Manjkavosti svih HDZ–ovih Statuta do danas

12.07.2020. 16:27:00

Demokršćanstvo i obiteljske vrijednosti su samo izričaj šminke HDZ–a koji klizi prema globalizmu

Statut „ Hrvatske demokratske zajednice“ od osnutka stranke do danas je vrlo često mijenjan. Prvi Statut je usvojen na V. zasjedanju stranke 29. travnja 2000. godine, čije su izmjene i dopune donijete na VIII. zasjedanju 21. lipnja 2003. godine. Te opet novi Statut na IX. zasjedanju 24. travnja 2004. god., a onda opet na X. zasjedanju 1. travnja 2006. godine. Statut HDZ-a od 4. srpnja 2009. godine, mijenjan je na XV. zasjedanju 20. svibnja 2012. godine.  I ponovo na sjednici Središnjeg odbora HDZ–a 12. lipnja 2014. godine. Promjena Statuta, zvana integralna verzija dogodila se na zasjedanju Općeg sabora 28. svibnja 2016. godine. Zadnji Statut Hrvatske demokratske zajednice datira  sa datumom od 26. svibnja 2018. godine, a stupio je na snagu 1. srpnja 2018. godine.

Zašto je Statut Hrvatske demokratske zajednice tako često mijenjan

Neki HDZ–ovci kažu da je Statut tako često mijenjan na Općim saborima stranke, jer je svaki Predsjednik stranke prilagođavao Statut osobno sebi, kako bi imao veće ovlasti u stranci. Statut HDZ-a je mijenjan u mandatu Ive Sanadera, Jadranke Kosor, Tomislava Karamarka i zadnja promjena je nastala u mandatu predsjednika A. Plenkovića. Dakako da promjene predlažu tijela stranke, a glavni je za promjene uvijek bio Predsjednik HDZ–a. Opći sabor stranke je tobože uvijek jednoglasno usvajao Statut. Iako su pojedini članovi stranke tražili dodatne amandmane, ili imali spuštene ruke u trenutku izglasavanja u javnost je doprlo da je usvojen jednoglasno. Kažu da je na pripremljene amandmane jedan od Predsjednika stranke samo odmahnuo rukom kako svjedoče neki HDZ –ovci.

Promjene Statuta HDZ -a nisu bile samo „ kozmetičke“ naravi

Statut HDZ je doživio velike promjene i „bujanje“ novih članaka Statuta u prijelazu sa Statuta g. Tomislava Karamarka u Statut stranke kojeg je potpisao Andrej Plenković. Karamarkov Statut je imao 67. članaka, a Statut Andreja Plenkovića je zaokružen sa 98. članaka. Zanimljive su promjene Statuta HDZ-a, samog početka u člancima 1. i 2. Pa tako Statut Predsjednika T. Karamarka, potpisan 28. svibnja 2016. god. kaže:

TEMELJNE ODREDBE

Naziv stranke i sjedište

Članak 1.

( 1 ) Naziv stranke je: Hrvatska demokratska zajednica

( 2 ) Skraćeni je naziv stranke HDZ.

( 3 ) Sjedište je HDZ-a u Zagrebu.

Hrvatska demokratska zajednica

Članak 2.

( 1 ) HDZ je narodna stranka koja okuplja sve slojeve hrvatskog naroda i drugih građana. hrvatske, čiji se program temelji na domoljublju, načelima demokracije i kršćanske civilizacije te drugim vrijednostima koje su u tradiciji hrvatskog naroda.

(2 ) HDZ je narodna i socijalna stranka jer zastupa interese svih društvenih slojeva.

( 3 ) HDZ je suvremena stranka jer uvažava dosege moderne uljudbe.

( 4 ) HDZ je slobodnjačka stranka jer promiče ideju i sustav slobode za svakog i svugdje.

( 5 ) HDZ je nacionalna i državotvorna stranka jer promiče hrvatski nacionalni interes, čuva tradiciju i identitet hrvatskog naroda i vrijednosti Domovinskog rata.

( 6 ) HDZ je europska stranka jer prihvaća europske standarde i budućnost Hrvatske vidi u Europi.

 

Statut kojeg je potpisao Predsjednik Andrej Plenković 26. svibnja 2018. god., a stupio je na snagu 1. srpnja 2018. god. kaže:

I. TEMELNE ODREDBE

Temeljna načela i ciljevi

Članak 1.

( 1 ) Hrvatska demokratska zajednica ( u daljnjem tekstu: HDZ ili Stranka ) je narodna i stožerna državotvorna stranka koja promiče hrvatske nacionalne interese, domoljublje te tradicionalne, demokršćanske i univerzalne humanističke vrijednosti.

( 2 ) U središtu politike HDZ-a je čovjek sa svojim neotuđivim dostojanstvom, pravima i odgovornostima.

( 3 ) HDZ promiče vrijednosti slobode, demokracije, pravne države, poštovanja temeljnih ljudskih prava, obiteljskih vrijednosti, ravnopravnosti žena i muškaraca, solidarnosti te socijalno-tržišnog gospodarstva.

