Jesu li trgovci pumpanjem cijena lovili u mutnom? Nisu svi u istom košu, evo brojki
Inflacija u Hrvatskoj polako, ali sigurno gubi zamah. No ona je ipak i dalje značajno viša u našoj zemlji u odnosu na veliku većinu ostalih zemalja eurozone
Analiza potencijalnih uzročnika rasta cijena u Hrvatskoj zaslužuje stoga više pažnje nego neka druga ekonomska tema. Naime, što dulje bude trajao inflacijski val, veća je vjerojatnost ne samo da će se kupovna moć naših građana smanjivati, nego i da će doći do pojave inflacijske spirale u kojoj će neto plaće i cijene roba i usluga međusobno podgrijavati svoj daljnji rast.
Nakon što sam u prethodnoj kolumni analizirala je li prošle godine prehrambena industrija neopravdano povećala cijene svojih proizvoda, u ovoj kolumni bavim se analizom poslovanja trgovaca prethodne godine. Cilj analize je ostao isti; analizirajući podatke o poslovanju trgovaca na malo, pokušavam utvrditi jesu li oni svojim poslovnim praksama možda doprinijeli rastu cijena u zemlji prethodne godine.
U slučaju prehrambene industrije zaključak analize je bio da je ta industrija povećavala cijene najviše zato što je bilježila izniman rast cijena sirovina, repromaterijala i energije, ali i veće rashode za zaposlenike. Međutim kod trgovaca na malo takav zaključak ne stoji. Odnosno, takav zaključak stoji ako analiziramo rezultate ukupnog sektora, no ako zasebno razmatramo trgovce na malo po njihovoj veličini, lako je uočiti velike razlike u njihovom ponašanju, a onda i u ostvarenim poslovnim rezultatima tijekom 2022.
Prvo treba definirati što točno podrazumijevamo pod trgovinom na malo. Za potrebe ove analize, u spomenutu kategoriju ubrajamo sve trgovce u maloprodaji osim onih koji krajnjim kupcima prodaju motorna vozila i motocikle. Tako definiran sektor trgovine na malo je u 2022. zapošljavao 116.000 ljudi, a oni su u prosjeku primali prosječnu mjesečnu neto plaću od 735 eura.
Sektor je te iste godine uprihodio 17,3 milijarde eura i ostvario nešto više od pola milijarde eura dobiti. Iako mikro i malih trgovaca na malo koji su registrirani kao pravne osobe ima najviše (oko 9000), ovim sektorom dominiraju velika poduzeća koja definiramo kao trgovce koji zapošljavaju više od 250 ljudi. Takvih poduzeća je svega 58, a ona ostvaruju gotovo dvije trećine prihoda i dobiti sektora te zapošljavaju 63 posto od ukupnog broja zaposlenih u trgovini na malo.
Zanimljivo je i napomenuti da velika poduzeća koja se bave trgovinom na malo u značajno većem omjeru prodaju uvozne proizvode od mikro, malih i srednjih trgovaca na malo. Udio uvoza u ukupnim rashodima je tako kod mikro trgovaca koji zapošljavaju do 10 ljudi iznosio svega 10 posto, kod malih i srednjih trgovaca on je dosezao 17 posto, dok je kod velikih trgovaca iznosio čak 22 posto. Velika trgovačka poduzeća stoga značajno intenzivnije prodaju uvozne proizvode od manjih trgovačkih poduzeća, a koja više plasiraju domaće proizvode.
U 2022. prihodi trgovaca na malo povećani su u odnosu na 2021. za 13,6 posto, što približno odgovara rastu inflacije u 2022. godini. Istovremeno, rashodi su povećani za 13,8 posto, a sama neto dobit za 2,5 posto. Dakle, ako ćemo analizirati ukupan sektor trgovine na malo, ne čini se da je povećanje cijena u trgovinama bilo neopravdano, odnosno da ono nije pratilo porast ulaznih troškova. No ako zasebno analiziramo mikro, male, srednje i velike trgovce, primjetno je da oni bilježe vrlo divergentne trendove.
Veliki trgovci su u 2022. ostvarili pad neto dobiti od 15 posto uz stopu rastu rashoda koja je nadmašila stopu rasta prihoda i uz najveće povećanje rashoda za zaposlene. Istovremeno, dobit mikro trgovaca koji zapošljavaju do 10 ljudi se udvostručila, a rast prihoda je za četvrtinu nadmašio rast rashoda. Slična je situacija i kod srednjih trgovaca, onih koji zapošljavaju između 50 i 250 zaposlenika. Kod njih je rast neto dobiti u 2022. u odnosu na prethodnu godinu dana iznosio 80 posto, a ukupni prihodi su povećani za 10 posto više u odnosu na rashode. Dakle, ako je netko lovio u mutnom i povećavao cijene povrh povećanja koje bi bilo opravdano rastom ulaznih troškova, onda su to mikro i srednje veliki trgovci.
Rast dobiti zabilježi su i trgovci na malo koji zapošljavaju između 10 i 50 zaposlenih (mali trgovci). Međutim, za razliku od mikro i srednje velikih trgovaca na malo, rast dobiti malih trgovaca bio je umjereniji i iznosio je 17 posto, uz ostvaren značajno veći rast rashoda poslovanja u odnosu na druge segmente trgovine na malo. I kod ove grupacije trgovaca također je moguće da je dolazilo do neopravdanog rasta maloprodajnih cijena, no sudeći po stopi rasta materijalnih troškova i rashoda za energiju, takva je mogućnost više izvjesna kod mikro i srednje velikih trgovaca nego kod malih trgovaca.
No 2022. je iza nas i tko je uspio jamiti u prošlogodišnjem inflacijskom kaosu i prelasku na novu valutu, jamio je. U 2023. trgovinu na malo čeka posve novi izazov – neradna nedjelja. Bit će zanimljivo analizirati rezultate ovog sektora u 2023. iz barem dva razloga.
Prvi je da vidimo kako će ovaj predizborni potez Vlade utjecati na profitabilnost sektora trgovine na malo. O učincima uvođenja neradne nedjelje dosta se polemiziralo u javnosti, no pravi sud dat će poslovni rezultati ovog sektora u ovoj godini. Drugi razlog koji će poslovne rezultate trgovine na malo u 2023. učiniti posebno zanimljivima jest to što će oni omogućiti da utvrdimo hoće li dopuštanje izuzeća za pojedine tipove lokala od zatvaranja nedjeljom, kao i proglašavanja sajmišnih dana u pojedinim jedinicama lokalnih samouprava, u ovoj godini stvoriti neke nove trgovce dobitnike i neke nove trgovce gubitnike.
** Stavovi i mišljenja iznesena u kolumnama i komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta Uredništva Portala Dnevnih Novosti već isključivo mišljenje i stavove njihovih autora**
Izvor:tportal.hr/Foto: fah
