‘JOSIPA PROVODI REFORME BOLJE NEGO IJEDAN PREMIJER DO SADA!’ Državnu odvjetnicu skupo će stajati jeftine laži: ‘Kninska kraljica’ šalje je u povijest

Ako ja trebam završiti iza rešetaka, tada iza rešetaka treba završiti i više od pola Vlade, stav je koji je prije odlaska u Remetinec zauzela bivša državna tajnica i nekadašnja kninska gradonačelnica Josipa Rimac. Ona se od tih, za nju iznimno turbulentnih, remetinečkih dana uglavnom drži podalje od medija, premda se i onda kada je izlazila iz tog “elitnog” hrvatskog zatvora preko novinara obratila članovima Vlade premijera Plenkovića, izmorena osmijeha poručujući svojim nekadašnjim kolegama da HDZ ostaje u njezinu srcu, a da se ona nikomu neće osvećivati, već će pisati knjigu. Dokle je s knjigom došla, teško je reći, no sve ono što je atraktivna kninska gradonačelnica nekoć pisala izaziva glavobolje državnom vrhu i pravosudnom sustavu, i to do te mjere da se po HDZ-u sada već i kroz šalu priča da Josipa provodi reforme bolje nego ijedan premijer do sada. Uz to što se iz prepiske između Rimac i bivše ministrice Gabrijele Žalac doznalo da je premijer Plenković imao uvid u njihove aktivnosti, doznalo se i kako je u mreži Josipe Rimac puno velikih riba koje su, žrtvujući jednu državnu tajnicu, štitili vlastite fotelje. Na tu žrtvu Rimac ne pristaje, a i Žalac po svemu sudeći smatra da se previše žrtvovala za ekipu koja joj je okrenula leđa prepuštajući je na milost i nemilost Uredu europskog tužitelja, a oni izgleda doista nemaju milosti.

Lavina prozivki

Milosti više nema ni Krunoslav Jakupčić, donedavni prvi čovjek Hrvatskih šuma koji je priveden u sklopu afere Vjetroelektrane, nakon čega se ipak zadržao na svojoj poziciji. Čini se, međutim, da HDZ-ovci i vladajući nisu štitili njega zadržavajući ga na poziciji u Hrvatskim šumama i izlažući se pritom medijskim prozivkama, nego je Plenkovićeva družina u tom začaranom krugu štitila sebe, a onda i premijera koji ovu ozbiljnu korupcijsku priču nastoji proglasiti nevažnom temom. Dopisivao se ovdje izgleda svatko sa svakim i svatko za nekog svojega, tako je i glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek razmjenjivala poruke s Rimac, i to krajem 2018. i 2019. U Saboru je, pak, na decidirano pitanje jasno odgovorila da s Josipom Rimac nikada nije komunicirala na temu vjetroparka, a to njezino iznošenje neistine izazvalo je žestoku reakciju oporbe, te potpuno srozavanje njezinog kredibiliteta kao glavne državne odvjetnice. Sama se uvalila, potpuno nepotrebno i glupo, komentiralo se u saborskim kuloarima.

Gostujući na Novoj TV, Hrvoj Šipek poručila je kako nije lagala niti je prešutjela istinu.

“Ako pogledate SMS-ove, njih sam razmjenjivala s tadašnjom državnom tajnicom u Ministarstvu uprave Josipom Rimac, a ja sam bila na položaju prve zamjenice. Logično da se u to vrijeme odvijala komunikacija među nama”, rekla je Hrvoj Šipek dodavši da se njihova prepiska odnosi na dvije grupe.

“Imamo komunikaciju kada sam se ja obratila njoj sa zamolbom da me primi na sastanak vezano uz koeficijente. I to ne, kako se krivo kaže u medijima, uz koeficijente državnih dužnosnika, jer to nije nadležnost Ministarstva uprave, nego uz koeficijente službenika. Riječ je bila o financijskim istražiteljima i informatičarima koje Državno odvjetništvo nije moglo zaposliti. Oglasi su objavljivani, ali se nitko nije javljao zbog izuzetno niskih plaća”, rekla je Hrvoj Šipek koja je cijeli dan provela na poslu provjeravajući te SMS-ove u kojima nije pronađeno ništa sporno.

Mučna priča

Sporno je, međutim, podosta toga u priči o DORH-u i istrazi u slučaju Žalac pa narod ima pravo ne vjerovati glavnoj državnoj odvjetnici koja se svako malo zapetlja u neku svoju verziju priče nastojeći zadržati vlastitu poziciju koja, s druge strane, ovisi o Plenkoviću i stavu vladajuće većine, iako se i oporba sasvim razumljivo u ovoj mučnoj priči nastoji ogrepsti za svoj djelić kolača prikupljajući potpise za njezin opoziv. Da bi se Hrvoj Šipek nakon prešućene prepiske s Rimac morala povući s pozicije, potvrđuju i najugledniji domaći odvjetnici od Ante Nobila do Ljube Pavasovića Viskovića, ali Bajićeva odabranica koju je na čelo DORH-a bez iskustva u kaznenom pravu instalirao bivši ministar pravosuđa Bošnjaković ni nakon ovakve kompromitacije ne misli odstupiti premda je ovo mandat nakon kojega bi trebala u mirovinu. Oni koji su kritični prema Hrvoj Šipek govore kako je ona na čelo DORH-a dovedena kao nekadašnja suradnica bivšeg državnog pravobranitelja Petra Šale, kojega je USKOK optuživao za zloporabu položaja i ovlasti, no s druge strane u samom Državnom odvjetništvu progovara se o raskolu unutar te institucije koji je izravno povezan s aferama dviju HDZ-ovki, ali i sa samim državnim vrhom.

