Maglovito i skriveno lice društvenih mreža

14.05.2020. 15:42:00

Dobre i loše strane interneta

Internet

Internet ili međumrežje, je javno dostupna globalna paketna podatkovna mreža koja zajedno povezuje računala i računalne mreže korištenjem istoimenog protokola (internetski protokol = IP). To je "mreža svih mreža" koja se sastoji od milijuna kućnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža koje međusobno razmjenjuju informacije i usluge kao što su elektronička pošta, chat i prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente World Wide Weba.

Povijest interneta

Internet je 1969. godine osnovalo Američko Ministarstvo obrane. Zvao se ARPANET (prva četiri slova su kratica za Advanced Research Project Agency. Agencija za napredne istraživačke projekte, dok net. označava računalnu mrežu. Cilj te mreže je bio da se poveže određeni broj računala u SAD-u. Radilo se o skupoj ideji, no Ministarstvu obrane SAD-a novac nije nedostajao. Arpanet je imao faktor koji je kasnije bio ključan za nastanak i popularizaciju interneta; tijekom šezdesetih godina vladao je Hladni rat, zbog čega je Ministarstvo obrane SAD-a strahovalo da bi se mogao dogoditi nuklearni napad. Inženjeri su morali projektirati Arpanet tako da on radi čak i ako se baci bomba na dio uspostavljene mreže te se uništi, dakle, čak i ako dio komunikacijskog dijela bude uništen, ostatak mreže treba nastaviti funkcionirati bez problema. Servis World Wide Web izmišljen je u CERN-u u Švicarskoj 1989. godine, a izmislio ga je Britanac Tim Berners-Lee.

Internet smanjio značaj tradicionalnih medija

„ Internet je omogućio širenje informacija, analiza i vizija koje do tada nisu uspijevale naći mjesto u najutjecajnijim dnevnim novinama i u programima velikih televizijskih kuća. Nekada su mase uglavnom bile neobaviještene i jedini izvor njihovog informiranja bio je tisak. Danas zahvaljujući, blogovima, društvenim mrežama, riječju, alternativnim izvorima informiranja, sve veći broj ljudi dovodi u sumnju službene verzije i traži odgovore izvan tradicionalnih stranačkih ili medijskih okvira, i to sa zaista iznenađujućim rezultatima. Ti ljudi uspijevaju razviti demokratska antitijela što je doprinijelo uspjehu različitih demokratskih pokreta i alternativnih referendumskih inicijativa.“  Marchelo Foa „ Gospodari medija“ str.287.

Dobra strana interneta

Dostupnost velike količine najrazličitijih informacija doslovno o svemu što bi korisnike moglo interesirati. Većina sadržaja koji je dostupan na internetu pruža korisnicima zanimljive, pozitivne i edukativne informacije.

Loša strana interneta

Vrlo je teško uspostaviti pravila ponašanja na internetu i time omogućiti sigurnost i zaštitu korisnika. Zlouporaba za koju se smatra da ima najteže posljedice jest proizvodnja, nuđenje, distribucija i pribavljanja sadržaja dječje pornografije.

Najpopularnija društvena mreža

Najpopularnija društvena mreža na svijetu je Facebook. Facebook je jedna od ako ne i najpopularnija društvena mreža na svijetu. Istraživanja pokazuju da je Facebook najpopularnija društvena mreža u Hrvatskoj. Skoro svi ljudi koje poznajemo imaju svoj profil na Facebook-u.  Twitter je zamišljen kao društveno mrežni antitrend, te je ovaj site odličan za sve koji žele biti informirani u kratkim crtama od osoba koje poznaju ili poštuju. Flickr je najpoznatija stranica kao mjesto gdje možete snimiti svoje fotografije i iste podijeliti sa članovima zajednice.

Loše strane interneta, pogotovo Facebook-a

Ja se već godinama služim sa Facebook-om u komunikaciji sa prijateljima, ljudima koji su mi  tako, na taj način dostupni. Smatram da je to jedna od pozitivnih strana te društvene mreže za čovjeka našeg doba. Dakako da me osobno smeta „ samoreklamerstvo“ pojedinih osoba kojima je osobne zadatak skretati pažnju samo na sebe, na svoj imidž, svoju ljepotu, te je takav osobni profil prepun slika u svim pozama. U psihi tih ljudi postoji vjerojatno glad za lajkovima, želja za provjeravanjem koliko su oni, ili one atraktivne kao osobe po vanjskom izgledu. To im je vjerojatno 90 % interes za prisutnost na Facebook-u. Ono drugo što me još više smeta je nedostatak kulturnog komuniciranja. To znači da na samom početku nema adekvatnog pozdrava u komunikaciji, a na kraju odjave razgovora pozdrava. Također, čini mi se da bi trebala u svakom korisniku bilo koje društvene mreže postojati određena zrelost, pismenost i odmjerenost u komunikaciji. Često se po komentaru neke objave odmah može primijetiti da čitatelj nije dobro, ili nikako pročitao objavu nekog teksta. To se vidi po komentaru koji je „ ofrlje“ napisan, pa se čudom čudiš gdje je on, ili ona pronašla to u tekstu objave. Ružan je govor mržnje, preoštri sarkazam, pridijevanje različitih etiketa ljudima protiv kojih se vodi trenutno neka kampanja. Često se prostački čitatelji ispod objavljene kolumne, ili neke druge objave ideološki razračunavaju, psuju, vrijeđaju. Takav „ birtijaški“ stil ophođenja među ljudima ne bi trebao imati mjesta na društvenim mrežama. Neka svatko iznese mirno i staloženo svoj stav. Na to ima pravo, makar bio potpuno u suprotnosti sa objavom nekog teksta.

