MARKO UGRIN–SVJEDOK TRAJANJA I PONOSA HRVATSKE ZAJEDNICE U CRNOJ GORI

Marka Ugrina upoznao sam 13. siječnja 2025. godine na Dan hrvatskog naroda Crne Gore, u Tivtu, prilikom svečanosti koja je okupila brojne istaknute pripadnike hrvatske zajednice, predstavnike institucija, kulturne djelatnike i prijatelje hrvatskog naroda. U ambijentu ispunjenom emocijama, poštovanjem prema tradiciji i izraženom sviješću o važnosti nacionalnog identiteta, jedan se mladić isticao svojim elanom, jasnim stavovima i nepokolebljivim ponosom. Bio je to Marko Ugrin, pravnik, aktivist, čuvar kulturne baštine i primjer čovjeka koji ne samo da njeguje, već i aktivno doprinosi očuvanju hrvatskog identiteta u Crnoj Gori.

Marko Ugrin rođen je 04. prosinca 1990. godine u Podgorici. Oženjen je i otac dvoje djece. Po struci je diplomirani pravnik, specijalist pravnih znanosti. Akademsku titulu specijalista pravnih znanosti stekao je na Pravnom fakultetu u Podgorici. Potekao je iz obitelji u kojoj su se kroz generacije njegovale i čuvale vrijednosti hrvatskog i crnogorskog identiteta – otac Ivica Ugrin Hrvat je, dok je majka Olivera Ugrin Crnogorka. Radno iskustvo stekao je u pravnoj struci, najprije kao odvjetnički vježbenik u jednoj odvjetničkoj kancelariji, a potom kroz Vladin program stručnog osposobljavanja u tvrtki "Sava Osiguranje" d.d. Podgorica. Njegova posvećenost zaštiti nacionalnog identiteta i aktivno sudjelovanje u radu hrvatske zajednice u Crnoj Gori potvrđeni su članstvom u Hrvatskom nacionalnom vijeću, gdje je angažiran u Odboru za statut i propise. Također je član krovne udruge Hrvata "Dux Croatorum" te međuvladinog Mješovitog odbora za provedbu Sporazuma između Crne Gore i Republike Hrvatske o zaštiti prava crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske manjine u Crnoj Gori.

Pisati o svojim hrvatskim korijenima za Marka Ugrina nije samo stvar obiteljske povijesti, već i pitanje identiteta, kulture i ponosa. Njegov pradjed Jerko doselio je iz Splita u Kotor u drugoj polovici 20. stoljeća, gdje je zasnovao obitelj. Naselje u kojem su se nastanili, Škaljari, među mještanima je poznato pod nazivom "Mali Zagreb", što svjedoči o dugoj i bogatoj prisutnosti Hrvata na tom prostoru. Međutim, Marko je rođen u Podgorici, tadašnjem Titogradu, početkom devedesetih godina, u vremenu političkih i društvenih turbulencija, kada je očuvanje hrvatskog identiteta u Crnoj Gori bio poseban izazov. U sredini u kojoj Hrvata nije bilo mnogo, njegova obitelj sačuvala je svoj nacionalni i kulturni identitet, prenoseći ga s koljena na koljeno.

Prezime Ugrin, prema njegovim saznanjima, jedno je od rijetkih, možda i jedino takvo u Crnoj Gori, pa se često susretao s pitanjem: "Odakle ste vi Ugrini?" Njegov odgovor uvijek dolazi s posebnim ponosom: "Mi smo Sinjani (Hrvati) iz okolice Splita." Iako nije rođen u Splitu, osjeća snažnu emotivnu povezanost s tim gradom. Kada je prvi put krenuo "tragovima predaka", osjetio je duboku unutarnju toplinu i osjećaj pripadnosti. Pri samom ulasku u grad imao je dojam da nikada iz njega nije ni odlazio. Iz te ljubavi proistekla je i njegova neraskidiva privrženost splitskom Hajduku.

Jedan od snažnih čimbenika u očuvanju hrvatskog identiteta u njegovoj obitelji bila je Katolička crkva, kojoj su Ugrini kroz povijest bili odani. Markov pradjed Jerko i prabaka Anđica (djevojački Grgurević), kao i njihov sin Antun, prenosili su vjeru i tradiciju na naredne generacije. Tako su Markov otac Ivica, a potom i on sam, kršteni u Katedrali svetog Tripuna u Kotoru. Danas Marko s ponosom prenosi iste vrijednosti na svoju djecu, koja su krštena u crkvi Gospe od Snijega u Škaljarima, čime nastavlja obiteljsku tradiciju i potvrđuje neraskidivu vezu s katoličkom vjerom i hrvatskim identitetom.

Osjećajući potrebu da konkretno doprinese očuvanju hrvatskog identiteta u Crnoj Gori, Marko se vrlo mlad uključio u nevladinu organizaciju "Zajednica Hrvata i prijatelja Crne Gore", gdje je sudjelovao u realizaciji brojnih projekata. Njegova želja da aktivnije doprinese zajednici dodatno se razvila nakon što je upoznao Adrijana Vuksanovića, predsjednika Hrvatske građanske inicijative (HGI), čiji je prijedlog prihvatio i postao član ove političke stranke. Kandidirao se na izborima za Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV), najvažniju organizaciju Hrvata u Crnoj Gori, i time preuzeo odgovornost za daljnji rad na očuvanju kulturnog i nacionalnog identiteta hrvatske zajednice. Osim toga, aktivan je član krovne udruge Hrvata "Dux Croatorum" i međuvladinog Mješovitog odbora za provedbu Sporazuma između Crne Gore i Republike Hrvatske o zaštiti manjinskih prava. Također, kao hrvatski predstavnik, član je Upravnog odbora Fonda za zaštitu manjinskih prava u Crnoj Gori.

Za Marka Ugrina nacionalni identitet nije stvar izbora, već osjećaj pripadnosti i nasljeđa koje treba njegovati i čuvati. Njegova je obitelj kroz povijest bila hrvatska i katolička, i on taj identitet doživljava kao neodvojiv dio sebe. Smatra da svaki Hrvat, bez obzira gdje se nalazio, ima dužnost njegovati svoju tradiciju i kulturnu baštinu.

Multikulturalnost Crne Gore doživljava kao mozaik u kojem svaka manjinska zajednica, zajedno s Crnogorcima, predstavlja važan dio cjeline. Svaka manjina u Crnoj Gori daje poseban pečat njezinu karakteru, a bez ijedne autohtone manjine Crna Gora bi izgubila svoju autentičnost. Hrvati u Crnoj Gori ponosni su na svoju domovinu Hrvatsku, ali isto tako i na svoju zemlju Crnu Goru. Marko Ugrin, kroz svoje profesionalno, društveno i političko djelovanje, potvrđuje da pripadnost hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori nije samo povijesno nasljeđe, već i odgovornost, čast i ponos.

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista