svi se dobro sjećamo kako je ta lista na izborima 2019. znatno podbacila i bila izjednačena s listom tadašnjeg predsjednika SDP-a Davora Bernardića – jedni i drugi dobili su po četiri mjesta, a HDZ je prošao toliko loše da su u Bruxelles s desnice uspjeli još ući i Ruža Tomašić, koju je poslije zamijenio Ladislav Ilčić, a i Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić, koji su danas na listi Domovinskog pokreta za Sabor.
‘Šeks okrenuo brojeve’
HDZ-u se ne može dogoditi još jedan takav gaf, pogotovo i upravo zato što Milanović godinama Plenkovića naziva briselskim ćatom. Zato Plenković želi biti nositelj te liste – no kako to učiniti ako je u trenutku raspisivanja europskih izbora još na mjestu predsjednika Vlade, a sad se odjednom želi natjecati i za Bruxelles?! Ispalo bi da čini upravo ono što je učinio i Milanović – s jedne funkcije kandidirati se na drugu, a kako kaže Zoki – sve što izrijekom nije zabranjeno, dopušteno je.
“Zato se Vladimir Šeks dosjetio da okrene par brojeva telefona i apelira na svoje prijatelje, članove DIP-a, da se tumačenje ove situacije završi tako da se zakon jednostavno protumači tako da se izbori za Sabor i izbori za Europski parlament ne trebaju preklopiti. Ako Milanović, to jest SDP, izgubi izbore 17. travnja, Plenković će se moći mirne duše kandidirati i za EP jer će biti izborni pobjednik i ‘baja’.
Ali ako HDZ pobijedi, kako će se kandidirati za Bruxelles, a ujedno biti kandidat za premijera u trećem mandatu? Milanović će ga živa pojesti ako kampanje budu spojene jer onda Plenković radi baš ono što je Milanoviću Ustavni sud zabranio. Eto, zato su kampanje razdvojene”, tumači naš sugovornik iz vrha HDZ-a, kojeg nije sram priznati da su iz HDZ-a malo “namignuli” prema DIP-u s apelom da se kampanje za dvoje izbore ne podudaraju.
Isti model
Plenkovićev je plan bio da liste za Europski parlament objavi istovremeno s listama za Sabor, kao što je to učinio i SDP, ali onda je od toga odustao jer je znao da će ga Milanović time čerečiti i tranširati naživo ako ponovi isti model koji je primijenio i on – da s jedne funkcije bude kandidat i za drugu razinu izbora.
“Plenkoviću je jasno da će HDZ-ova lista za Europski parlament opet proći loše ako on ne bude nositelj, odnosno prvi na listi. Naše birače Bruxelles ne zanima ni koliko je crno ispod nokta, odaziv HDZ-ova biračkog tijela uvijek je manji na euroizborima nego na izborima za Sabor i bez njega kao nositelja SDP bi nas i tu mogao pobijediti”, kaže naš sugovornik iz vladajuće stranke.
Ali da bi Plenković bio taj nositelj liste, prije će morati biti pobjednik parlamentarnih izbora. Ako to pak ne bude, Bruxelles će mu sigurno biti rezervna pozicija za časno povlačenje (osim ako EPPO ne otkrije kakvu novu aferu), a za sve to treba pričekati da službena kampanja za Europski parlament počne. Budući da je to tek 24. travnja, bit će dovoljno vremena da se HDZ i Plenković konsolidiraju, bez obzira na to kako će proći prvi izbori – 17. travnja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.