Kako je glasovala dijaspora?

06.07.2020. 19:40:00

U izbornoj jedinici za dijasporu glasalo se u 42 zemlje svijeta, a pobjedu je ukupno gledano odnio HDZ sa 63,02 posto.

U njoj su glasovali hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.

Jedanaesta izborna jedinica, ona za dijasporu, tradicionalno je sklona HDZ-u pa je tako toj stranci i na ovim izborima pripala većina te će iz dijaspore imati tri zastupnika. Glasalo se u 42 zemlje svijeta, a samo glasanje održalo se tijekom dva dana, u subotu i nedjelju. U pet se zemalja zbog koronavirusa nije moglo glasati – u Alžiru, Brazilu, Čileu, Indoneziji i JAR-u.

Za glasanje na parlamentarnim izborima registriralo se gotovo 185 tisuća birača u inozemstvu. Najviše ih je u Mostaru (50.786), zatim u Beogradu (16.615), Subotici (14.621), Tuzli (12.036) itd.

Biračima XI. izborne jedinice uvijek pripadaju tri mandata

Neovisno o izlaznosti, biračima XI. izborne jedinice uvijek pripadaju tri mandata. Čak ni promjenom izbornog zakona, na način da se omogući elektronsko i dopisno glasovanje, dijaspora neće moći birati više od 3 zastupnika, bez obzira koliko ih glasovalo.

Pobjedu je ukupno gledano odnio HDZ (63,02 posto), a s 20,97 posto slijedi ga Nezavisna lista Željka Glasnovića (koju je podržao Miroslav Škoro, čiji Domovinski pokret nije imao svoju listu za dijasporu) te Most s 11,05 posto. Donosimo vam neke najzanimljivije rezultate glasanja dijaspore, piše Dnevnik.hr.

U dvije zemlje koje imaju najviše hrvatskih birača, Njemačkoj i BiH, glasove su uglavnom podijelile dvije opcije – HDZ i NL Željka Glasnovića. Za HDZ je u Njemačkoj glasalo 899 birača, dok je NL Željka Glasnovića dobila 1.202 glasa. U BiH je pak HDZ-u pripalo 15.517 glasova, a NL Željka Glasnovića 3.091. Uguralo se tu i Možemo, koje je u BiH dobilo 154 glasa, a u Njemačkoj 89.

Glasnovićeva lista dobila je najviše glasova u zemljama koje su tradicionalno desno orijentirane, kao što su Australija (514 glasova) i Kanada (384), ali i u nekim europskim zemljama – u Austriji, Švicarskoj i Švedskoj, kao i u SAD-u te – Egiptu i Albaniji, gdje su za ovu listu glasali svi upisani birači (3 odnosno 4).

Možemo je ostvarilo prilično dobar rezultat u nekim zemljama – u Belgiji je trećina birača svoj glas dala upravo ovoj opciji, u Danskoj, Norveškoj i Grčkoj njih 50 posto, u Nizozemskoj trećina, kao i u Velikoj Britaniji, no realno gledano u svim tim zemljama broj birača bio je dosta mali pa lista nije ostvarila veći uspjeh u ukupnom zbroju.

Zanimljiva je pritom Slovačka, u kojoj su registrirana dva birača. Jedan je svoj glas dao listi Možemo, a drugi – HDZ-u.

Kako je glasala Srbija?

U Srbiji je pak od 437 birača za HDZ glasao 191, za Most 44, za Možemo 42, a 35 birača svoj je glas dalo Nezavisnoj listi Željka Glasnovića. U Sloveniji je od 68 birača njih 30 bilo za HDZ, 10 za Možemo, a 9 za NL Željka Glasnovića.

Španjolska je imala registriranih 7 birača, a čak tri glasa dobila je stranka Moja Voljena Hrvatska. O tome kojem dijelu političkog spektra ta stranka pripada govori činjenica da su uoči predsjedničkih izbora predlagali da predsjednica RH bude Karolina Vidović Krišto, koja je na netom okončane parlamentarne izbore izašla na listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore.

U Francuskoj je od 41 birača njih 17 dalo svoj glas HDZ-u, 13 NL Željka Glasnovića, a pet ih je glasalo za Možemo.

Irska, jedna od odredišta mladih koji odlaze iz Hrvatske, imala je tek 14 registriranih birača, od kojih je pet glasalo za Most, četiri za Možemo, dva za NL Željka Glasnovića i po jedan za HDZ i Živi zid.

Katar je također poprilično podijeljen, kao i Slovačka: od dva birača jedan je glasao za HDZ, a drugi za Živi zid.