Lokalni izbori u svibnju: Više od 500 jedinica lokalne samouprave bira novu vlast

Treće nedjelje u svibnju hrvatski građani izaći će na birališta kako bi odlučili tko će voditi lokalnu vlast u 576 jedinica – općinama, gradovima i županijama. U izborima koji će se održati 18. svibnja birat će se članovi općinskih i gradskih vijeća, županijskih skupština te načelnici, gradonačelnici i župani, zajedno sa svojim zamjenicima.

Izbori će se provesti u 428 općina, 127 gradova, 20 županija te u Gradu Zagrebu, koji ima dvostruki status – grada i županije.

Četvrti izbori u nešto više od godinu dana

Lokalni izbori u svibnju bit će četvrti izbori u Hrvatskoj u posljednjih godinu dana. U travnju 2024. održani su parlamentarni izbori, u lipnju izbori za Europski parlament, a predsjednički izbori održani su krajem prošle i početkom ove godine. Sad slijedi izbor lokalne vlasti.

Koliko se članova bira u vijeća i skupštine?

Broj članova predstavničkih tijela ovisi o broju stanovnika pojedine jedinice.

• Najmanje sedam članova biraju općine i gradovi s do 1.000 stanovnika.

• Najviše 47 članova biraju jedinice s više od 300.000 stanovnika, poput Zagreba.

Slično vrijedi i za broj zamjenika izvršne vlasti:

• Dva zamjenika imaju župani županija s više od 250.000 stanovnika te gradonačelnici gradova s više od 100.000 stanovnika (npr. Zagreb, Split).

• Po jednog zamjenika imaju čelnici manjih jedinica, uključujući gradove od 10.000 do 100.000 stanovnika i općine koje su sjedišta županija.

Moguća i tri kruga glasanja

Načelnici, gradonačelnici i župani biraju se većinom glasova. Kandidat mora osvojiti više od 50 % glasova birača koji su pristupili glasovanju 18. svibnja. Ako to ne uspije nijednom kandidatu, drugi krug održat će se 1. lipnja, a u njemu sudjeluju dvoje najbolje plasiranih. U rijetkim slučajevima mogući su i treći krugovi – poput onih iz 2021. u Kraljevcu na Sutli, Bistrici i Starom Gradu na Hvaru.

Tko ima pravo glasa i gdje se može glasovati?

Pravo glasa imaju svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina i prijavljenim prebivalištem u jedinici za koju se izbori provode. Za razliku od nacionalnih izbora, lokalni izbori ne dopuštaju glasanje izvan mjesta prebivališta – ni u drugim dijelovima Hrvatske ni u inozemstvu.

Tko se može kandidirati?

Kandidature mogu podnijeti političke stranke i birači. Stranke moraju biti registrirane u Hrvatskoj na dan raspisivanja izbora. Kandidirati se ne mogu:

• policijski službenici,

• pripadnici oružanih snaga,

• osobe pravomoćno osuđene na najmanje šest mjeseci zatvora (osim za kaznena djela iz nehaja).

Potpisi birača – kada i koliko?

Za kandidacijske liste za vijeća i skupštine:

• političke stranke ne moraju prikupljati potpise,

• nezavisne liste moraju, i to ovisno o veličini jedinice – od 25 potpisa (u općinama do 350 stanovnika) do 2.500 (u jedinicama s više od 500.000 stanovnika).

Za kandidature za načelnike, gradonačelnike i župane – potpisi su obvezni za sve:

• od najmanje 35 potpisa (u malim općinama) do najviše 5.000 (u najvećim gradovima i županijama).

Potpisi se moraju prikupljati isključivo na novim obrascima koje će objaviti Državno izborno povjerenstvo (DIP), a potpisivati ih mogu samo birači s prebivalištem u konkretnoj jedinici.

Hoće li broj kandidata rasti?

Na posljednjim lokalnim izborima 2021. godine kandidiralo se više od 38.000 osoba.

• Na listama za županijske skupštine i Grad Zagreb bilo je preko 7.100 kandidata.

• Gotovo 29.000 kandidata natjecalo se za gradska i općinska vijeća.

• Za načelnike, gradonačelnike i župane kandidiralo se ukupno 1.901 osoba, uključujući zamjenike.

Ostaje za vidjeti hoće li se ovaj broj smanjiti ili povećati uoči izbora u svibnju.