Kako će Europa energetski pregrmjeti zimu? Sve ovisi o dva faktora

Zbog rata u Ukrajini, a zatim raskida "plinskih" aranžmana s Moskvom, za Europu je prošla zima bila neizvjesna, a prijetila je biti i turobnom. No, ratu i inflaciji usprkos, a uvelike zahvaljujući blagoj zimi i dobroj interventnoj reakciji Bruxellesa i zemalja članica, bile su osigurane dovoljne zalihe plina i popunjena skladišta.

U međuvremenu je EU u hodu pronalazila nove izvore opskrbe prirodnim plinom, uključujući i onaj ukapljeni, a i cijene su relativno stabilne pa ovu zimu Europa dočekuje spokojnije. No, ne posve, jer uz rat u Ukrajini koji ne jenjava, Europu budnom drži i sukob u Gazi.

“Način na koji su međunarodna energetska tržišta odgovorila na sukob između Hamasa i Izraela bio je prilično zanimljiv. Iako je bilo nekih početnih promjena na tržištima nafte, cijene prirodnog plina su apsorbirale glavni utjecaj. One su u listopadu bile više za 15 posto, a u jednom su trenutku dosegnule i najvišu razinu u osam mjeseci. S obzirom na to da se geopolitički sukob odvija u pozadini usporavanja gospodarstva, nužno je zapitati se u kojem će se smjeru kretati tržišta plina, posebno u Europi”, napisao je u srijedu za Euronews Business energetski analitičar Osama Rizvi.

Europa ovisi o dva scenarija izvan Europe

Prema najgorem scenariju, o kojemu piše Euronews, sukob u Gazi eskalirao bi u rat širih razmjera, globalna ekomomija pala bi u recesiju, a cijene nafte narasle i do 150 dolara po barelu. Tada bi to značilo i rast cijena prirodnog plina te nove nevolje za Europljane.

Europa ove zime praktički ovisi o dva faktora, oba izvaneuropska – sukobu na Bliskom istoku i tropskom El Niñu, klimatskom fenomenu čiji je ciklus započeo ljetos, a donosi globalni porast temperature. U boljem scenariju, ako sukob u Gazi ne eskalira, a zahvaljujući El Niñu zima bude blaga (što u drugim okolnostima nije nimalo dobra vijest) Europa će energetski puno bezbolnije pregrmjeti zimu. Sve to uz napomenu da je teško točno procijeniti utjecaj El Niña na Europu jer “može pomaknuti klimu u obje krajnosti”.

Euronews ističe da su europske zalihe plina popunjene 96 posto – čak 172 teravatsata (TWh) iznad sezonskog prosjeka u zadnjih deset godina, a s El Niñom bi zima trebala biti “toplija od prosjeka”.

Situacija je zlokobno povoljna

Drugi razlog zbog kojeg cijene plina možda neće dugo ostati na visokoj razini je usporavanje globalnog gospodarstva. Njemačko gospodarstvo, najveće u Europi, u recesiji je. Drugo najveće, Francuska, blizu je tomu, kao i Ujedinjeno Kraljevstvo. Potražnja za plinom stoga je manja. U Njemačkoj je industrijska potrošnja plina smanjena za 54 TWh, a potrošnja plina kućanstava pala je za 37 TWh. Ukupno je potrošnja plina u Njemačko – prema čemu se mogu iščitavati trendovi u ostatku EU – u samo šest mjeseci ove godine pala za 13 posto u odnosu na cijelu 2022. godinu.

I Bloomberg piše da je pad cijena plina proteklih dana posljedica netipično toplog vremena u studenome i punih skladišta plina koja se stoga ne prazne očekivanom dinamikom. Energetski stručnjaci upozoravaju, međutim, da se Europa ne bi zbog toga trebala uspavati. Situacija je, dakle, povoljna, ali s obzirom na puno varljivih čimbenika možda je bolje reći – zlokobno povoljna.

U Mađarskoj i Hrvatskoj najjeftiniji plin

A kako Europa i Hrvatska trenutno stoje s cijenama energenata koje najviše troše – plina i benzina?

Prema podacima Eurostata, cijene prirodnog plina za kućanstva u prvoj polovici godine bile su najviše u Nizozemskoj (0,2481 eura po kWh), Švedskoj (0,2189 eura) i Danskoj (0,1655 eura). Hrvatska je ovoga puta među zemljama s najjeftinijim prirodnim plinom za kućanstva s cijenom (subvencioniranom, dakako) od 0,041 eura po kWh. Jeftiniji plin imaju samo kućanstva u Mađarskoj gdje je cijena kilovatsata prirodnog plina 0,0337 eura. Cijena plina za kućanstva u Nizozemskoj čak je sedam puta viša od cijene plina u Mađarskoj i 157 posto viša od prosječne cijene u EU. U skupini pet zemalja EU-a s najjeftinijim plinom uz Mađarsku i Hrvatsku još su Slovačka (0,0571 eura po KwH), Litva (0,0587) i Poljska.

Što se tiče aktualnih cijena najprodavanijeg motornog goriva u EU, litra eurosupera 95 u Hrvatskoj je 1,460 eura. Prema podacima s portala Cargopedia od ponedjeljka, 13. studenoga, najskuplji eurosuper 95 je u Finskoj (1,992 eura), Norveškoj (1,913 eura) i Švicarskoj (1,907 eura). Hrvatska je u sredini ljestvice, a jeftiniji eurosuper 95 nego kod nas toči se u Andori, BiH, Bugarskoj, na Cipru i Malti, u Moldaviji, Rumunjskoj, Srbiji, Turskoj i Ukrajini te u dvije zemlje gdje je daleko najjeftiniji – Bjelorusiji (0,660 eura) i Rusiji (0,560 eura). Jedino u potonje dvije zemlje cijena eurosupera je ispod jednog eura po litri.