Kontrola Facebook-a

„ Facebook cenzurira uvrede na račun Roma i homoseksualaca ali ne i one upućene kršćanskim vjernicima: ako napišete homofoban tekst riskirate blokiranje vaše stranice dok, s druge strane, ni najteže uvrede na račun kršćana neće dovesti do istog ishoda, uz obrazloženje administratora da nema nikakvog kršenja standarda zajednice. Standardi su očigledno u vrednotama osnivača.“  Marchelo Foa „ Gospodari medija“ str. 284. Žalosno je i pogrdno zvati katolike i njihove stavove „ katolibanima“. Takvo etiketiranje ne vodi ničemu. Sijati mržnju na bilo koga preko medija, ili društvenih mreža za mene je to izraz nekulture i mnogo čega drugog. Trebalo bi se kloniti primitivizma koji vrijeđa i dijeli ljude na prijatelje i neprijatelje. Na Facebook-u je često vidljivo da se takvi pojedinci kriju iza lažnih profila, ponekad bez ijedne objave na svom FB. profilu. To su izmišljeni profili, bez fotografije „ vlasnika“ FB. profila. Kriju se iza pseudonima, iza fotografija životinja, ili nekog čudnog znakovlja.

Političari i društvene mreže

„Surferi su često usmjeravani. Anonimnost nudi izuzetne mogućnosti. Političari danas regrutiraju, pogotovo u izbornoj kampanji, na desetine blogera koji ne otkrivajući svoja prava opredjeljenja, preplave društvene mreže, forume i blogove sa komentarima koji idu u prilog strani koju zastupaju. Dok istovremeno pokušavaju diskreditirati i zaplašiti protivnike. Fenomen „ trolova“ je do te mjere raširen da je čak i britanska vojska angažirala 1500. „Facebook ratnika“ radi širenja dezinformacija…… Moguće da je u ovakav tip „komentatora“ spadao i Amerikanac koji je 2011. godine dirnuo svijet u ulozi progonjenog blogera, geya iz Sirije. Naravno, ta osoba nije stvarno postojala ali je priča omogućila da se mobilizira međunarodna javnost protiv Asada. Sve je savršeno funkcioniralo nekoliko mjeseci dok tisak nije – barem ovaj puta – uspio otkriti pravi izvor i pokazao da je riječ o obmani. Nažalost, ta epizoda nije poslužila kao pouka, i opet, sve ostaje u znaku konformizma i pasivnosti.“  Marchelo Foa „ Gospodari medija str. 285. Eto, u kakve svrhe može poslužiti društvena mreža. Često se iza lažnih FB. profila kriju psihički „ bolesne osobe“, pa se tako iza profila sa muškim biografskim podacima kriju žene, ili obratno. To su obično psihički bolesne osobe, pune mržnje, ljubomore, podmetanja, svake vrste pakosti. Kao što postoje ovisnici o alkoholu, drogi, kocki, tako naše vrijeme pomalo stvara ovisnike o društvenim mrežama. Čovjek mora biti gospodar svog vremena i služiti se u korisne svrhe sa Facebook-om i drugim društvenim mrežama. Neprekidno kako kajkavci kažu „ visjeti“ na društvenim mrežama nije dobro, a niti zdravo. Osim društvenih, virtualnih prijateljstava čovjek treba graditi prijateljstva tu gdje živi. Treba čitati i čitanjem širiti svoje vidike, produhovljavati sebe, svoj svijet misli i osobne duhovnosti.

