Medved: Lastovo su of velikosrpske agresije zajedničkim naporima branili Hrvati i Mađari

24.11.2019. 17:03:00

U sjećanje na 28 godina od pada obrane i okupacije Laslova kod Osijeka, koje su 1991. od srpske agresije zajednički branili Hrvati i Mađari, u Parku hrvatskih branitelja u nedjelju su položeni vijenci i upaljene svijeće, a ministar Medved rekao je da se u Laslovu dokazuje zajedništvo hrvatskog i mađarskog naroda.

"Laslovo je mjesto u kojemu se dokazuje zajedništvo hrvatskog i mađarskog naroda", naglasio je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Dodao je kako se s današnjeg obilježavanja javnosti upućuje snažna poruka o međusobnom suživotu i uvažavanju.

"Zahvaljujem saborskom zastupniku mađarske nacionalne manjine Robertu Jankovicsu na naporima koje ulaže u stvaranju još snažnijih veza između hrvatskog i mađarskog naroda u Hrvatskoj, ali i između dviju država. To snažno prijateljstvo trebamo temeljiti na stradanju koje se dogodilo 1991. godine i zajedničkom otporu velikosrpskom agresoru i budućnost izgrađivati na zajedništvu, opstojnosti i na ostanku stanovnika u ovom dijelu Hrvatske", istaknuo je ministar hrvatskih branitelja.

Saborski zastupnik Jankovics rekao je kako je studeni 1991. godine bio najteži mjesec mađarske nacionalne manjine koja je zabilježila velike ljudske žrtve.

Selo Laslovo, koje je oko 18 kilometara južno od Osijeka, na relaciji Osijek-Vinkovci, tijekom 152 dana nevjerojatnog otpora velikosrpskoj agresiji u jesen 1991., dalo je vremena južnoj obrani Osijeka da zaustavi agresore u ovom dijelu Hrvatske, podsjetio je.

Saborski zastupnik Jankovics kazao je da je u istočnoj Slavoniji za vrijeme Domovinskog rata poginulo 180 pripadnika mađarske nacionalne manjine.

Ratni zapovjednik obrane Laslova, umirovljeni bojnik Hrvatske vojske Ladislav Kočiš prisjetivši se tih dana rekao je da su nakon pada susjednog Ernestinova 20. studenoga 1991. ostali u okruženju, te su nakon četiri dana otpora pod okriljem noći uspješno izvršili proboj prema Osijeku.

U obrani Laslova poginulo je 48 hrvatskih branitelja. Kod Spomen obilježja vijence su položila izaslanstva brojnih stradalničkih i braniteljskih udruga proizišlih iz Domovinskog rata, Ministarstva branitelja, Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatske vojske, Osječko-baranjske županije i susjednih općina.

Svoj doprinos obilježavanju je po osmi put dala Inicijativa hrvatsko-mađarskog  prijateljstva Budimpešta-Zagreb mimohodom od susjednog sela Korođa do Laslova. Član Inicijative Frano Čirko rekao je kako su došli iz raznih dijelova Hrvatske i Mađarske  jer je Laslovo simbol zajedništva Hrvata i Mađara.

U herojskoj obrani sela Laslova u jesen 1991. mještani, Mađari i Hrvati, uz pomoć dragovoljaca, hrvatskih branitelja iz drugih dijelova Hrvatske, ali i svijeta 152 dana branili su selo od snažne velikosrpske agresije i time držali prvu crtu obrane Osijeka s juga.

Stanje se pogoršalo nakon pada Vukovara 18. studenog 1991. kada su srpska paravojska i jugovojska (JNA)  preusmjerile svoje snage iz Vukovara na područje južno od Osijeka s namjerom njegova okruživanja i osvajanja. Dana 20. studenoga 1991. okupirano je Ernestinovo čime je Laslovo ostalo u potpunom okruženju srpskih snaga, pa je donesena odluka da će svih 257 branitelja i civila, od čega 27 ranjenika, krenuti u proboj prema slobodnom Ivanovcu.

Dana 23. studenoga 1991. oko 16,30 prva skupina od oko 120 ljudi predvođena Ištvanom Mihalikom krenula je kroz kukuruzišta osigurati prolaz drugoj skupini, predvođenoj Ladislavom Kočišem, u kojoj su bili ranjenici. Prva skupina u Ivanovac je stigla 24. studenog rano ujutro, a druga sat vremena kasnije.

Gotovo istodobno u Laslovo su ušle horde srpskih paravojnih postrojba predvođene ratnim zločincem Željkom Ražnatovićem Arkanom, koje su odmah po dolasku zaklale tri starice koje nisu htjele napustiti svoje domove. Uslijedila je pljačka i rušenje sela. Ukupno je u obrani Laslova poginulo 48 ljudi, a još nekoliko ih se smatra nestalima.

Izvor: ig/h/Direktno.hr/Foto:FaH

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.