Kako napreduju izvidi u slučaju „plin za cent“? Vade se dokumenti, zapisnici…

05.10.2023. 09:10:00

Nakon što je državna odvjetnica Hrvoj Šipek objavila da traju izvidi u slučaju „plin za cent“ pitali smo sve uključene jesu li morali dati dokumentaciju i jesu li pozvani na informativne razgovore, a posebno nas je zanimalo jesu li istražitelji obuhvatili i podatke o zakupu i popunjenosti skladišnog prostora u PSP Okoli

„Afera plin za cent danas mi nije tema“, odgovorio je premijer Andrej Plenković na nastojanje novinara da utjeraju njegov odgovor o tome hoće li itko odgovarati za milijunske gubitke u HEP-u i rasprodaju viška plina u lipnju ove godine u kojoj je najviše profitirala tvrtka PPD. A prije tjedan dana je na pitanje kada će u potpunosti rasvijetliti što se zbivalo u aferi “plin za cent” odbrusio: „Kada budemo htjeli!“. A novinari ne propituju bez razloga. Naime, upravo je premijer u srpnju, kada je buknula afera govorio da treba malo vremena, da želi skupiti sve podatke, da treba sagledati širu sliku, da će se oglasiti i odrediti kada bude sve jasnije.

Pa kako to da ni danas, tri mjeseca nakon pucanja afere, slika nije jasnija za premijera? Po svemu sudeći ovu aferu je odlučio posve prepustiti DORH-u, odnosno USKOK-u, a glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek tijekom predstavljanja svog godišnjeg izvješća u Saboru, i ranije dok je govorila na Odboru za pravosuđe, isticala je da su u slučaju „plin za cent“ – započeli izvidi. A sva potpitanja i konkretizaciju odbijala je konstatacijom da su izvidi, naravno – tajni.

No, iako su izvidi tajni, nema nikakvog razloga da nam svi oni koji su eventualno obuhvaćeni izvidima ne odgovore što je do sada napravljeno, jesu li izuzeti neki dokumenti i – jesu li odgovorne osobe možda i odgovarale na pitanja. I ne samo odgovorne osobe, možda i službenici koji bi mogli rasvijetliti neke detalje, ili eksperti iz pojedinih institucija.

Prema neslužbenim informacijama N1 istražitelji su do sada bili u HEP-u, HERA-i, HROTE-u, te u tvrtki Plinacro, operatoru plinskog transportnog sustava u vlasništvu države u čijem sastavu je i Podzemno skladište plina, PSP Okoli – jedno od ključnih mjesta zbivanja u kojem se moglo zapaziti gomilanje viškova plina. Istražitelji su u tim institucijama izuzimali dokumentaciju i razgovarali s uključenim osobama, a u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja tražili su dokumentaciju, odnosno korespondenciju vezanu za funkcioniranje Kriznog tima za plin (puni naziv: Krizni tim za Plan intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske), te zapisnike sa sastanaka i dokumentaciju vezanu za poslovanje s plinom, ali nitko iz Ministarstva nije bio pozvan na obavijesne razgovore.

Izuzeta dokumentacija i iz Ministarstva i iz HEP-a

Na upit N1 iz Ministarstva su odgovorili da su „nadležne službe su zatražile dokumentaciju koja je u najkraćem roku dostavljena“, te da „nitko iz Ministarstva nije pozvan na obavijesni razgovor“.

Iz HEP-a je stigao još kraći odgovor. „Kako je poznato, ne smijemo iznositi detalje u vezi s predmetom izvida.“, odgovoreno nam je na pitanje o opsegu izvida u HEP-u. Nije nam odgovoreno jesu li članovi Uprave pozvani na informativne razgovore, no, neslužbeno saznajemo da se „razgovaralo s mnogima“ iz HEP-a.

Iz HERA-e su odgovorili da ne mogu odgovoriti na upit jer su izvidi tajni, HROTE nije odgovorio na naš upit do zaključenja teksta, a iz PSP Okoli u vlasništvu Plinacro-a, su odgovorili da u „ skladu s odredbama o tajnosti Zakona o kaznenom postupku ne mogu odgovoriti na naša pitanja”, no, također su istaknuli da mogu „potvrditi da tvrtka Podzemno skladište plina d.o.o. uvijek jest i bude stajala na raspolaganju svim mjerodavnim tijelima Republike Hrvatske koja jesu ili budu tražila potrebnu dokumentaciju o ovom ili nekom drugom slučaju vezanom za poslovanje društva.“

S obzirom da je PSP Okoli mjesto zbivanja, odnosno, mjesto u kojem se skladištila najveća količina plina koju je HEP otkupljivao po posebnoj uredbi, iz njihove dokumentacije je nesumnjivo mnogo toga vidljivo. Primjerice, koliko je koja tvrtka imala zakupljenog skladišnog prostora na kraju svibnja, a koliko na kraju lipnja.

