Je li to pokazivanje sile? Znak neposredne invazije? Ili test za Ukrajinu i njezine saveznike? Ruske namjere nisu jasne

U telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Joe Biden je pozvao Rusiju na deeskalaciju napetosti s Ukrajinom i predložio sastanak dvojice čelnika uslijed sve veće zabrinutosti zbog nakupljanja ruske vojske na ukrajinskoj granici.

Američki predsjednik naglasio je nepokolebljivu predanost Sjedinjenih Država suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine te je izrazio zabrinutost zbog nagomilavanja ruske vojske, objavila je Bijela kuća.

"Predsjednik Biden potvrdio je da mu je cilj izgraditi stabilne odnose s Rusijom, u skladu s američkim interesima, te je predložio sastanak na vrhu u trećoj zemlji u narednim mjesecima kako bi se razgovaralo o nizu pitanja s kojima se suočavaju Sjedinjene Države i Rusija".

Situacija u nemirnoj istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas, gdje se vladine snage bore protiv proruskih postrojbi, pogoršala se u posljednjih nekoliko tjedana. Ruski mediji obavještavaju da su regionalne vlasti Donjecka i Luganska izvijestile o eskalaciji napada granatiranjem, bombaških napada i snajperskih napada od strane ukrajinskih postrojbi. Ukrajinske vlasti, s druge strane, optužile su Kremlj za gomilanje ruskih postrojbi. 

U međuvremenu, SAD je optužio Rusiju za navodno poticanje napetosti u regiji te prijeti da će odgovoriti na rusku ''agresiju''. Rusija je u utorak upozorila Sjedinjene Države da američki ratni brodovi izbjegavaju Krim "za vlastito dobro", a druge zemlje upozorila je neka ne opskrbljuju Ukrajinu oružjem. Dva američka ratna broda trebala bi ovaj tjedan stići u Crno more zbog eskalacije sukoba na istoku Ukrajine. 

Zabrinjavajući ruski potezi

Od sredine ožujka iz Ukrajine stižu brojna upozorenja zapadnim vladama da Rusija postavlja trupe na Krimu, koji je pripojila 2014. godine, te u zoni sukoba na istoku zemlje. Od Kijeva do Washingtona, diplomati, obavještajni dužnosnici i vojni stručnjaci trude se raspoznati značenje ruskog gomilanja vojnih trupa i eskalirajuće retorike. Je li to pokazivanje sile? Znak neposredne invazije? Ili test za Ukrajinu i njezine saveznike? Ruske namjere nisu jasne.

Glasnogovornik predsjednika Vladimira Putina, Dmitrij Peskov, rekao je da je premještanje trupa preko ruskog teritorija "unutarnja stvar". Neke trupe, uključujući jedinice na Krimu, bile su na vježbama, rekao je. No, Peskov je također rekao Ukrajini da ''prestane s provokacijama''. U nedjeljnom intervjuu za televiziju Russia-1, glasnogovornik je rekao da Kremlj "ne ide prema ratu s Ukrajinom".

''Naravno, nitko ne planira krenuti u rat i nitko ne prihvaća mogućnost takvog rata'', rekao je.

Ukrajinski obavještajni izvori rekli su za BBC da dodatne snage čine 16 taktičkih skupina bataljuna, što bi bilo do 14.000 vojnika. Ukupno, prema ukrajinskom predsjedništvu, Rusija sada ima oko 40.000 vojnika na istočnoj granici i oko 40.000 na Krimu. Ruski ministar obrane Sergej Šojgu je 13. travnja optužio NATO za ''prijetnje'', a Rusija je odgovorila tako što je na zapadne granice poslala dvije vojske i tri formacije zračno-desantnih trupa, kako bi izveli vježbe. 

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je nove ruske pokrete nazvao ''najvećim okupljanjem ruskih trupa od ilegalne aneksije Krima''. Poteze Rusije nazvao je ''duboko zabrinjavajućim''. Ukrajina, NATO i zapadne vlade dugo vremena optužuju Rusiju za raspoređivanje naoružanja i vojnih jedinica na istoku Rusije.

