Što se krije u spektakularnim najavama boljeg statusa umirovljenika? Pročitajte što kaže analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper.

Premijer ovih dana gotovo redovito spominje umirovljenike i kako će im iduće godine te do kraja mandata povećati mirovine i prava. "Iskače iz svake konzerve. Penzioneri ga više niti ne slušaju jer su njegova obećanja postala kao žvakaća guma, samo se rastežu," piše analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper za Moje vrijeme

Premijerove glavne teme su povećanje mirovina i izmjene formule usklađivanja, ali, kako navodi Šemper, od stvarnog povećanja nema ni traga. "Izmjenu formule usklađivanja 70:30 na 85:15 premijer Plenković i ministar Piletić prikazuju kao neko epohalno povećanje, ali to je jedno veliko ništa."

Usklađivanje nije povećanje

Posljednje usklađivanje mirovina od 7,46 posto donijelo je prosječno povećanje mirovine od 40 eura prema omjeru 70:30. Prema novoj formuli 85:15, mirovine bi porasle za dodatnih osam eura, što je ekvivalent jednoj kilogramu boljeg goveđeg mesa. Kada bi se koristio omjer 100:0, rast bi bio svega 16 eura više. Šemper ističe da od takvih promjena umirovljenici neće osjetiti stvarno poboljšanje.

"Vlada zaboravlja da usklađivanje nije povećanje mirovina. Ono se provodi kako bi se sačuvala realna vrijednost mirovina u odnosu na rast plaća i inflaciju. S ovakvom formulom naše mirovine stalno zaostaju i gube utrku s plaćama i inflacijom, posebno s preskupom hranom," upozorava Šemper.

Kako stvarno povećati mirovine?

Jedini način za stvarno povećanje mizernih mirovina je izmjena restriktivnog Zakona o mirovinskom osiguranju. "Taj zakon je od 1999. godine novim umirovljenicima nanio ogromnu štetu, procijenjenu na četiri milijarde eura. Logično bi bilo povećati mirovine za barem 10,5 posto," predlaže Šemper.

13. mirovina: Koliko vrijedi?

Jedna od premijerovih najava je uvođenje 13. mirovine, odnosno godišnjeg dodatka, što je praksa mnogih zemalja Europske unije. Međutim, hrvatska verzija ovog dodatka bila bi minimalna. "Po formuli ‘godina staža x 5 eura’ prosječan dodatak iznosio bi 155 eura. To je tek četvrtina prosječne mirovine od 620 eura," kaže Šemper i dodaje da je razlog za ovako niske iznose "rupetina u državnom proračunu od 1,6 milijardi eura."

"Državne i javne službe dobile su povećanje plaća od 32 posto, dok dužnosnicima plaće rastu za dvije do tri tisuće eura. Za umirovljenike su ostale samo mrvice na stolu bogataša," zaključuje.

Majčinski dodatak: Pravo za sve ili samo za neke?

Još jedna tema koja izaziva polemike je majčinski dodatak od 12 mjeseci staža za svako dijete. "Ovo je bilo predizborno obećanje, ali samo za buduće majke. One koje su u mirovini od 1.1.2019. dobile su šest mjeseci, dok one umirovljene do kraja 2018. nisu dobile ništa. Ovo pravo mora biti jednako za sve majke, inače se radi o diskriminaciji po godini umirovljenja," upozorava Šemper.

Analiza Željka Šempera ukazuje na ozbiljne probleme i propuste u politikama prema umirovljenicima. Premijerove najave, iako spektakularne, prema svemu sudeći su daleko od stvarnih rješenja za poboljšanje života umirovljenika. Bez konkretnih izmjena zakona i povećanja mirovina, obećanja ostaju samo prazne riječi.