Informativne tablice o skladištenju plina

Skladište Okoli, kojem je kapacitet 4,77 milijardi kilovatsati (kWh), jedino skladište plina u Hrvatskoj, do 2022. bilo je slobodno dostupno za komercijalni zakup, a nakon izbijanja energetske krize zbog rata u Ukrajini postalo je skladište za strateške zalihe države, tako da su zalihe HEP-a bile dominante.

Prema podacima HROTE, objavljenima nakon izbijanja afere „plin za cent“, u lipnju ove godine u transportnom sustavu bilo je 343 147,23 megavatsati (MWh) plina viška, a od toga je 97,56 posto otpadalo na HEP. N1 je prvi otkrio, a HROTE potom i službeno potvrdio da je PPD preuzeo 62,95 posto HEP-ovih viškova plina i to prosječno za 11,16 eura/MWh, dakle, značajno jeftinije od tadašnje tržišne cijene.

A kako je to izgledalo u PSP Okoli?

N1 ilustracija: Popunjenost skladišta PSP Okoli od siječnja do 31. svibnja 2023.

Prije izbijanja međunarodne krize u opskrbi plinom tvrtka PPD imala je u zakupu oko pola skladišnog prostora, 43/86 SBU ( standardnih paketa skladišnih kapaciteta – jedan iznosi 55 493 MWh) ali nakon odluke Vlade prepustila je HEP-u značajan dio. Bilo je to vrijeme kada je HEP kupovao skupi plin: HEP je napunio 62 SBU u skladištu (koristeći svoj zakupljen prostor, 24 SBU, plus 38 SBU od PPD-a) plinom koji je dosezao cijenu i do 110 eura po MWh. Na sastanku Vladinog Kriznog tima za Plan intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske krajem ožujka ove godine PPD je tražio natrag zakupljeni dio skladišta, uz obrazloženje da zbog nemogućnosti korištenja tog dijela trpe značajnu štetu. Spominjao se iznos od 20 milijuna eura. No, odlukom Kriznog tima produžuje se zakup skladišta HEP-u u PSP Okoli (HEP-ov segment i segment koji je zakupio PPD), no PPD ima preostalih 5/86 SBU – i upravo se u tom njihovom segmentu skladišta (5/86 SEB-u) pokazuje dramatična razlika između 31. svibnja i 30. lipnja.

N1 ilustracija: Popunjenost skladišta plina po korisnicima 30. lipnja 2023. godine

Posljednjeg dana svibnja PPD ima popunjenost od 7 posto u tom svom segmentu, a 30. lipnja – 100 posto. Pojednostavljeno, iz toga se vidi da su viškovi HEP-a u tom skladištu u lipnju prodani upravo PPD-u, no, iz PSP Okoli nisu htjeli komentirati takvu interpretaciju.

Prema podacima kojima raspolaže N1 vidljivo je da je 31. svibnja jedino skladišni prostor HEP-a bio pun do vrha, ispunjenost je već spomenutih 97 posto, a svi ostali zakupci, posebno MET i PPD, ali i Plinacro, Međimurje plin i Geoplin – imaju značajno manju popunjenost skladišnog prostora.

Stoga se i postavlja pitanje: je li dio viška koji je kupio HEP mogao biti pohranjen kod drugih komercijalnih zakupaca skladišta?

Iz PSP Okoli nisu htjeli govoriti o konkretnim iznosima i postocima zakupa po pojedinim kompanijama. „S obzirom na to da je hrvatsko plinsko tržište potpuno liberalizirano, svi podatci o pojedinim zakupcima skladišnih kapaciteta, njihovu broju i zakupljenim kapacitetima utječu na tržišnu utakmicu. Stoga se smatraju komercijalno osjetljivim podatcima, odnosno poslovnom tajnom te ih, prema odredbama čl. 11. Zakona o tržištu plina, tvrtka PSP ne smije iznositi u javnost.“, navedeno je u odgovoru iz PSP Okoli.

No isto tako smo informirani da oni svakodnevno na svojoj službenoj internetskoj stranici objavljuju aktualne podatke o korištenju kapaciteta sustava skladišta plina, te da se iz objavljenih podataka vidi da je “na plinski dan 31. svibnja 2023. radni volumen svih korisnika skladišta bio zapunjen s 82 posto ugovorenog kapaciteta odnosno s 3.896.589.121 kWh prirodnog plina, a na plinski dan 30. lipnja 2023. s 4.392.177.891 kWh prirodnog plina, što čini 92 posto ukupno raspoloživoga radnog volumena skladišta. Budući da redoviti ciklus utiskivanja traje od 30. travnja do 30. rujna (+/- 30 dana) te je i dalje u tijeku, a da dinamika utiskivanja i stanje zapunjenosti ovise ponajprije o korisnicima našeg skladišta, možemo očekivati da će do završetka ciklusa PSP Okoli biti potpuno zapunjen“, navedeno je u odgovoru iz PSP Okoli.

