Narativ koji je Kremlj ranije koristio opravdavajući svoju agresiju na Ukrajinu isti je kao i onaj prema Finskoj
Washingtonski obrambeno-sigurnosni istraživački centar Institut za proučavanje rata (ISW) upozorio je kako se čini da visoki ruski dužnosnici provode od Kremlja koordiniranu kampanju prijetnje susjednoj NATO članici Finskoj na isti način kako su to činili prije sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.
ISW u svojem izvještaju govori o širim zapadnim zabrinutostima da Rusija ima ambicije i izvan Ukrajine te da bi jednog dana mogla pokušati osvojiti teritorij nekih NATO zemalja, ako procijeni da zapadni vojni savez nije voljan ili nije sposoban ispuniti svoju obvezu kolektivne obrane iz svog članka 5, kako prenosi Newsweek.
Rusija, pak, poriče da ima takve teritorijalne ambicije u bivšoj sovjetskoj sferi ili da želi sukob s NATO-om. No, Kremlj je bez obzira na to ocijenio da je NATO "u ratu" s Rusijom zbog svoje velike pomoći Ukrajini, koja se još uvijek pokušava obraniti od ruske invazije.
Isti narativ kao prije invazije na Ukrajinu
"Visoki dužnosnici Kremlja pojačali su prijetnje Finskoj posljednjih tjedana, uključujući i korištenje narativa koji odražava lažna opravdanja Kremlja za invaziju na Ukrajinu", navodi se u analizi objavljenoj u četvrtak. "ISW i dalje procjenjuje da narativ koji Rusija trenutačno koristi za prijetnje NATO-u odražava isti obrazac koji je Rusija ranije koristila za postavljanje informacijskih uvjeta opravdavajući svoju agresiju na Ukrajinu", ocjenjuje se.
ISW tako ukazuje na nedavne komentare o Finskoj koje su dali ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, posebni izaslanik Sergej Ivanov i, posebno, prvi zamjenik predsjednika Odbora za međunarodne poslove Državne dume Aleksej Čepa.
Lavrov je u četvrtak rekao da je finska vlada posve odbacila neutralnosti te da je revanšizam "u doslovnom smislu u porastu" u toj zemlji, koja je 1917. proglasila neovisnost od susjedne Rusije.
Finska, koja se pridružila NATO-u 2023. godina kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu i povećanu prijetnju od ekspanzionizma Moskve, branila se od invazije Sovjetskog Saveza 1939. godine.
Bivši ruski predsjednik i zamjenik Vladimira Putina na čelu ruskog vijeća sigurnosti, Dmitrij Medvedev, nedavno je optužio Helsinki da se priprema napasti Rusiju nakon što se pridružio NATO-u, podsjeća Newsweek.
Upadi u zračni prostor članica NATO-a
U petak je Estonija, također članica NATO-a, optužila Moskvu za povredu njezina zračnog prostora iznad Finskog zaljeva s tri borbena zrakoplova, koji su se zadržali 12 minuta u zračnom prostoru Estonije, kako tvrdi Tallinn. "Rusija je već četiri puta ove godine povrijedila zračni prostor Estonije, što je samo po sebi neprihvatljivo. Ali današnji upad, u kojem su tri borbena zrakoplova ušla u naš zračni prostor, neviđeno je drzak“, rekao je estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna. "Sve opsežnije testiranje granica i rastuća agresivnost Rusije moraju se suočiti s brzim povećanjem političkog i ekonomskog pritiska", dodao je.
Ruska vlada nije odmah odgovorila na optužbu. Ranije je izjavila da za tvrdnje o njezinim zrakoplovima i bespilotnim letjelicama koje ulaze u zračni prostor saveznika NATO-a nedostaju dokazi.
Nedavno je Kremlj izazvao novi rast napetosti nakon što je 21 ruski dron ušao u zračni prostor Poljske, a ubrzo nakon toga ruska bespilotna letjelica povrijedila je i zračni prostor Rumunjske, još jedne članice NATO-a.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.