Na današnji dan 1991. – Afera Špegelj – promidžbena filmska podvala srpskog vodstva

26.01.2020. 18:55:00

Siječanjskih dana 1991. u tadašnjoj Jugoslaviji zbivali su se dramatični događaji koji su zaprijetili samom opstanku Hrvatske.

Slabo naoružane policijske postrojbe i hrvatski građani danonoćno su čuvali mostove i prilaze vojarnama odakle se očekivao napad jugovojske.

Armijski vrh na čelu s ministrom Veljkom Kadijevićem pripremao je u dosluhu sa Slobodanom Miloševićem prikriveni državni udar kojemu je cilj bio zaposjedanje Zagreba i rušenje hrvatske demokratske vlasti. No takav potez trebalo je odobriti jugoslavensko Predsjedništvo.

Tijekom njegova zasjedanja, jugovojska je unaprijed htjela zgroziti javnost svojom primitivnom filmskom krivotvorinom: 26. siječnja 1991. Beogradska televizija objavila je provokativni film o takozvanoj “aferi Špegelj”.

Vojna obavještajna služba KOS pripremala ga je još od listopada 90-te. Cilj te namještaljke bio je providan.

Lukavo montiranom pričom, u kojoj su se istinski događaji izmjenjivali s naknadno skrojenim vizualnim i tonskim prizorima trebalo je dokazati da se Hrvatska nezakonito naoružava i sprema “Bartolomejsku noć” pristašama komunističkog režima i časnicima JNA.

Uz ostalo, skrivena kamera prikazala je tadašnjega hrvatskog ministra obrane generala Martina Špegelja kako tumači plan o napadu na vojarne i smaknuću vojnih osoba i njihovih obitelji. Tamo gdje su montažeri zakazali, spiker je prepričavao navodne Špegeljeve izjave.

Prikazan dvaput iste večeri film je optuživao i Sjedinjene Države zbog obećane “besplatne vojne pomoći” Hrvatskoj, a Mađarsku zbog “nezakonite prodaje” više tisuća kalašnjikova “ustašoidnoj” hrvatskoj vlasti.

Ta promidžbena filmska podvala bila je jasna poruka da su srpsko vodstvo i jugovojska odlučni silom zaustaviti demokratske procese u Hrvatskoj i baciti je na koljena.

No Predsjedništvo Jugoslavije odbilo je Kadijevićeve zahtjeve zahvaljujući glasu bosanskog Srbina Bogića Bogićevića.

Siječanjskih dana 1991. u tadašnjoj Jugoslaviji zbivali su se dramatični događaji koji su zaprijetili samom opstanku Hrvatske.

Slabo naoružane policijske postrojbe i hrvatski građani danonoćno su čuvali mostove i prilaze vojarnama odakle se očekivao napad jugovojske.

Armijski vrh na čelu s ministrom Veljkom Kadijevićem pripremao je u dosluhu sa Slobodanom Miloševićem prikriveni državni udar kojemu je cilj bio zaposjedanje Zagreba i rušenje hrvatske demokratske vlasti. No takav potez trebalo je odobriti jugoslavensko Predsjedništvo.

Tijekom njegova zasjedanja, jugovojska je unaprijed htjela zgroziti javnost svojom primitivnom filmskom krivotvorinom: 26. siječnja 1991. Beogradska televizija objavila je provokativni film o takozvanoj “aferi Špegelj”.

Vojna obavještajna služba KOS pripremala ga je još od listopada 90-te. Cilj te namještaljke bio je providan.

Lukavo montiranom pričom, u kojoj su se istinski događaji izmjenjivali s naknadno skrojenim vizualnim i tonskim prizorima trebalo je dokazati da se Hrvatska nezakonito naoružava i sprema “Bartolomejsku noć” pristašama komunističkog režima i časnicima JNA.

Uz ostalo, skrivena kamera prikazala je tadašnjega hrvatskog ministra obrane generala Martina Špegelja kako tumači plan o napadu na vojarne i smaknuću vojnih osoba i njihovih obitelji. Tamo gdje su montažeri zakazali, spiker je prepričavao navodne Špegeljeve izjave.

Prikazan dvaput iste večeri film je optuživao i Sjedinjene Države zbog obećane “besplatne vojne pomoći” Hrvatskoj, a Mađarsku zbog “nezakonite prodaje” više tisuća kalašnjikova “ustašoidnoj” hrvatskoj vlasti.

Ta promidžbena filmska podvala bila je jasna poruka da su srpsko vodstvo i jugovojska odlučni silom zaustaviti demokratske procese u Hrvatskoj i baciti je na koljena.

No Predsjedništvo Jugoslavije odbilo je Kadijevićeve zahtjeve zahvaljujući glasu bosanskog Srbina Bogića Bogićevića.

KOS-ova filmska spletka ostala je tako samo jedan od mnogih primjera kakvim se sredstvima srpski imperijalizam služio u napadima na hrvatske težnje za slobodom.

Bilo je jasno da Hrvatska ne smije biti naivna ako želi opstati! Zbog četničkog odmetništva, koje je JNA neskriveno pomagala, i sama se morala naoružavati.

Potkraj svibnja 1991. predsjednik Tuđman ustrojio je Zbor narodne garde kao začetak regularne vojske koja je Hrvatsku obranila u Domovinskom ratu. (HRT)

Izvor: Kamenjar.com/PDN

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.