Na dodatni upit, je li moguće da su viškovi iz HEP-a mogli biti drugačije zbrinuti s obzirom na nepopunjenost kapaciteta pojedinih tvrtki odgovorili su: „Ne možemo suditi o tome je li to bilo dovoljno za skladištenje „viškova“, jer s tim podatcima tvrtka Podzemno skladište plina d. o. o. ne raspolaže.“

Pitali smo i o ispunjenosti tzv. plinskog jastuka u PSP Okoli, odnosno skladišnog segmenta koji je u državnom vlasništvu “koji je potreban za upravljanje skladištem i održavanje odgovarajućega minimalnog tlaka u skladištu”.

“Budući da bez plinskog jastuka skladište ne može funkcionirati, plin koji čini plinski jastuk u vlasništvu je Republike Hrvatske, a njime upravlja njezin operator sustava skladištâ plina – tvrtka Podzemno skladište plina d. o. o., koja se bavi reguliranom djelatnosti skladištenja prirodnog plina. Međutim, radi sigurnosti opskrbe, dio skladišnih kapaciteta koristi se temeljem odluka i uredba Vlade RH. Tako je, prije donošenja Uredbe Vlade RH o uklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije (NN 104/22, NN 106/22, NN 121/22 i NN 156/22), tvrtka PSP Kriznom timu do 31. prosinca 2022. g. stavila na raspolaganje najviše do 700 GWh skladišnih kapaciteta koje inače koristi u tehničko-tehnološke svrhe. Do siječnja 2023. godine ti su prostori iskorišteni u količini od 607,5 GWh”, odgovoreno nam je iz PSP Okoli. Iako nemamo informaciju koliko je točno bilo prostora u tom jastuku krajem svibnja, ako je početkom siječnja ispunjenost bila 607,5 GWh, odnosno 607 500 MWh, od raspoloživih 700 tisuća MWh, moguće je da je i tu bilo “prostora” od 100 tisuća MWh za potencijalnu kriznu akciju zbrinjavanja viškova iz HEP-a, ali u tom trenutku više nije bila na snazi odluka Kriznog tima o zaposjedanju kapaciteta plinskog jastuka. No, možda je to moglo biti na dnevnom redu Kriznog tima? A tu opet dolazimo do propitivanja nije li HEP morao alarmirati sve nadležne u trenutku kada su se počeli stvarati viškovi.

Tajnost izvida kao alibi za izostanak utvrđivanja odgovornosti

S obzirom da su istražitelji veći iznijeli hrpe dokumenata, oni će nesumnjivo moći rasvijetliti sve aspekte trgovanja viškovima plina iz HEP-a. Dakako, nakon analize podataka, slijedi i druga razina: kroz razgovore sa svim uključenim akterima, i iz sve pisane komunikacije sigurno će moći saznati i je li bilo dogovaranja – i po kojim linijama. Samo, tko će i kada vidjeti te njihove nalaze?

Osim toga, ako već postoji sva ta dokumentacija i ako se mogu rekonstruirati svi procesi, nesumnjivo zapanjuje činjenica da je premijer Andrej Plenković izbjegao mogućnost proučavanja dokumentacije i prije DORH-a, odnosno USKOK-a. Je li moguće da u cijelom sustavu nema stručnjaka kojima bi se s povjerenjem dopustilo dubinsko analiziranje? Ili on ovako priznaje da sustav kontrole i mreža odgovornosti kroz Plinacro-HROTE-HERA-u-Ministarstvo zapravo ne funkcionira? Za što je zapravo služio Krizni tim za rješavanje situacije s plinom? Podsjetimo se da smo i na Odboru za gospodarstvo na kojem su govorili glavni akteri afere svjedočili vrlo različitim interpretacijama tko je što i gdje mogao vidjeti i tko je trebao reagirati. No, je li DORH ili USKOK prava instanca za definiranje transparentnosti i odgovornosti u hrvatskom energetskom sustavu?

Ili, što sprečava Nadzorni odbor HEP-a da prouči svu dostupnu dokumentaciju, da postavi prava pitanja i utvrdi odgovornost?

Izvidi koji u mnogim slučajevima u Hrvatskoj traju i po nekoliko godina neizostavno nose sa sobom alibi pozivanja na tajnost. Upravo tome svjedočimo i u slučaju afere „plin za cent“. Ali nikakvi izvidi ne mogu biti opravdanje za šutnju svih onih koji su vidjeli dokumentaciju i podatke.

Izvor: n1/ Foto: Ilustracija n1

Izvorni autor: Đurđica Klancir

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.