Koronavirus opasno mutira... Cijepili ste se protiv bolesti COVID-19 dvaput? Što vas i kada čeka treći put, objašnjava prim. dr. sc. Dijana Mayer iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

10.10.2021. 19:30:00

Četvrti val pandemije koronavirusa počeo je u Splitsko-dalmatinskoj županiji ranije nego drugdje, ponovno rastu brojevi zaraženih, hospitaliziranih... i pitanje je što će biti za koji tjedan, kada budemo više boravili u zatvorenom prostoru, jer znamo da je delta soj virusa daleko zarazniji i da pogađa sve mlađe ljude.

Istodobno, Stožer civilne zaštite donio je nove mjere za cijepljenje i testiranje zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti, sve s ciljem da se čim prije što više ljudi cijepi, ali i da se izbjegne širenje zaraze u ustanovama gdje se liječe najranjivije skupine stanovništva. Mnogi su ljudi još uvijek u dilemi cijepiti se ili ne, a nedoumice su i oko najavljenog cijepljenja trećom dozom, koje će početi već ovih dana.

Oko toga se u javnosti širi novi val glasina i potpuno netočnih informacija, pa smo epidemiologinju prim. dr. sc. Dijanu Mayer, voditeljicu odjela za praćenje i unaprjeđenje zdravlja školske djece i mladih u Službi za školsku medicinu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo zamolili za pojašnjenje brojnih dilema i za odgovore na najčešća pitanja.

CJEPIVO COMIRNATY

Za koje kategorije stanovništva je treća doza preporučljiva i zašto je uopće potrebna?

- Liječnicima su već proslijeđene preporuke za cijepljenje imunokompromitiranih osoba trećom dozom jer se u takvih osoba zamijetio slabiji odgovor protutijela na dvije doze i porast razine protutijela nakon primjene treće doze. Preporuka European Medicines Agency (EMA-e) donesena je temeljem ispitivanja cjepiva koja su pokazala da dodatna doza ovih cjepiva povećava sposobnost stvaranja antitijela protiv virusa koji uzrokuje bolest COVID-19 kod pacijenata s transplantiranim organima i oslabljenim imunološkim sustavom. Iako nema izravnih podatka koji bi ukazivali na to da sposobnost stvaranja antitijela u ovih pacijenata štiti od bolesti COVID-19, očekuje se da će dodatna doza povećati zaštitu barem kod dijela pacijenata. EMA će nastaviti pratiti sve podatke o djelotvornosti kad postanu dostupni.

- Važno je razlikovati dodatnu dozu za osobe s oslabljenim imunološkim sustavom od booster doze za osobe s normalnim imunološkim sustavom. Povjerenstvo za humane lijekove (CHMP) pri EMA je završilo ocjenu podataka za primjenu booster doze cjepiva Comirnaty proizvođača Pfizer-BioNTech. Utvrđen je porast razine protutijela kada se booster doza cjepiva primijeni približno šest mjeseci nakon druge doze u osoba starosti od 18 do 55 godina. Na temelju ovih podataka, CHMP je zaključio da se booster doze mogu razmotriti najmanje šest mjeseci nakon primjene druge doze cjepiva Comirnaty u osoba u dobi od 18 godina i više. Primjena booster doze provodit će se sukladno službenim preporukama koje će na nacionalnoj razini donositi nacionalna tijela koja provode kampanje cijepljenja, uzimajući u obzir dostupne podatke o djelotvornosti i sigurnosti. Izrada nacionalnih preporuka o docjepljivanju, tj. tzv. booster dozi je u tijeku.

KOMBINIRANA SHEMA

Osobe koje su se već potpuno cijepile jednom ili dvije doze, mogu li kao treću dozu dobiti neko drugo cjepivo?

- Postoji ta mogućnost. EMA nije razmatrala primjenu cjepiva Comirnaty kao docjepne doze nakon primjene drugih cjepiva. Međutim, kombinirana shema cijepljenja u primarnom slijedu cijepljenja je ispitivana korištenjem Comirnaty cjepiva kao jednog od dvije doze i pokazalo se da je imunogenost primjene dva različita cjepiva jednako dobra, ako ne i bolja nego nakon primjene dvije doze istog cjepiva za primarno cijepljenje. Doduše, također se uočilo i da se uobičajene nuspojave cijepljenja javljaju u većem postotku cijepljenih kombiniranom shemom u odnosu na primjenu istog cjepiva za dvije doze.

