Među najvećim donatorima Vijeća Europe su zaklade Sorosa i Gatesa

Prošle se godine dogodio masivni skandal nakon što je francuski odvjetnik i čelnik Europskog centra za pravo i pravdu Gregor Puppinck otkrio snažan utjecaj Georgea Sorosa unutar Europskog suda za ljudska prava. Sada je Puppinck otkrio, na temelju godišnjih financijskih izvještaja te institucije, da su Sorosova Zaklada za otvoreno društvo i Zaklada Bill Gatesovog Microsofta dva najveća donatora Vijeća Europe.

Prema Puppinckovom izvješću, obje su zaklade Vijeću Europe donirale gotovo 1,4 milijuna eura između 2004. i 2013. i 690.000 eura između 2006. i 2014. Zaklada za otvoreno društvo također podržava nekoliko inicijativa Vijeća Europe, prenosi poljski portal Polonia Christiana.

Od 2015. nema ni traga izravnom financiranju, jer je Vijeće Europe stvorilo zasebni fond za neproračunske, dobrovoljne donacije. Zahvaljujući tome, taj se novac ne mora prikazivati ​​u financijskim izvještajima.

Bivši glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjørn Jagland nazvao je Sorosa svojim “dobrim prijateljem”, a povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe do 2018. Nils Mulznieks, bio je direktor programa zaposlen kod Sorosa. Jean-Claude Juncker, bivši predsjednik Europske komisije i visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet također Sorosa nazivaju svojim prijateljem.

U intervjuu za francuski tjednik Valeurs Actuelles, Puppinck je otkrio što se skriva iza kulisa u vezi s tim osobnim odnosima sa Sorosom. Milijarder i njegovi lobisti sastali su s povjerenicima EK, poput Vere Jourove, 64 puta između 2014. i 2018. godine, a često su čak i snimali prijateljske fotografija tijekom svojih sastanaka. Puppinck sugerira vrlo snažnu i privilegiranu lobističku poziciju Sorosa i njegovih aktivista, jer mnogim predsjednicima i europskim vladama nikada nisu bili dopušteni tako bliski odnosi sa dužnosnicima Europske komisije.

Vijeće Europe osnovano je 1949. godine i najstarija je europska organizacija, sa sjedištem u Strasbourgu. Glavni su joj ciljevi jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i vladavine prava na europskom kontinentu. Ono broji 47 država članica, a Hrvatska je postala članica 1996. godine.

Bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić u lipnju 2019. je izabrana za glavnu tajnicu Vijeća Europe. Pejčinović Burić inače ima iskustva u radu s nevladinim organizacijama, budući da je upravo ona bila članica upravnog odbora Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva od 2003. do 2008. te u 4. sazivu do 24. kolovoza 2017. godine.