Baš onako kako je i odlučio Vrhovni sud o plaćanju prekovremenih sati zdravstvenim djelatnicima problem se na sudovima i riješava. Liječnici, medicinske sestre, medicinski tehničari..., koji su nekoliko godina bili zakinuti za dodatke koji im, prema Kolektivnom ugovoru, pripadaju, redom dobivaju sudske sporove. Uvidom u nekolicinu presuda Općinskog suda u Splitu u kojima su djelatnici Kliničkog bolničkog centra Split tužili poslodavca i dobili svoj davno zarađeni novac s kamatama, a prethodno im nije bio isplaćen zbog pogrešnog načina obračuna plaća, jasno je da sporovi u njihovu korist klize kao po traci.

Slobodna Dalmacija lani je objavila kako je, prema nekim procjenama, od 3850 zaposlenih djelatnika u KBC-u Split, njih čak tri tisuće tužilo svog poslodavca tražeći isplate dodataka na prekovremene sate i uvećanje povišice od 6 posto za razdoblje od prosinca 2015. do listopada 2017. Neki od njih, odnosno 40 posto od tri tisuće tužitelja navodno je zatražilo i naknadu za putne troškove koji su im godinama neispravno isplaćivani. Koliko je do sada zdravstvenih djelatnika dobilo sporove pokrenute zbog spomenutih razloga i koliki je trošak u pitanju po bolnički sustav ne samo u Splitu nego na razini RH u Ministarstvu zdravstva nismo uspjeli doznati.

- Dosta je presuda dobiveno. I ja sam ih dobio. Gotovo sve, još mi nije isplaćen novac za onih 6 posto kad nam je Vlada, 2008., u vrijeme krize skinula plaću. Tada je rečeno da će se, kada budu tri uzastopna tromjesečja rasta BDP-a, to vratiti. I kad se to dogodilo u studenom 2015., oni nam to nisu vratili do 2017., a ni tada nisu odmah 6 posto nego su u siječnju vratili 2 posto, u kolovozu dva, pa u studenom dva. Zato je tužena 2015. za prosinac, 2016. i parcijalno 2017. - govori nam Damir Rožić, djelatnik Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije i povjerenik Sindikata Medicinske sestre/tehničari zajedno.

Nije mu poznat precizan podatak o ukupnom broju tužbi, zna samo da je iz njegova Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, u kojemu je 55 sindikalista, sigurno njih 50 tužilo poslodavca za neisplaćena financijska sredstva. Na razini cijele Hitne SDŽ-a ih je, veli, tužilo najmanje stotinjak. A samo on će, dodaje, kao tehničar imati bruto isplaćeno 14 000 kuna po svim tužbama.

- Neka je svakome u prosjeku isplaćeno 12 000 kuna, pa pomnožite to sa sto ljudi plus što na svaku tužbu tuženi plaćaju sudske troškove što je po svakom sporu dodatnih desetak tisuća kuna, lako se može doći do cifre od koje zaboli glava. A to je samo kap u moru tužbi... Po ovom pitanju ništa nije kriv Zavod za hitnu medicinu niti bolnica, kriv je COP, koji je bio postavljen kako je bio. Država je dopustila da se tako radi... - govori Rožić. Podsjetimo, problem s neplaćanjem prekovremenih sati dogodio se zbog Centraliziranog obračuna plaća (COP-a), jedinstvenog poslovno-informatičkog sustava za podršku upravljanja rashodima vezanima za troškove ljudskih resursa u javnom sektoru, koji osigurava obračun i isplatu plaća za više od 2.100 institucija.

- Primjerice, odradim ovaj mjesec 188 sati, a mjesečni fond je 180. I onda naš poslodovac ostatak tretira kao višak sati, a ne kao prekovremene. Istina, to i jest višak u tom mjesecu, ali onda vam poslodavac mora anulirati te sate na način da vam da slobodan dan. I onda ste na mjesečnoj razini fonda sati. Ali ako ja uđem u sljedeći mjesec onda to više nije višak nego su to prekovremeni sati. A mi svakoga mjeseca moramo imati barem dva, četiri, šest prekovremenih sati zato što radimo turnuse 12-24. Pitanje je kako je organiziran posao, zato se skuplja višak sati u tekućem mjesecu. Ma ima tu svega, to je luda kuća... - vrti glavom Rožić. Sve je, kaže, najprije krenulo s privatnim tužbama, koje je država ignorirala, a onda su se u priču uključili sindikati i 'zalaufali' stvar, digli članstvo na noge...

- Znam samo da je u našem sindikatu Medicinske sestre/tehničari zajedno, a ima nas preko 2500 na razini RH, podignuto isto toliko tužbi. Netko je podigao jednu, netko dvije, netko tri... Ja sam, primjerice, tri. Prvi put sam tužio za prekovremene sate, pa sam to dobio. Onda sam za prekovremene tužio i drugi put, jer sam još imao nenaplaćenih sati. I onda sam još digao tužbu za tih 6 posto, koje su nam trebali vratiti. Nedavno sam i tu parnicu dobio. Sad mi treba stići i taj novac - otkriva Rožić i znakovito dodaje: "Država u slučaju tih 6 posto igra na kartu zastarjevanja, jer kad bi svim javnim službenicima vratila ono što im duguje bilo bi potrebno oko 7 milijardi kuna. A s tim novcem mogao bi se isplatiti dug veledrogerijama".

Prema grubim procjenama Hrvatskog liječničkog sindikata zbog pogrešno obračunatih prekovremenih sati poslodavca je u cijeloj RH tužilo oko 4000 liječnika s potraživanjima u iznosu glavnice od oko 600 milijuna kuna (njihovi su koeficijenti, naime, znatno veći u odnosu na ostalo medicinsko osoblje). No iz Ministarstva zdravstva nismo, niti nakon desetak dana čekanja odgovora, uspjeli dobiti podatak o do sada isplaćenoj svoti liječnicima po okončanju sudskih postupaka niti tko je među njima bio zakinut za najveće iznose. Jesu li to, primjerice, anesteziolozi (deficitarni su, a imaju visoke koeficijente)? A nije nam, između ostalih brojnih pitanja, bilo moguće dobiti ni odgovor na ono koliko će hrvatske bolnice ukupno koštati svi izgubljeni sudski sporovi.