Je li nužno prije cijepljenja trećom dozom obaviti testiranje na antitijela?

Treća doza daje se neovisno o određivanju antitijela. Korisnost serološkog testiranja ili testiranje staničnog imuniteta za procjenu imunološkog odgovora na cijepljenje i usmjeravanje kliničke skrbi nije utvrđena.

Do sada se govorilo o tome da je važno zaštititi starije osobe, kronične bolesnike... Zašto i cijepljenje adolescenata ima smisla?

- Prvenstveno se preporučuje cijepljenje adolescenata koji imaju kronične bolesti koje uvećavaju rizik razvoja teških oblika bolesti, znači adolescente se primarno želi zaštititi od teških oblika bolesti. Također, preporučuje se i adolescentima koji dijele kućanstvo s kroničnim bolesnicima da se smanji rizik prijenosa zaraze na takve ukućane, posebice ako se radi o ukućanima koji se sami zbog medicinskih razloga/kontraindikacija nisu smjeli cijepiti. Međutim, cijepljenjem adolescenata pridonosi se, naravno, i imunitetu kompletne populacije i smanjuje se cirkulacija virusa, osigurava se veća sigurnost u svakodnevnim aktivnostima, uzimajući u obzir da ta podskupina dolazi u brojne i raznolike kontakte.

DUGOTRAJNI SIMPTOMI

Je li točno da se i kod mlađih osoba mogu razviti ozbiljne komplikacije, ponekad čak kao posljedica prekomjernog imunološkog odgovora i da mogu biti opasne za život djece?

- COVID-19 može uzrokovati i u adolescenata teške oblike bolesti. U djece i adolescenata koji su hospitalizirani zbog teške akutne respiratorne infekcije vrlo rijetko nastaju komplikacije koje su poznate pod nazivom MIS-C (multiinflamantorni sindrom), a koje se prezentiraju različitim simptomima (vrućicom, simptomima probavnog trakta, osipom, oštećenjem srčanog mišića i šokom).

Koje su najčešće posljedice preboljenog COVID-a-19 kod mladih i trpe li i oni tzv. post COVID sindrom?

- U SAD-u su objavili da posljedice COVID-a ima do 15 posto oboljele djece, u Hrvatskoj se ne zna točan broj, no deseci su registrirani u klinici "Dr. Fran Mihaljević". I u SAD-u je, kao i kod nas, relativno mali postotak djece hospitaliziran zbog zaraze i zbog tzv. multisistemskog upalnog sindroma, ali puno djece je iskusilo "dugi COVID" sa simptomima poput umora, glavobolje, omaglice, teškoća s pamćenjem i koncentracijom, nesanicom, gubitkom okusa i mirisa. COVID-19 je multisistemska bolest, što znači da zahvaća veći broj organa, te se stoga i manifestira stanjem koje je nazvano Multisistemski upalni sindrom u djece (engl. Multisystem Inflammatory Syndrome in Children (MIS-C). Takvi slučajevi su relativno rijetki, ali su gotovo uvijek povezani s "dugim COVID-om". Djeca i mladi se žale na dugotrajne bolove u trbuhu, mišićima, imaju promjene na koži, uz crvenilo i/ili promjenu boje kože, te crvenilo i nadražaj očiju. Većina djece koja prolongirano pati od tih simptoma nije imala teži oblik bolesti, nisu boravili u bolnici, ali ovi simptomi su dugo trajali.

PREPORUKE RODITELJIMA

Što je s cijepljenjem djece?

- Za cijepljenje djece u dobi od 12 i više godina registrirana su dva cjepiva protiv COVID-a-19: Comirnaty proizvođača Pfizer-BioNTech i Spikevax proizvođača Moderna. Oba cjepiva sadrže i temelje se na mehanizmu djelovanja jednolančane glasničke RNA: mRNA cjepiva. Djeca imaju znatno manji rizik od teških oblika bolesti i smrti od COVID-a 19 nego odrasli. No, tijekom školske godine nužna su okupljanja i grupiranja djece i mladih, što povećava rizik za širenje bolesti COVID-19. Omjer koristi i rizika cijepljenja djece u dobi 12 i više godina je povoljan, a snažnije preporučujemo cijepljenje djece koja pripadaju sljedećim skupinama: djeca koja zbog kronične bolesti ili terapije imaju povećan rizik od težih oblika bolesti, djeca koja dijele kućanstvo s osobama koje boluju od kroničnih bolesti koje uvećavaju rizik za razvoj težih oblika bolesti COVID-19. Posebno ako se radi o članovima kućanstva koji zbog zdravstvenih kontraindikacija ili dobi, jer su mlađi od 12 godina, ne mogu biti cijepljeni, te kada je riječ o teško imunokompromitiranim članovima kućanstva neovisno jesu li cijepljeni, jer se kod njih očekuje slabije stvaranje zaštite nakon cijepljenja.

