Mrvicama protiv siromaštva: Što umirovljenicima znači ukidanje penalizacije

Ukidanje penalizacije donosi veće mirovine, ali rast cijena struje i plina prijeti novim udarom na standard umirovljenika

Od 1. siječnja 2026. godine na snagu stupa važna zakonska izmjena kojom se ukida penalizacija za umirovljenike u prijevremenoj starosnoj mirovini starije od 70 godina. Ova mjera obuhvatit će oko 137.000 umirovljenika u Hrvatskoj, a prosječan rast mirovine iznosit će oko 55 eura. Iako se radi o pozitivnoj promjeni, iznosi povećanja neće biti jednaki za sve, a dodatnu zabrinutost izazivaju najavljena i već vidljiva poskupljenja struje i plina, koja će povući lanac novih poskupljenja i dodatno smanjiti životni standard, posebno najstarijih građana.

Umirovljenici se zbog složenih pravila i nepovjerenja često obraćaju medijima s pitanjem odnosi li se ukidanje penalizacije i na njih. Tako nam se obratila i 72-godišnja umirovljenica Mirjana, koja je već 14 godina u prijevremenoj mirovini. Nju je zanimalo hoće li i njoj biti ukinuto umanjenje mirovine. Odgovor je potvrdan – svim umirovljenicima starijima od 70 godina penalizacija će biti ukinuta, no Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ima rok do kraja ožujka da provede izmjene, o čemu smo pisali ovdje.

Iako se često spominje prosječni rast mirovine od 55 eura, taj iznos neće svi dobiti jednako. Razlog leži u činjenici da penalizacija nije bila jednaka za sve. Netko je u prijevremenu mirovinu otišao pet godina ranije, a netko tek godinu dana prije ispunjavanja uvjeta za starosnu mirovinu. Samim time, i umanjenja su bila različita pa će sada najviše profitirati oni koji su imali najveću penalizaciju.

U Hrvatskoj su se tijekom godina primjenjivala četiri različita režima penalizacije, s ukupno devet skupina umanjenja. Tako su nekima mirovine bile smanjene za svega šest posto, dok su drugima umanjenja dosezala i do 20 posto, o čemu smo detaljnije pisali ovdje. Trenutačno muškarci mogu u prijevremenu mirovinu sa 60 godina života i najmanje 35 godina staža, dok žene ove godine to mogu ostvariti s 58 godina i devet mjeseci života te 33 godine i devet mjeseci staža. Već iduće godine uvjeti za žene se dodatno postrožuju, u skladu s prijelaznim razdobljem.

Poseban problem ostaje za dio umirovljenika koji neće biti obuhvaćeni ovom mjerom. Primjerice, udovice koje su ostvarile obiteljsku mirovinu nakon smrti supruga korisnika prijevremene mirovine, čak i ako je pokojni suprug imao više od 70 godina. U takvim slučajevima penalizacija se ne ukida, iako Savez udruga umirovljenika Hrvatske smatra da bi se zakonske izmjene trebale primijeniti i na njih, o čemu više ovdje.

I dok se povećanje mirovina dočekuje s opreznim optimizmom, istodobno rast cijena energenata baca sjenu na ove najave. Poskupljenje struje i plina već sada se prelijeva na cijene hrane, usluga i komunalija, što znači da će stvarni učinak rasta mirovina mnogi umirovljenici jedva osjetiti. Za velik dio njih tih dodatnih 55 eura bit će „pojedeno“ kroz veće račune i skuplju svakodnevicu, pa se postavlja pitanje hoće li ova mjera u praksi značajno poboljšati životni standard ili će tek ublažiti novi val poskupljenja koji dolazi.