U prvom danu obrane Kašića, 1. veljače, poginulo je 17 pripadnika 3. GBR. Drugog dana u borbama je poginulo još 8 pripadnika brigade. Sveukupno je u obrani zadarskog zaleđa poginulo 35 pripadnika 3. GBR.
Početkom 1993. započele su pripreme za operaciju oslobađanja zadarskog zaleđa, koju su hrvatske snage provele u sklopu oslobodilačke operacije „Maslenica“. Nekoliko dana nakon početnog uspjeha, pobunjeni Srbi su se konsolidirali, a na bojište su počele pristizati značajne snage – ne samo iz svih okupiranih dijelova Hrvatske, već i dobrovoljačke postrojbe iz cijele bivše Jugoslavije. Srpska strana pokrenula je operaciju kodnog naziva „Čelik“, čiji je silovit protunapad zamalo doveo do teških posljedica za hrvatske snage.
Hrvatska vojska je predvidjela mogući protuudar, pa je zapovijed od 27. siječnja 1993. točno ukazala na glavnu os napada: Smilčić – Kašić – Islam Grčki. No, žestoki neprijateljski napad započeo je već dan ranije, a izmorene snage 4. gardijske brigade (4. GBR) uz velike žrtve uspjele su odbiti udare. Obranu ključnih položaja potom je preuzela Taktička grupa 3. gardijske brigade (TG-3). Zamjena postrojbi, posebno u prijelazu iz napada u obranu, jedan je od najosjetljivijih trenutaka svake bitke – što je neprijatelj prepoznao i iskoristio za snažan napad. Njegov glavni cilj bio je osvajanje sela Kašić i dominantne kote 212.
Bitka za Kašić bila je jedna od najtežih i najžešćih tijekom Domovinskog rata. Selo je nekoliko dana prelazilo iz ruke u ruku, a borbe su se vodile za svaku kuću. Situacija je bila toliko kaotična da su se vojnici obje strane međusobno izmiješali, ne znajući tko kontrolira koji dio sela. Nered se proširio i na oklopnu borbu – 4. veljače u samom Kašiću došlo je do izravnog sudara tenkova, dok je topništvo s obje strane dodatno pojačavalo intenzitet borbi. Unatoč svim izazovima, hrvatske snage su uspjele zadržati (i ponovno osvojiti) Kašić, pri čemu je ključnu ulogu odigrala 3. gardijska brigada (3. GBR) „Kune“ iz Slavonije. Iako nisu poznavali teren, pod stalnim napadima i uz velike gubitke, njezini pripadnici – uz pomoć drugih postrojbi – uspjeli su zadržati selo u hrvatskim rukama.
Međutim, bitka za Kašić obilježena je i jednom od najvećih tragedija operacije „Maslenica“ – stradavanjem hrvatskih gardista koji su se prevozili kamionima TAM 110. Do nesreće je došlo zbog iznimno kaotične situacije u selu, gdje su obje strane bile istovremeno prisutne.
Zbog složenosti i intenziteta borbi, rekonstrukcija događaja iz Kašića iznimno je teška. Čak ni službene analize ne donose jedinstven prikaz – postoje razlike u službenim monografijama gardijskih brigada Hrvatske vojske. U najkraćim crtama, nakon velikih gubitaka, zapovjednik 4. GBR Mirko Šundov zatražio je hitno izvlačenje postrojbe, što je Glavni stožer odobrio. Istoga dana na bojište su upućeni pripadnici 3. GBR, koji su formirali Taktičku grupu veličine bojne. Transportirana je u više skupina od 29. siječnja, a do 30./31. siječnja (ovisno o izvoru) preuzela je položaje 4. GBR na crti Kašić – Paljuv.
Novi zapovjednik obrane, pukovnik Mladen Kruljac, organizirao je Taktičku grupu koja se sastojala od:
- 3. pješačke bojne „Kobre“ iz Slavonskog Broda,
- satnije iz 2. pješačke bojne,
- Izvidničke satnije,
- Voda Vojne policije,
- Desetine veze i
- Inženjerijske desetine.
Srpska strana nije gubila vrijeme – 29. siječnja ustrojili su Operativnu grupu-1 (OG-1) pod zapovjedništvom pukovnika Dragana Tanjge. Plan je bio pokrenuti napad u trenutku kada hrvatske snage još nisu u potpunosti preuzele položaje i kada još nisu stigle tenkovske postrojbe 3. GBR.
Napad je započeo rano ujutro 1. veljače 1993., a tog dana Kašić je postao poprište nemilosrdnih borbi. Srpske snage pokušale su opkoliti hrvatske branitelje, koristeći prodor elitnog „Bataljona Vukovi s Vučijaka“. U borbama na širem području sudjelovale su i snage 4. GBR, koje su kod sela Lakići zaustavljale neprijateljske prodore tenkovskom vatrom.
U samom Kašiću nastao je ratni pakao – branitelji su odbijali napade, ali nisu mogli spriječiti ulazak neprijateljske skupine „Vukovi“ u središte sela. Tada se dogodio tragičan susret: dva hrvatska kamiona TAM 110, koji su prevozili pripadnike 3. GBR nakon smjene na položaju, iznenada su se našla pred srpskim vojnicima. Zbog nepregledne ceste i neočekivane situacije, hrvatski gardisti nisu imali vremena za reakciju. Neprijatelj je otvorio vatru pješačkim oružjem, a u neravnopravnoj borbi 3. bojna „Kobre“ pretrpjela je teške gubitke. Preživjela su samo trojica gardista: Anto Zubak, Mario Brezić i Ivica Rašić.
Ivica Rašić prisjeća se tog trenutka:
„U Zadar smo stigli puni energije, čak smo se šalili da idemo na more, na godišnji odmor. Prva satnija odmah je krenula prema Kašiću, preuzeli smo položaje i prilagodili se nepoznatom terenu. Prvi dan bio je miran, ali već noću smo shvatili što se sprema – vidjeli smo kako protivnik prebacuje ogromne snage. Ujutro, 1. veljače, započeo je strahovit napad. Počela je kiša granata, sve je gorjelo. U tom kaosu stigla je zapovijed za smjenu – usred najžešćih borbi. Na povratku, ušli smo u kamione, no već kod prve okuke našli smo se među neprijateljskim vojnicima. Vozač je zastao, zbunjen, a u sekundi je počela pucnjava. Meci su pljuštali, suborci su padali po meni. Kada je prestala pucnjava, shvatio sam da sam ranjen, ali živ. Uspio sam se izvući iz kamiona i skloniti pod malo drvo. Neprijatelji su potom pogodili kamion ručnim raketnim bacačem, a udar me odbacio u nesvijest. Kad sam došao k sebi, oko mene su bili mrtvi suborci, a kamion je gorio.“
Sličnu sudbinu doživio je Anto Zubak, koji je izbjegao smrt unatoč teškim ranama.
Bitka za Kašić ostaje jedna od najsloženijih i najdramatičnijih epizoda Domovinskog rata. Hrvatski vojnici su, unatoč svim preprekama, zadržali selo, ali uz visoku cijenu – mnogi hrabri gardisti dali su svoje živote za obranu domovine.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.