- Cijepljenje se preporučuje učenicima završnih razreda srednjih škola, uzimajući u obzir za ovu dob uobičajene kontakte s više osoba, izazove organiziranja važnih životnih događaja poput državne mature, završnih i prijemnih ispita, maturalnog putovanja, maturalne večere, norijade, proslave rođendana te važnost sudjelovanja na nastavi u učionici u što većem opsegu s obzirom da se radi o ključnoj prekretnici u obrazovanju; učenicima određenih srednjih škola tijekom kojih učenici imaju praktičnu nastavu koja podrazumijeva kontakt s većim brojem ljudi, ali i djeci koja žive u učeničkim domovima.

ŠTO JE S TRUDNICAMA?

Kada i kako se trebaju cijepiti osobe koje su preboljele COVID-19?

- Kod osoba koje su preboljele bolest COVID-19 preporučujemo primjenu samo jedne doze bilo kojeg cjepiva tri do šest mjeseci nakon preboljenja ako nisu imunokompromitirane. Osobe oslabljenog imuniteta zbog bolesti, lijekova ili dobi (stariji od 65 godina) koje su preboljele COVID-19 i dalje trebaju primiti dvije doze cjepiva.

U dilemi su i trudnice - cijepiti se ili ne? Što se preporučuje dojiljama?

- Trudnoća i dojenje se ne smatraju kontraindikacijom za cijepljenje, već dolaze u obzir ako potencijalna korist nadmašuje potencijalni rizik od cijepljenja, tj.dolaze u obzir ako trudnica ima čimbenike rizika koji je svrstavaju u vulnerabilnu skupinu za teške oblike bolesti COVID-19. Ženama fertilne dobi se više ne savjetuje odgoda začeća do dva mjeseca nakon primjene druge doze cjepiva. U Hrvatskoj agenciji za lijekove (HALMED) navode da cjepiva protiv COVID-a-19 nisu kontraindicirana u trudnica i ne isključuju trudnice iz cijepljenja, upravo jer mogu biti u nekoj od rizičnih skupina za ozbiljan oblik COVID-a. Kao primjer navode dijabetes, kardiovaskularne bolesti i pretilost.

NOVI, ZARAZNIJI SOJEVI

- Vjerovali smo da će se ubrzo nakon dolaska cjepiva naši životi vratiti u normalu, ali to se nažalost nije dogodilo. Što vi mislite da bismo još trebali učiniti, je li se negdje pogriješilo?

Složila bih se da se očekivanja vezana uz cjepivo i cijepljenje nisu ostvarila u onoj mjeri u kojoj je većina od nas to očekivala, no isto tako smatram da bismo svi mogli svjedočiti o nekima od najvažnijih razloga koji su tome u dobroj mjeri i pridonijeli. Prije svega tu mislim na značajno niži interes i odaziv građana na cijepljenje od očekivanoga; još uvijek približno pola populacije u Hrvatskoj nije cijepljeno, iako se od početka godine kontinuirano upozorava da je za suzbijanje epidemije nužna visoka procijepljenost stanovništva od barem 75 do 85 posto. Kada tome pridodamo i pojavu novih, zaraznijih i agresivnijih sojeva virusa, odnosno četvrtog vala epidemije u kojem se već neko vrijeme nalazimo, trenutna situacija i brojevi dnevno novozaraženih i oboljelih građana nisu iznenađujući.

- Međutim, uvjerena sam da, ako uspijemo uvjeriti u nužnost cijepljenja građane koji se još uvijek oko toga dvoume, i uz pridržavanje protuepidemijskih mjera, možemo očekivati značajnije popuštanje epidemije već sredinom sljedeće godine. Naravno, na to bi, i uz naše najveće napore, negativno mogla utjecati i pojava novih, još zaraznijih sojeva virusa, što je sada nemoguće predvidjeti, kao ni brzinu kojom će se na njih pronalaziti adekvatni odgovori.

Izvor: slobodnadalmacija.hr/Foto:Fah

Izvorni autor: Javorka Luetić

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.