Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva naručilo je značajan broj dodatnih univerzalnih projektila Martlet od kojih će dio biti isporučen Ukrajini. Martlet ili lagana višenamjenska raketa (LMM) je raketa zrak-zemlja, zrak-zrak i zemlja-zrak koju je razvila tvrtka Thales Air Defense, a svoj naziv duguje po mitskoj ptici iz engleske heraldike koja nikad ne spava. Vjeruje se da će Ukrajinci koristiti Martlet za rušenje zračnih ciljeva, ponajviše bespilotnih letjelica, a tportal donosi više o raketi za kojom vlada prava pomama u svijetu
Vijest o nabavi raketa Martlet, koje Thales proizvodi u sjevernoirskom Belfastu, objavljena je na stranicama britanskog Ministarstva obrane. Prema navedenom, radi se o ugovoru vrijednom 176 milijuna funti, a Martletima bi trebali biti opremljeni sadašnji i budući sustavi protuzračne obrane poput Stormer HVM i prijenosnih pješačkih sustava, kao i raketni sustavi koje britanska Kraljevska mornarica koristi na svojim helikopterima Wildcat HMA2, specijaliziranim za protupovršinsko djelovanje.
Uz britansku vojske, ove će rakete biti prebačene u Ukrajinske obrambene snage kao dio obećanja Londona o povećanju broja ukrajinskog vojnog osoblja obučenog za rukovanje Martletima. Ovaj korak Londona povezan je s povećanjem ruskih raketnih napada na ukrajinsku civilnu infrastrukturu. Budući da je riječ o Martletovoj MANPADS inačici, odnosnu prijenosnom sustavu protuzračne obrane kojom se raketa lansira s ramena, pretpostavlja se da će ih Ukrajinci koristiti protiv lakših zračnih prijetnji u urbanim područjima.
Foto: Dan Rosenbau
Martlet je razvijen iz rakete zemlja-zrak tipa Starburst kako bi se ispunio britanski zahtjev za buduće lako vođeno oružje zrak-zemlja za opremanje helikoptera A159 Wildcat Kraljevske mornarice, ali i kao nadopuna za težu raketu Sea Venom. Postoji i klizna varijanta poznata kao FreeFall (FFLMM) ili Fury, a koja je dizajnirana kao lakše lebdeće streljivo za opremanje bespilotnih letjelica.
Thalesovi inženjeri su zapravo redizajnirali Starburst koji je zadržao sustav navođenja SACLOS u kojem operater mora neprestano usmjeravati ciljnik prema meti, dok elektronika u ciljniku ili raketi navodi projektil do cilja. Prema navodima proizvođača, Martletova visoka preciznost smanjuje kolateralnu štetu i čini projektil prikladnim za asimetrične priobalne operacije u područjima strogih pravila ograničenja borbe, osobito prema ciljevima niske refleksije.
Raketa Martlet je teška oko 13 kilograma, dugačka je 1,3 metra i ima promjer od 76 milimetara. Osim navođenja putem SACLOS-a, Thales je predložio i niz dodatnih tragača uključujući poluaktivni laser, terminalni infracrveni sustav i GPS te INS sustave. Ovim LMM-om se može upravljati s različitih platformi pa je tako Martlet integriran u višenamjenske helikoptere Wildcat preko četiri oružane stanice koje mogu primiti 20 projektila. Uz to, Britanci su integrirali Martlete i na svoja oklopna vozila Stormer, ali i na fregate koje ispaljuju te rakete putem lansera ugrađenog u top malog kalibra od 30 milimetara.
Prilagodljiv topovima manjeg kalibra i raznim vrstama dronova
Također su zamišljene i druge mogućnosti površinskog lansiranja poput samostalnih lansera, kao i koncepti za LMM koji se montiraju na druge cijevne sustave kao što je Thalesov RAPIDfire kalibra 40 milimetara. Martlet je u nekim slučajevima testiran i u sklopu raznih bespilotnih letjelica uključujući Schiebelom Camcopter S-100, Flyby Technologyjev Jackal i sustavu Hydra 400.
Već spomenuta inačica Martleta kao klizne bombe napravljena je u suradnji s američkim Textronom kako bi se plasirala na tržište Sjedinjenih Država, s time da ima ugrađeni senzor visine praska i dodatne elektroničke sigurnosne uređaje te četiri veće peraje za povećani uzgon.Valja reći da FFLMM, za razliku od izvornog LMM-a, uklanja raketni motor i povezane komponente, ali zadržava tijelo i upravljačke aktuatore, odnosno naprave koja putem upravljačkog signala dovodi sustav u željeni položaj, ostvaruje njihovo gibanje te razvija silu ili moment kojim ti dijelovi djeluju na okolinu.
Martletova visokoeksplozivna bojna glava teži 3 kilograma, a kretanje joj omogućava 2-stupanjsko čvrsto pogonsko gorivo. Radni raspon projektila je 8 kilometara, dok maksimalna brzina iznosi 1,5 Macha, odnosno 510 metara u sekundi.
Dostupni podaci ukazuju da je Martlet pravi hit na globalnom obrambenom tržištu. Indonezija je naručila nepoznati broj Martleta odmah nakon što su prošli rigorozna testiranja u britanskoj vojsci, a navodno ih je nabavila i Saudijska Arabija u sklopu kupnje Thalesovih radara tipa Shikra. Britanska vojska je dosad naručila više od 1000 komada tih projektila, operativno raspoređenih na helikopterima Wildcat, dok je Tajvan prošlog rujna kupio 160 dronova tipa Jackal koji su sposobni za ispaljivanje Martleta.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.