( 4 ) HDZ baštini povijesnu ulogu stožerne stranke u stvaranju samostalne i neovisne hrvatske države na temelju politike pomirbe i zajedništva domovinske i iseljene Hrvatske prvog predsjednika HDZ-a i Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana te u ostvarenju slobode hrvatskog naroda i pobjede u Domovinskom ratu.

( 5 ) HDZ je dio europskog centra i smješta Hrvatsku u europski kulturni i civilizacijski krug.

Predmet Statuta

Članak 2.

Ovim Statutom HDZ-a ( u daljnjem tekstu: Statut ) uređuju se ciljevi i način djelovanja Hrvatske demokratske zajednice te druga pitanja vezana uz ustrojstvo i rad HDZ-a, a osobito pitanje članstva, način na koji članovi neposredno i preko svojih izabranih predstavnika upravlja strankom te način financiranja.

Razlike između Statuta HDZ-a predsjednika T. Karamarka i Statuta predsjednika A. Plenkovića

Statut HDZ-a potpisan od Tomislava Karamarka je Statut koji zadovoljava pravničku formu i standarde, a Statut HDZ-a A. Plenkovića ne zadovoljava pravničku formu Statuta. Zato je sa 67. članaka „ nabujao“ čak do 98. članaka. Time je dakako postao nečitljiv, prevelik i podosta nejasan u svojim člancima. Svi dosadašnji Statuti HDZ-a su pravno nedorečeni i ne obuhvaćaju ono što je najvažnije, a to je pojašnjenje ciljeva stranke HDZ-a. Nejasno je iz Statuta što je to za stranku HDZ-a demokršćanstvo i koji su pravni gabariti spomenutog demokršćanstva koje zastupa stranka. Demokršćanstvo je široki pojam kojem stranka HDZ-a treba dati jasne okvire. Isto tako Statut izriče da zastupa obiteljske vrijednosti. Nastaje pitanje koje su to obiteljske vrijednosti kao okvir djelovanja HDZ-a. Statut HDZ-a kojeg je potpisao predsjednik stranke Andrej Plenković spominje u članku 1. , točka 6. : „ HDZ je dio europskog desnog centra i smješta Hrvatsku u europski kulturni i civilizacijski krug.“ U Statutu nije pojašnjen pojam europskog desnog centra, a još manje pojam „ europskog kulturnog i civilizacijskog kruga.“ Svi znamo da EU Hrvatsku smješta u Zapadni Balkan. Začuđuje činjenica da je Statut HDZ-a Predsjednika stranke Andreja Plenkovića ublažio pojmove iz prijašnjeg Statuta: domoljublje, ublažio nacionalnu notu stranke, te koristi pojam „ narodne državotvorne stranke“. Izbacuje bez problema pojmove „hrvatski nacionalni interes, Domovinski rat, tradiciju hrvatskog naroda.“ Statut postaje tako bezličan, europeiziran i globaliziran. Kad tad će na hrvatskoj političkoj sceni u prvi plan morati doći i moralna pitanja koja i kakva zastupa stranka HDZ-a. Zato je začuđujuće da se autori Statuta nisu pozabavili etičkim pitanjima. Ovako nijednom članu HDZ-a, a još manje onima koji bi to željeli kao katolici postati, nije jasno na kojim to moralnim načelima demokršćanskih i humanističkih vrijednosti stranka gradi svoju sadašnjost i budućnost. Da je to nejasno i konfuzno bilo je očito kod izglasavanja Istambulske konvencije kada su jedni bili za, a jedan dio članove stranke protiv. Ali su vjerojatno pod pritiskom i pod prigovorom savjesti glasali za konvenciju. Statut bi trebao biti jasan, kako bi trebali postupiti članovi stranke u slučaju donošenja zakona koji su u suprotnosti sa demokršćanskim načelima i katoličkim društvenim i teološko moralnim kodeksom. Ovako izgleda da je „ demokršćanstvo“ samo stranačka šminka koja se prigodice koristi, stavlja i odbacuje. Trebalo bi odbaciti već uhodanu tezu da se Statut HDZ-a prilagođava Predsjedniku kako bi lakše vladao strankom, a prihvatiti se načela da Statut stranke mora sadržavati temelje, okvire i smjernice za moralni kodeks i ponašanje svakog člana stranke. Iz ovakvih dosadašnjih Statuta HDZ-a ne može se jasno pročitati  i shvatiti stav stranke o: korupciji, eutanaziji, pobačaju, genetskom inženjeringu, rodnoj ideologiji, globalizaciji, obiteljskim vrijednostima, odgoju, školstvu, odnosu prema Katoličkoj crkvi, ostalim vjerničkim zajednicama, demografiji, itd. A to su ključna pitanja, koja će vrlo brzo postati važna i pitanja broj jedan.

