Kandidat s liste SDSS-a zgrozio Banovinu: ‘On je ’91. odlučio gdje će se tom Hrvatu iskopati grob’

NEČASNE RADNJE IZ '91

Objavom lista stranačkih kandidata za posljednje izbore održane 18. svibnja 2025. godine, na listi SDSS u Sisačko moslavačkoj županiji provuklo se zanimljivo ime jednog od kandidata.

Riječ je o M.J. (puni podatci poznati redakciji) za kojeg zgroženi pojedinci s Banovine tvrde kako je sudjelovao u nečasnim radnjama tijekom Domovinskog rata. O tome, upućuju nas, postoje pisani dokazi u knjizi “Krajina kroz dokumente” koja u sebi sadrži oko 260 originalnih srpskih dokumenata pronađenih nakon Oluje.

Na jednom od njih ovaj kandidat SDSS-a koji je pretendirao na politički stolac unutar Sisačko moslavačke županije, vlastoručno je potpisao Naredbu za pokop Barišić Nikole, ubijenog civila hrvatske nacionalnosti. Tom Naredbom je propisao tko će iskopati grob, tko će izraditi mrtvački sanduk, a tko prevesti leš ubijenoga. Ostaci nesretnog Nikole nisu pronađeni do danas.

Foto: “Krajina kroz dokumente”

Pokojni Nikola i danas je na popisu nestalih osoba

Konkretno, M.J. je potpisao odluku da se u građevinskoj firmi RAD iz Dvora napravi drveni mrtvački sanduk i drveni križ na ime Barišić Nikola 1934-1991, nalaže istoj toj firmi da osigura stroj za iskop groba u Divuši na groblju za pokop pokojnog hrvatskog civila, i nalaže pogrebnom društvu Dvor na Uni da svojim vozilom osigura prijevoz mrtvaca iz Struge za groblje u Divuši. Također, ovaj kandidat SDSS-a u dokumentu navodi kako će ovu naredbu provoditi “stanica javne bezbjednosti MUP-a SAO Krajine”.

M.J. (1960.) u Dvoru je politički aktivan kroz cijelo poraće pa sve do danas, a u vrijeme potpisivanja ovakvih odluka zbog kojih bi istražnim organima danas mogao dati vrijedne informacije, bio “potpredsjednik izvršnog vijeća skupštine opštine Dvor na Uni”. Ubijeni hrvatski civil Barišić Nikola i danas je na popisu nestalih osoba, a naredbodavac ukopa – kandidat na izborima u Hrvatskoj.

Inače, knjiga “Krajina kroz dokumente” sadrži cijeli niz kompromitirajućih podataka po one koji su bili usko vezani uz djelovanje vojske RSK, pa i ratnih zločina, a nastavili su s neometanim političkim i društvenim životom u Hrvatskoj na čijem su teritoriju ti isti zločini počinjeni. U predgovoru knjige koji je napisao dr. sc. Jakša Raguž s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, navodi se kako su ovi ukoričeni dokumenti “pozitivna vrijednost koja potvrđuje točnost podataka i omogućuje jasnije stjecanje slike”.