Prijateljica i miljenica

DORH-ov nadzor nad postupanjem USKOK-a u ovom predmetu doista je potvrdio da su postojali određeni propusti baš u tom predmetu koji je potom zataškala Hrvoj Šipek, koja se pozivala na pravni stav onih koji su bili angažirani na slučaju. Da je taj pravni stav bio ispravan, Žalac vjerojatno ne bi priveli europski tužitelji, stoga se i u jednom dijelu te institucije sumnja u zataškavanje koje je usko povezano s politikom. U DORH-u, koji bi trebao biti neovisan, sanirala se šteta koja je nakon privođenja Rimac i izbijanja afere Žalac prijetila Plenkovićevim savjetnicima i ministrima, govori se u jednom dijelu te institucije, ali u tom dijelu ne amnestira se Marušić, kao što se tvrdi u dijelu HDZ-a u kojem se ravnateljicu USKOK-a naziva kadrom predsjednika Milanovića uz tvrdnje da se premijer od nje distancirao. USKOK je, svjesno ili ne, svojim potezima na jedan način opstruirao rad Ureda europskog tužitelja, a dokaže li se da se to činilo u interesu opstojnosti Plenkovićevih suradnika, tada je jasno kako on može zaboraviti na svoju političku karijeru i u Hrvatskoj i u Bruxellesu.

Netko je unutar DORH-a prikrio rezultate istrage Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prevara unutar Ministarstva financija koji je tražio vještačenje preplaćenog softvera, a ako taj netko nema ime i prezime, za ove megapropuste trebale bi odgovarati dvije prve dame pravosudnog sustava, Marušić i Hrvoj Šipek, koje također nisu u najboljim odnosima. Ono što je posebno razljutilo europske tužitelje jest to što je USKOK na početku ignorirao njihov zahtjev o dostavi dokumentacije, koju su potom s velikim kašnjenjem dostavili tek djelomično. Nakon toga uslijedilo je uhićenje ministrice Žalac, a potom  i konferencije za novinare na kojima su se i Hrvoj Šipek i Marušić nastojale opravdati govoreći kako su usko surađivale s Uredom europskog tužitelja, što je daleko od istine.

Odlučni Amerikanci

U to vrijeme ni Milanović ni oporbeni zastupnici nisu uspjeli u svojim zahtjevima da Hrvoj Šipek odstupi, vjerovalo se da je Plenković privremeno ostavlja na dužnosti i da bi je se mogao riješiti, no vrijeme je pokazalo da od tog scenarija nema ništa. Nedavno je Plenkoviću u goste stigao zamjenik ravnatelja američke Središnje obavještajne agencije – CIA-e David Cohen, koji je sa suradnicima tijekom boravka u Zagrebu posjetio i Sigurnosno-obavještajnu agenciju, što je dio premijerovih kritičara protumačio kao znak za početak čistki kontaminiranih kadrova i u stranci i u Vladi i u pravosudnom sustavu. Teško je precizirati teze o čistkama, no među HDZ-ovcima se posljednjih dana progovara o velikoj premijerovoj nervozi, a usporedno s time i o velikim unutarstranačkim sukobima.

Progovara se ponešto i po Hercegovini, odnosno po Posušju iz kojega je rodom Milenko Bašić, vlasnik projekta Vjetroelektrane Krš-Pađene s kojim Rimac i jest surađivala. Oni koji Bašića poznaju tvrde da je on zbog tog projekta podosta izgubio i da na taj gubitak ne misli gledati prekriženih ruku, tim više što se smatra žrtvom reketa. Kako tvrde upućeni, Bašić je Jakupčiću odbio dati reket, a da je na to pristao, bez problema bi došao do uporabne dozvole za sporni vjetropark. Nije, međutim, ovdje upitan samo Jakupčić, po Bašićevu se kraju sada nakon svih saznanja pitaju za koga je Jakupčić radio, jer kao što je poznato, ovaj je šef Hrvatskih šuma poruke razmjenjivao i s Plenkovićevim prijateljem Krunoslavom Katičićem i s premijerovim mladim lavom Markom Milićem, ali i s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem. Cijela plejada HDZ-ovaca iz Plenkovićeve vlade iz sjene od njega je tražila određene usluge pa se lako može posumnjati da su od Bašića i ministri s kojima je dogovarao sastanke zahtijevali određenu financijsku kompenzaciju kako bi mu izašli u susret.

Baza biografija

Tko danas, nakon svega što smo vidjeli i čuli, može jamčiti da Bašić i Plenkovićeve ministre nije nagrađivao onako kako je nagrađivao Rimac, pitaju se premijerovi kritičari, ne odbacujući mogućnost da ove neugodnosti kojima svjedočimo posljednjih tjedana stižu baš iz Bašićeva bloka jer je on taj koji je u svemu ovome najviše izgubio, u konačnici i financijski. Tko je taj netko tko ovaj kompromitirajući sadržaj otkriva manje je važno, u ovoj priči mnogo je važnija metodologija kojom su se HDZ-ovci i premijerovi suradnici služili.

Važni svjedoci

O čemu su njih dvoje točno tada razgovarali, ne znaju ni istražitelji jer Rimac u to vrijeme još nije bila pod nadzorom, no sigurno je da ju je Plenković nazvao. Zbog vjetroelektrana je Rimac kontaktirala i s nekadašnjim ministrom državne imovine Marijem Banožićem, ali i s ministricom Marijom Vučković, a upućeni svjedoče da je baš o toj temi komunicirala i s Hrvoj Šipek, ali i s još dvoje visokih dužnosnika iz Državnog odvjetništva s kojima je imala sastanak, zbog čega je Rimac i glavnu državnu odvjetnicu i premijera Plenkovića spremna predložiti kao svjedoke u svojem slučaju.