Ovisnost o internetu – psihološki poremećaj

„ Psiholozi iz Australije tvrde da ovisnici o internetu imaju i snažan osjećaj depresije i zlovolje te da ih treba sustavno liječiti jer brojni pokušaji odvikavanja završavaju neuspjehom. Ovisnost o internetu službeno je uvrštena među psihološke poremećaje. Preporukom australskog psihološkog društva, taj će se poremećaj naći na međunarodnoj listi mentalnih poremećaja u svibnju 2013., što znači da će zdravstveni sustav ovisnicima morati osigurati primjereni tretman i liječenje.   O ovisnosti o internetu kao ozbiljnom problemu koji pogađa mnoge ljude, a posebno djecu, govori se već godinama. Dok je nekima od nas teško »odlogirati« se s društvenih mreža, pojedinci koji pate od internetske ovisnosti imaju i snažan osjećaj depresije i zlovolje. Općenito, internetska ovisnost – kažu stručnjaci – ima osnovne značajke kao i bilo koja druga ovisnost. Osoba s ovim poremećajem, prema tumačenju Američkog psihijatrijskog društva, osjetiti će »preokupiranost« internetom ili internetskim igricama, što podrazumijeva pojavu određenih simptoma, poput pada koncentracije i emocionalne zatvorenosti kad internet nije dostupan. Kod osobe ovisne o internetu granica tolerancije raste, pa mora provoditi sve više i više vremena na internetu da bi postigla osjećaj zadovoljstva. Uz to, javlja se gubitak interesa za ostale aktivnosti. Internet se često koristi da bi se popravilo loše osobno raspoloženje, a svaki pokušaj odvikavanja završava neuspjehom. Iza ove loše navike, kao moderna dijagnostika, mogle bi zapravo stajati neurološke promjene u mozgu…..“

Autor: Ljerka Bratonja Martinović, Novi list , objavljeno: 9. listopad 2012.

Zaključak

Sve u životu ima svoje lice i naličje, pa tako i internet sa društvenim mrežama na kojima često proboravimo i nekoliko sati dnevno. Sve što je čovjek stvorio može biti u službi humaniziranja pojedinca i zajednica. Ne zaboravimo da postoji i dehumanizacija i (ne)kultura naše duše i osobnog svjetonazora. Komunikacija preko društvenih mreža redovito pokazuje bilo naroda i pojedinaca koji se njima koriste. Razmjena misli, objava tekstova je svojevrsno bogatstvo dostupno svakom čovjeku. Čini mi se da su se društvene mreže brže razvijale od stanja duše raznih pojedinaca. Da je to tako svjedoče često neodmjereni, prostački komentari među komentatorima kolumni i raznih objava. Nužno bi bilo poboljšati kulturu koja je ponekad izraz (ne)kulture, netolerancije drugih i drugačijih. Čovjek koristeći društvene mreže trebao bi postati svjestan da je onaj, ili ona s druge strane isto čovjek koji ima svoje osjećaje i ljudsko dostojanstvo. Društvene mreže nemaju, barem tako smatram cilj omalovažavati stavove drugih. Zato bi sve trebalo prije pisanja provjeriti kroz tri Sokratova cjedila.

Tri Sokratova cijedila

Neki je čovjek došao jednog dana, sav uzbuđen, mudrom Sokratu.

– Slušaj, moram ti ispričati kako je tvoj prijatelj…

– Stani! – prekine ga filozof – Jesi li ono što mi kaniš reći procijedio kroz tri cjedila?

– Tri cjedila? – začudi se čovjek.

– Da, prijatelju moj, tri cjedila! Prvo je cjedilo istine. Jesi li provjerio je li ono što mi želiš ispričati istinito?

– Nisam, čuo sam da ljudi o tome govore…

– Pa dobro prijatelju, sigurno si onda to procijedio kroz drugo cjedilo – a to je cjedilo dobrote. Ima li što dobro u onome što mi želiš ispričati, makar i nije sigurno je li sve istinito?

– Ne – odgovori čovjek, oklijevajući – ne radi se ni o čemu dobromu. Baš naprotiv…

– Hm! – prekine ga mudrac – pokušajmo sada i s trećim cjedilom. Je li korisno to što mi želiš ispričati?

– Pa… nije baš!

– U redu – reče mudrac – ako ono što mi želiš ispričati nije ni istinito, ni dobro, ni korisno onda to lijepo zaboravi i ne brini se o tome kao što se ni ja ne brinem!

 

MOLITVA ZA OSLOBOĐENJE OD OVISNOSTI

Gospodine, oslobodi ih od ovisnosti (droge, alkohola, duhana, bluda, interneta...). Pomozi im da shvate kako je sve počelo, da prihvate pogreške i da ih isprave. Molim TE u njihovo ime za oprost jer su drugima nanijeli bol, daj da ojačaju i krenu pravim putem. A ti budi njihova sigurnost i daj da sav mir pronalaze u tebi. Neka padovi ostanu iza njih, otvori ih za povjerenje i ljubav... Ozdravi ih, smiluj im se... Slava Ocu…

Izvorni autor: Vladimir Trkmić/PDN/Foto:plivazdravlje.hr

Autor: