Mladi sve manje žele u državnu upravu, ali Vlada sada ima plan kako ih privući

Čini se da bi svjetlo dana konačno mogao ugledati dugo najavljivani zakon kojim bi se reguliralo plaće zaposlenih u državnoj i javnim službama, a cilj je bio da se vrijedni radnici stimuliraju, a oni koji lošije rade kazne.

Vlada je, uz ostale reforme, donošenje zakona o plaćama ugurala u nacionalni plan oporavka i otpornosti. O tome dobrim dijelom ovise i stotine milijuna eura koje će država dobiti iz tog mehanizma, pa je Ministarstvo pravosuđa i uprave pokrenulo proceduru za donošenje Zakona o plaćama, piše Novi list.

U obrascu prethodne procjene učinaka zakona navodi se i to da je vremenski okvir za postizanje promjena prvo tromjesečje sljedeće godine, što znači da će sadašnja vlast do kraja svog drugog mandata, odnosno nakon osam godina provesti jednu od reformi koju najavljuje od prvog dana.

U obrazloženju se navodi i to da za razliku od zaposlenih u državnoj upravi za javne službe postoji zakon o plaćama, ali da on neadekvatno i šturo uređuje taj sustav.

Kako bi ipak sačuvali dio onih koji joj trebaju za odrađivanje poslova, a koji ne mogu napredovati ni dobiti veću plaću temeljem svog rada, država se dosjetila pa ih je raspoređivala na rukovodeća radna mjesta, što je donosilo nešto veća primanja.

Tako je, navodi se u Obrascu prethodne procjene, u državnim tijelima ustrojen preveliki broj sitnih organizacijskih jedinica, odjeljaka, odsjeka, odjela, uprava, službi, sektora. Nije ni čudo što su analize pokazale da u pojedinim državnim tijelima na tri službenika dolazi jedan rukovoditelj. Uz to su pri rasporedu na rukovodeća mjesta još uvijek prisutni subjektivni kriteriji, iskrena je Vlada u svom dokumentu.

Službenici sa srednjom školom nemaju nikakvu mogućnost napredovanja, istu plaću dobivaju cijeli radni vijek, uvećava se samo za 0,5 posto po navršenoj godini radnog staža. Kako će to sve promijeniti Ministarstvo ne precizira, ali cilj je da zaustaviti odljev kvalitetnih kadrova, a obećavaju i da će se napredovanje temeljiti na rezultatima rada.

Vlada će, kaže novčano nagrađivati vrijedne, a kažnjavati one koji imaju loše rezultate, ali bit će zanimljivo vidjeti tko će to procjenjivati.

Novi sustav plaća ima za cilj zaustaviti odljev kvalitetnih kadrova iz državne službe i javne službe, tako što će omogućiti napredovanje temeljem rezultata rada. Veće plaće za pojedina radna mjesta uz uvođenje promicanja u plaći kroz platne razrede (i platne stupnjeve) bit će motivirajuće radno okruženje, kako za sadašnje zaposlenike, službenike i namještenike tako i za zapošljavanje mladih i privlačenje stručnih kadrova.

Kažu i da će uvesti mogućnosti napredovanja službenicima sa srednjom i višom stručnom spremom, a obećavaju i Uvođenje sustava jednokratnog nagrađivanja za radne rezultate, što bi, vjeruju, trebalo potaknuti sve zaposlene da u svakodnevnom radu daju svoj maksimum.

Smanjivanje silnih dodataka i jasnim definiranjem osnovne plaće trebalo bi pridonijeti transparentnosti plaća, sustava ocjenjivanja povezat će se sa sustavom plaća i omogućiti povećanje plaće na temelju ocjene.

Uvjereni su da će to posebno imati učinak na javne službe, primjerice zdravstva i obrazovanja, koje do sada nisu imale uređen jedinstveni sustav ocjenjivanja.

Navodeći razloge zbog kojih je nužno donijeti jedinstveni zakon i utvrditi jasna pravila Vlada spominje sve ono na što su godinama upozoravali brojni sindikalisti, ali i stručnjaci za državnu upravu, pa se tako Vlada žali da su plaće hrvatskih službenika među najnižima u EU-u i da mladi uopće nisu zainteresirani za zapošljavanje u državnoj upravi, da ih se jako malo javlja na natječaje, a da službenici sa specifičnim zanimanjima odlaze u privatni sektor, prenosi Novi list.