Kome će i koliko rasti plaća? Detaljan prikaz svih izmjena koje donosi porezna reforma

U novom krugu porezne reforme jedinicama lokalne samouprave ukida se prirez, ali im se dopušta da same odrede porez na dohodak. 

Vlada je u srijedu predstavila novi krug poreznih reformi u sklopu kojeg se ukida prirez jedinicama lokalne samouprave, osobni odbitak diže se na 560 eura, a država preuzima dio troška uplate mirovinskih doprinosa za građane s malim plaćama.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je da je osnovni cilj reforme povećanje plaća te da će u novom krugu reforme biti izmijenjeno ili dopunjeno devet zakona.

Vlada želi, rekao je je, podići životni standard i plaće, osobito građanima s najnižim plaćama, podići kupovnu moć kućanstava, smanjiti nejednakosti, čuvati gospodarski rast te ojačati fiskalnu autonomiju jedinica lokalne samouprave. 

Smatra se da je 2023., s obzirom na makroekonomske pokazatelje, pravi trenutak za porezno rasterećenje, koje bi trebalo stupiti na snagu u siječnju 2024. godine.

Što se tiče ideje da se porezno opterećenje smanji smanjenjem stope PDV-a, podsjetio je na studiju Porezne uprave prema kojoj cijene nisu smanjene u mjeri u kojoj su smanjene određene stope PDV-a.

Alternativa je, rekao je, smanjenje poreznog opterećenja dohotka, a novi korak porezne reforme obuhvatit će upravo one koji su dosad bili izvan poreznih zahvata.

Plenković je otklonio teze da vlada ne ide na ruku općinama, gradovima i županijama. “Teza da vlada nešto uzima lokanim jedinicama je lažna”, rekao je.

Ilustrirao je to između ostalog podatka da je od 2017. do 2022. ukupni prihod županija, gradova i općina od poreza na dohodak i prirez povećan s 10,6 na 17,7 milijardi kuna, što je skočilo za 67 posto.

Pritom, Gradu Zagrebu su ti prihodi porasli za 39 posto, sa 4,5 milijardi kuna u 2017. na 6,3 milijarde kuna u 2022. godini. Nadalje, Split je zabilježio skok od 58 posto, na 561 milijun kuna, Rijeka za 32 posto, na 426 milijuna kuna, a Osijek za 57 posto, na 329 milijuna kuna.

“Jasan je argument da Vlada godinama vodi konzistentnu politiku fiskalne decentralizacije, što znači više prihoda županijama, gradovima i općinama, kako bi ljudi izabrani na lokalnim izborima imali više manevarskog prostora za realizaciju svojih projekata i svojih političkih prioriteta”, poručio je Plenković.

Ukidanje prireza, autonomno određivanje poreza na dohodak

Prema Vladinoj prezentaciji, u novom krugu porezne reforme jedinicama lokalne samouprave ukida se prirez, ali im se dopušta da same odrede porez na dohodak.

Trenutne stope poreza na dohodak iznose 20 i 30 posto, a za Grad Zagreb, koji ima prirez od 18 posto, raspon u kojem se može odrediti niži stupanj poreza na dohodak je od 15 do 23,6 posto, a višu od 25 do 35,4 posto. posto.

Općine koje su do sada mogle odrediti prirez do 10 posto, moći će odrediti nižu stopu poreza na dohodak od 15 do 22 posto i višu od 25 do 33 posto.

Za gradove do 30 tisuća stanovnika, koji sada mogu odrediti prirez do 12 posto, novi raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,4 posto za nižu stopu i 25 i 33,6 posto za višu, a za gradove s više od 30 tisuća stanovnika koji su do sada mogli imati prirez do 15 posto, raspon je od 15 do 23 odnosno 25 i 34,5 posto.

Tijekom četvrtog kvartala ove godine, općine i gradovi dužni su donijeti odluku o visini poreznih stopa poreza na dohodak i objaviti je u Narodnim novinama najkasnije do kraja godine, sa stupanjem na snagu 1. siječnja 2024. godine.

Podizanje osobnog odbitka

Osobni odbitak diže sa sadašnjih 530,90 na 560 eura.

Kako je objasnio ministar financija Marko Primorac, briše se pojam osnovnice osobnog odbitka, a povećavaju se i iznosi osobni odbitak za uzdržavane članove i djecu – za uzdržavanog člana i prvo dijete na 280 eura, za drugo dijete na 392 eura, za treće dijete na 560 eura. eura itd.

Također, podiže se prag za primjenu više stope poreza na dohodak od 47.780 na 50.400 eura.

Nasuprot nekim tvrdnjama o “strašno velikim davanjima na rad”, Plenković je iznio podatke Europske komisije po kojima implicitna porezna stopa na rad u Hrvatskoj iznosi 27 posto, čime je među najnižima na razini EU-a, a manja je samo u Bugarskoj, 25 posto. , i Malti, 24 posto.

Subvencija mirovinskog doprinosa

Što se tiče zahvata u mirovinske doprinose, do najviše 300 eura smanjuje se osnovica za mirovinsko osiguranje (I. stup)

Za bruto plaće do 700 eura fiksna olakšica bit će 300 eura, a za plaće od 700,01 do 1.300 eura postupno se smanjuju olakšice.