Zašto NATO podržava Ukrajinu?

Ukrajina formalno nije članica NATO-a, no pakt ima bliske odnose s Ukrajinom koja dobiva zapadno oružje, uključujući američke protutenkovske rakete Javelin. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba je u govoru u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, rekao da Rusija "otvoreno prijeti Ukrajini ratom i uništenjem državnosti". Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenskij smatra da ''Rusija želi da Zapad bude u strahu od ruske snage i moći''.

Ukrajinski predsjednik 

 Str/AFP

Kremlj nastavlja negirati poteze i sve tamošnje ruske trupe naziva ''dobrovoljcima'', dok neki analitičari smatraju da se ovdje ne radi o ruskoj invaziji jer bi se u protivnom Rusija infiltrirala na teritorij uz pomoć ''malih zelenih čovječuljaka'' – kako se popularno nazivaju ruski naoružani vojnici u maskirni uniformama bez oznaka, koji su sudjelovali u aneksiji Krima. 

Oružani sukob na istoku Ukrajine izbio je 2014. godine, nedugo nakon državnog udara kada su prozapadne snage u Kijevu istjerale s vlasti proruskog predsjednika Viktora Janukoviča. Istovremeno, stanovnici regije Donbas odbili su se podložiti novim vlastima.

U gradovima na istoku Ukrajine separatisti su proglasili "Narodnu republiku" i neprestano teže za više autonomije i priključenjem Rusiji. Vlada u Kijevu to želi spriječiti. Zona sukoba, poznata kao Donbas, uglavnom govori ruski jezik i sada mnogi njezini stanovnici imaju ruske putovnice. U dijelovima istočne Ukrajine Rusija već vodi 'hibridni rat' - širi svoju 'meku moć' i propagandu. Predsjednik Putin rekao je da će Rusija braniti ruske građane u inozemstvu, ako se utvrdi da su u opasnosti.

Velike su se borbe odvijale 2014. godine, a tada je došlo i do razmjene zarobljenika. U sukobu je do sada poginulo oko 14.000 ljudi. Ukrajina tvrdi da je do sada u 2021. godini u Donbasu poginulo 26 njezinih vojnika u usporedbi s 50 u cijeloj 2020. Separatisti tvrde da je ove godine umrlo više od 20 njihovih vojnika. 

Zašto Rusija jača trupe?

Postoji nekoliko faktora koji zaoštravaju trenutne odnose. U veljači je Zelenskij uveo sankcije Viktoru Medvedčuku, moćnom ukrajinskom oligarhu i prijatelju predsjednika Putina. Ukrajina je također zabranila emitiranje tri proruske TV stanice. Mirovni sporazum iz Minska o ''sveobuhvatnom primirju'', dogovoren 2015., još uvijek nije ispunjen. Tim sporazumom je predviđeno da Ukrajina može povratiti kontrolu nad svojom granicom s Rusijom u regijama koje drže separatisti, nakon što im se odobri samouprava i održe lokalni izbori. No, dogovori o neovisnom nadziranju izbora u regiji još nisu postignuti, a još se nije prestalo ni pucati.

Što se tiče Rusije, Putinu se suočava s parlamentarnim izborima u rujnu i kontinuiranom masovnom podrškom Alekseju Navaljnom, najjačem Putinovom kritičaru koji se trenutno nalazi u zatvoru. Putin bi zbog toga što je stao u obranu ruskih građana u pobunjenom dijelu Ukrajine mogao bi pridobiti neke birače. 

Što se tiče odnosa s SAD-om, nagađa se da Putin raspoređivanjem snaga želi testirati američkog predsjednika Bidena, koji je zauzeo oštriji stav prema Rusiji nego što je to imao njegov prethodnik Donald Trump.

Ono što je sigurno je to da neprijateljstvo Kijeva i Moskve je veće od teritorijalnih aspiracija. Krim će zauvijek ostati Putinov jer ima geostrateški značaj za Rusiju. A istočna Ukrajina će i dalje biti teritorij i poligon za vježbanje, na kojem se Rusija nadmeće sa Zapadom.