MALE PROMJENE U CRODEMOSKOP-u: HDZ i dalje prva stranka, MOST-u jača rejting, a Milanoviću naštetile izjave’

Istraživanje CRO Demoskop je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija Plus od 1. do 3. prosinca 2021. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto, objavio je RTL.

Vidljive su neke promjene trendova, ali vodeće tri stranke zadržale su svoje pozicije.

Da su sada izbori građani bi ponovno najčešće birali vladajuću stranku. HDZ, uz blagi pad u odnosu na studeni, bira najviše ispitanika: nešto više od 27 posto (27,4 posto u studenom). SDP je daleko iza, ali zadržao je drugu poziciju s nešto više od 16 posto (imali 16,0 posto u studenom). MOŽEMO! je treća opcija s 14,2 posto iako i drugi mjesec zaredom vladajuća opciju u Zagrebu bilježi pad rejtinga (bili na 15,9 posto u studenom).

U istom razdoblju MOST bilježi blagi rast, doduše u okviru statističke pogreške. Nakon najave referenduma i početka prikupljanja potrebnih potpisa, ta je opcija prvi izbor za 8,5 posto birača (8,0 posto u studenom). Domovinski pokret nakon fijaska ovoga ljeta ima novo vodstvo, novog predsjednika – ali rejting im je i dalje isti – gotovo 5 posto potpore (imali 5,0 posto u studenom). Svi su ostali daleko; od FOKUSA (prosinac 1,6 posto – studeni 1,3 posto), preko Hrvatskih suverenista (prosinac 1,5 posto – studeni 1,2 posto).

A još niži je rejting CENTRA (prosinac 1,2 posto – studeni 1,2 posto), HSS-a (prosinac 1,1 posto – studeni 1,3 posto), IDS-a (1,0 posto – studeni 1,0 posto), a onda i svih ostalih opcija. Sudeći prema rezultatima druga opcija u zemlji zapravo su NEODLUČNI; unatoč velikom broju stranaka i opcija, neodlučnih je gotovo 17 posto! I taj podatak puno govori.

Najpozitivniji političar

Iako je pobjednik isti, predsjedniku Milanoviću svađe s mnogima, najviše sa Vladom, počele su štetiti. Građani ga i dalje najčešće biraju za najpozitivnijeg političara, stav je to gotovo petine ispitanika, no rejting mu u odnosu na studeni pada za gotovo 4 postotna boda (prosinac 19,8 posto – studeni 23,7 posto). Za njih je predsjednik sada očito prešao granicu. Istodobno iako je zadržao drugu poziciju, rejting pada i premijeru. Andreja Plenkovića kao najpozitivca u prosincu bira više od 15 posto ispitanika (u studenom ga biralo 16,9 posto ispitanika). Vodeći, posvađani dvojac koja bi u teoriji, po Ustavu, trebao surađivati, a ni ne komuniciraju, i dalje je na vrhu ljestvice. Svi ostali daleko su od dvojice predsjednika; uz blagi rast treći je zagrebački gradonačelnik s 6,1 posto (studeni 5,3 posto). Upola manje ima ministar financija Zdravko Marić (prosinac 3,2 posto – studeni 3,0

A svi ostali su još niže; od gradonačelnika Vukovara i šefa Domovinskog pokreta Ivana Penave (prosinac 1,8 posto – studeni 2,0 posto), preko Marije Selak Raspudić koja je, uz značajni rast, ušla u top deset (prosinac 1,7 posto – studeni 0,6 posto). Rast rejtinga bilježi i Sandra Benčić (prosinac 1,3 posto – studeni 0,4 posto), blaži i Peđa Grbin (prosinac 1,0 posto – studeni 0,9 posto).

Na prestižnoj ljestvici, iako sa skromnijim rejtingom su još dva člana MOST-a, Miro Bulj (prosinac 0,9 posto – studeni 0,6 posto) i Božo Petrov (prosinac 0,8 posto – studeni 0,9 posto), a NITKO je još traženiji među građanima. Da je NITKO najpozitivac poručuje više od 27 posto građana!

Najnegativniji političari

Predsjednički dvojac na vrhu je ljestvice i najnegativaca, ali obrnutim redoslijedom. Premijer i završava godinu kao najnegativniji političar (26,1 posto). To je stav više od četvrtine ispitanika iako mu je negativan doživljaj pao za gotovo 4 postotna boda (29,9 posto u studenom). Sličan je rast negativnog doživljaja predsjednika Milanovića. Da je on najnegativac misli nešto više od 22 posto građana (18,9 posto u studenom). Nakon njih dugo nitko, a prvi idući je Zlatko Hasanbegović s 3,2 posto (1,0 posto u studenom).

U top deset negativaca je i Milorad Pupovac (prosinac 2,9 posto – studeni 3,0 posto), pa još jedan predsjednik – šef Sabora Gordan Jandroković (prosinac 2,3 posto – studeni 3,2 posto), onda i Miro Bulj (prosinac 2,2 posto – studeni 0,3 posto), pa Mario Banožić (prosinac 2,2 posto – studeni 2,3 posto).

Oko jedan posto su Peđa Grbin (prosinac 1,4 posto – studeni 3,1 posto), Vili Beroš (prosinac 1,2 posto – studeni 2,5 posto), pa Tomislav Tomašević (prosinac 1,1 posto – studeni 0,8 posto). Da su negativni svi političari misli više od 10 posto ispitanika.

Ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora

Prosječne ocijene i Uredu predsjednika i Vladi i Hrvatskom saboru u prosincu su pale. Pantovčak je zadržao trojku, ali sa slabijim prosjekom (prosinac 2,95 – studeni 3,01). Prosjek je pao i Banskim dvorima (prosinac 2,32 – studeni 2,42) i parlamentu (prosinac 2,12 – studeni 2,15), no ostali su na dovoljan – dva.

Mjesec iza nas obilježili su pandemija, obvezne COVID potvrde u javnim i državnim institucijama, uhićenje bivše ministrice Žalac, dolazak francuskog predsjednika Macrona i kupnja aviona, a ocjena smjera kretanja države je najlošija u zadnjih godinu dana. Više od 73 posto građana smatra da idemo u pogrešnom smjeru (u studenom ih je to smatralo 72,1 posto), dok tek 16 posto birača smjer kretanja države u godini na izmaku ocjenjuje – dobrim (17,0 posto u studenom).