Primorac je rekao da za obveznike mirovinskog osiguranja to znači povećanje neto iznosa plaćanja, osobito za one s najnižim primanjima. To se odnosi na 53,5 posto ukupnog broja obveznika koji ne podliježu plaćanju poreza na dohodak (1,52 milijuna ljudi od ukupno 2,84 milijuna obveznika).

Ministar je pojasnio da će se izračunati olakšice u rasponu od 700 do 1.300 eura doći na način da će se razlika između 1.300 i osnovice pomnožiti s 0,5. Također, istaknuo je i da olakšica ne smanjuje budući iznos mirovine.

Za osobe s bruto plaćom od 700 eura prosječno povećanje neto plaćanja kroz uvođenje olakšice na doprinose za mirovinsko osiguranje trebalo bi iznositi 42,90 eura, s plaćom od 700,01 do 900 eura za 34,30 eura, od 900,01 do 1.100 do 20, 66 eura, od 1.100,01 do 1.300 prosječni rast bi trebao biti 6,72 eura, dok plaće po toj osnovi ne bi rasle onima kojima je bruto iznad 1.300 eura.

Stoga, istaknuo je Primorac, dominantno rastu neto plaće onima s najnižim dohocima.

Zbog predstavljenih mjera, smanjenje prihoda od mirovinskog osiguranja (1. stupanj) iznosilo je 329 milijuna eura, a smanjenje prihoda od poreza na dohodak, s obzirom na povećanje osobnog odbitka, na razini je 108 milijuna eura, što ukupno iznosi 437 milijuna eura, izvijestio je ministar financija.

Propušteni prihod lokalnih jedinica zbog povećanja osobnog odbitka za oko 100 milijuna eura

Napomenuo je da to znači da dominantno trošak snosi središnja država, dok je navedenih oko 108 milijuna eura, zbog povećanja odbitka, predstavlja propušteni prihod gradova, općina i županija.

Na predstavljanju je rečeno da se ne može govoriti o ugrožavanju mirovinskog sustava, s obzirom i da danas postoji razlika koja se za isplatu mirovina nadoknađuje iz državnog proračuna, odnosno jest od prihoda od poreza.

“Mi danas procjenjujemo politički da je korisno i oportuno, da je bolje da ljudima s nižim primanjima svojom odlukom omogućimo veću neto plaću, a da država kompenzira dio sredstava i da malo više ništa ne bi dala inače. Nikome ništa ne uzimamo, država uplaćuje a ljudima ostaju veće mjesto”, poručio je Plenković.

Po procjenama koje je iznio, umjesto trenutnih 61,3 posto iznosa za isplatu mirovine koji se financira iz doprinosa, taj udio će se nakon reforme spustiti na 56,9 posto.

Ostale porezne izmjene

Od ostalih poreznih izmjena najavljeno je i određivanje poreznog tretmana napojnica, koje će se sada moći ostavljati i putem kartice. Pritom se neoporezivi iznos utvrđuje na 3.360 eura, dok će se iznos napojnice iznad neoporezivog djela oporezivati ​​po stopi od 20 posto.

Preciziraju se i postojeće mogućnosti doniranja u opće korisne svrhe u iznosu većem od dva posto prihoda prethodne godine, ako postoje programi i odluke nadležnih ministarstava, primjerice za izgradnju sportske infrastrukture.

Nadalje, rok za plaćanje poreza na dohodak utvrđuje se 28. veljače, bez obzira na datum podnošenja prijave, a porez na dobit plaćat će se 30. travnja.

Kada je riječ o lokalnim porezima, povećat će se raspon poreza na kuće za odmor i to od 60 centi do pet eura po četvornom metru, dok je sada gornja granica iznosila oko dva eura, najavio je Primorac, dodajući da je i to dogovoreno s predstavnicima jedinica lokalne samouprave.

Plenković: Jedinicama dajemo alat da budu akteri u mogućem povećanju plaća

Odgovarajući na pitanja novinara, Plenković je istaknuo da jedinicama ništa nije uzeto već im je dana mogućnost da same procjene, uzevši u obzir nove okvire, a sukladno sa svojom odgovornošću, kapacitetima, planovima te prihodima i rashodima, koliko će oporezivati ​​rad.

Jedinicama je jedan raspon, čime mogu ubirati isti iznos kao i do sada ili manje, naveo je.

“Dajemo im alat da budu akteri u mogućem povećanju plaća”, istaknuo je Plenković, koji je u više navrata odbacio primjedbe novinara da porezne reforme imaju predizborni kontekst.

Također, teza da su izmjene rađene kako bi se dovelo u “ofsajd” gradonačelnika tri od četiri velika grada kojima je HDZ “pogrešna, zlonamjerna i neistinita”, ustvrdio je Plenković, koji je između ostalih novinara odgovorio i da poreza na nekretnine nema u programu. ove Vlade te u ovom mandatu sigurno neće biti uveden.

Ocijenio je i da oporba najavljenu poreznu reformu napada jer je dobra i korisna za građane. “Kuže da smo donijeli reformu na stol kojom će ljudima povećati mjesto. Pa kako je moguće napraviti zločesti HDZ?. To je cijela bit njihove kritike”, rezonira Plenković, koji smatra da je isti slučaj i kada su u pitanju izmjene zakona o izbornim jedinicama.