Statut HDZ-a treba imati pravnu, a ne pripovijedalačku formu

Zadnji Statut, tko god ga je sastavljao, nema pravu pravnu formu, nedorečen je i manjkav. On je samo solidan pokušaj da se napišu „ Temeljna načela i ciljevi“ stranke. Načela stranke HDZ-a kao stranke  su samo „ pripovijedalačkim“, a ne pravnim načinom izrečena i dakako nisu uopće razrađena. Načela se taksativno i pravno trebaju formulirati i time zacrtati kao okosnica djelovanja. Statut se nije pozabavio tom tematikom, što je zaista veliki promašaj. Ukoliko sastavljači Statuta stranke HDZ-a nisu tome vični, trebali su u pomoć pozvati stručnu osobu da im označi i protumači gabarite demokršćanskog moralnog djelovanja stranke. HDZ je kao stranka po Statutu kojeg je potpisao g. Andrej Plenković iskliznuo iz nacionalnih okvira u neki nejasan i moralno upitni euro prostor. Spominjati europski kulturni i civilizacijski krug gdje Hrvatska pripada je deplasirano, jer takav krug ne postoji. A i da postoji, nas su kao državu smjestili na Zapadni Balkan. A protiv toga se nije pobunio do sada niti jedan Predsjednik HDZ-a. Do kada će na papiru i Statutu pisati jedno, a u praksi se provoditi ono drugo?

Koketiranje Plenkovićevog HDZ-a sa manjinskim strankama, europeizmom i globalizmom

Statut HDZ-a kojeg je potpisao predsjednik stranke Andrej Plenković 26. svibnja 2018. godine, a na snagu je stupio 1. srpnja 2018. godine po mom sudu spada u neviđeni anacionalni pravni okvir. Za razliku od dosadašnjih Statuta on je bezličan, i otvara mogućnost za različita tumačenja, kako se kome svidi. Nema pravnu formu kao na primjer Statut T. Karamarka, nego je pisan nejasno i konfuzno. Iako ima čak 98. članaka, čovjek bi mislio da je u 31. novih članaka donio nešto bitno i jezgrovito novo. No, nema onog ključnog što Statut čini snažnim, a to su jasni i detaljni ciljevi stranke HDZ-a. Čini mi se da je još više od prijašnjih Statuta „ zamutio vodu“, te postao pravno nejasan i nedorečen. Vjerojatno je to dobra podloga za moguću globalizaciju stranke HDZ-a. „Deca komunizma“ u HDZ-u, svojim takozvanim približavanjem desnom centru tako vješto izbjegavaju nacionalna pitanja i približavaju se europeizaciji i globalizaciji. Statut stranke kao da su pisali priučeni pisci, a ne pravnici. Iza svega toga stoji zapravo težnja za globalizacijom svega u Hrvatskoj. Zagovornici globalizma vjeruju u globalno građanstvo ; odnosno problemi čovječanstva mogu se riješiti demokratskim globalizmom. Demokratski globalizam je ideja da su svi ljudi važni, bez obzira gdje žive, te da se univerzalna sloboda i ljudska prava mogu njegovati za cijelo čovječanstvo.  Građani svijeta vjeruju u građanski globalizam i da razmišljanjem na globalnoj razini i lokalnim djelovanjem mogu postići pozitivne promjene kroz sve prepreke. To su vjerojatno i životne teze predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića. Zato je on zajedno sa svim HDZ-ovcima bez problema ponizio sve katolike u hrvatskoj državi. One koji su javno, na javnim skupovima protestirali protiv Istambulske konvencije i one koji su šutjeli. Podvalio je svim HDZ-ovcima i građanima Hrvatske Istambulsku konvenciju i rodnu ideologiju, koju ne može tako brzo skinuti nitko, pa ni Škorin Demokratski savez, jer neće participirati u vlasti u slijedeće četiri godine. A. Plenkoviću su draži „ manjinci“, predstavnici manjinskih stranaka, iako baš neki ne ljube Hrvatsku, osim hrvatske kune. Hrvatska država daje silan novac srpskoj manjini u Hrvatskoj, čije glasilo često otvoreno piše protiv hrvatske države. Nije li pravno gledano notorna glupost da su iza dr. Franje Tuđmana svi predsjednici HDZ -a mijenjali Statut stranke. Tako je mijenjanje Statuta HDZ-a postalo kao mijenjanje zimske garderobe u ljetnu garderobu. Što puno govori o nestabilnosti ciljeva stranke i prevrtljivosti stranke u cjelini. Na kraju krajeva, jedan najobičniji HDZ-ovac iz  Kostela u Hrvatskom Zagorju, ili iz Grabrovnice u Podravini ne zna da li je potrebno naglašavazi nacionalne i obiteljske vrijednosti, ili veličati globaliste koji razaraju suverenost država, obitelji, i sve druge vrijednosti. Ili da postane antiglobalist. Koliko predsjednika HDZ-a, toliko teza, programa, Statuta stranke. Jedino je vjerojatno, a za neke sigurno, da je Bog na našoj strani: „ Čuvaj Bože Hrvatsku, naš dragi dom…“

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stavove redakcije Portala Dnevnih Novosti

Izvorni autor: Vladimir Trkmić/PDN/Foto:screenshot

Autor: