NAŠ PONOS U SVETOJ ZEMLJI: KAPELA HRVATSKIH MUČENIKA I SVETACA U BETLEHEMU

Dana 7. prosinca o. g. izaslanstvo Kustodije Svete Zemlje predvođeno kustodom fra Francescom Pattonom, posjetilo je Hrvatsku i u Zagrebu razgovaralo s državnim vodstvom o Kapeli hrvatskih svetaca, blaženika i mučenika u Betlehemu.

 Kapela je izgrađena na Pastirskim poljanama u mjestu Kristova rođenja - Betlehemu, uz financijsku potporu Republike Hrvatske, a na zemljištu što ga je u tu svrhu Hrvatskoj ustupila Kustodija Svete Zemlje. Tako se Hrvatska uključila u globalni kršćanski projekt svojom Kapelom koja će kao i sve druge biti mjesto molitve i prihvata hodočasnika iz cijeloga svijeta. Ovo impozantno zdanje plijeni svojom ljepotom, kako izvana, tako i iznutra. U unutrašnjosti se nalaze prepoznatljivi motivi iz hrvatske povijesti i kulture koji će našu Domovinu još više približiti svijetu, jer Svetu Zemlju i Betlehem kroz cijelu godinu posjećuju rijeke hodočasnika sa svih kontinenata.

 Kustod Francesko Patton bio je i gost Hrvatske televizije i u svom sadržajnom intervjuu zahvalio Hrvatskoj na izvrsnoj suradnji i njezinu doprinosu u uređenju svetih mjesta na ozemlju koje ima najveći značaj i najveću važnost za kršćane - u Svetoj Zemlji, kolijevki naše vjere. U tom smislu i Kapela je još jedna snažna poveznica Hrvatske i Svete Zemlje, u kojoj djeluje mala, ali vrlo složna hrvatska zajednica koja ima veliku ulogu kako u vjerskom životu, tako i promicanju kršćanskih vrednota među hodočasnicima ali i među žiteljima u lokalnoj sredini u kojoj djeluje. Naglasio je kako su zbog ratnih događanja uvjeti u kojima žive ljudi ovog podneblja - pa i kršćani - vrlo teški i izrazio nadu skorog mira koji je toliko potreban svima. Kustod Patton istaknuo je što sve Kustodija poduzima kako bi ublažila ljudsku nesreću i patnju.

Na početku gradnje, u temelje Kapele hrvatskih svetaca, blaženika i mučenika

postavljena je vremenska kapsula u kojoj se nalazi i hrvatska zastava

(Adresa slike)

 Dužnosnici hrvatske državne vlasti zahvalili su Kustodiji i fra Francescu Pattonu na naporima koje ulažu i obećali kako će Hrvatska nastaviti svoju plodnu suradnju s njima i Svetom Zemljom na svim poljima. S izaslanstvom Kustodije razgovarala je i saborska zastupnica Marijana Petir, a sastanku su uz izaslanstvo Kustodije Svete Zemlje nazočili fra Siniša Srebrenović, fra Sandro Tomašević i ravnatelj Hrvatskog Caritasa, fra Tomislav Glavnik.

 Istoga dana, u Zagrebu je kustod Patton primljen od apostolskog nuncija, nadbiskupa Giorgia Lingua u sjedištu Apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj na zagrebačkom Ksaveru. U razgovorima se nije moglo zaobići niti temu položaja kršćana i katolika danas u svijetu i na Bliskom istoku, kao ni razmatranje stanja kršćanske zajednice i župa u Svetoj Zemlji o kojima skrbi tamošnja Franjevačka kustodija. U nadi da će rat što prije završiti i da će se pronaći novi putovi pomirenja, kustod Svete Zemlje pozvao je apostolskog nuncija kao hodočasnika na  otvorenje Kapele hrvatskih svetaca, blaženika i mučenika na Pastirskim poljanama u Betlehemu.

 Franjevci koji su 2019. godine obilježili 800 godina prisutnosti u Svetoj Zemlji, kroz sve to vrijeme samoprijegorno i predano rade na održavanju i čuvanju svetih mjesta kojima nastoje udahnuti život i osigurati nastavak ove misije angažiranjem mladih naraštaja subraće iz Franjevačkog reda, ali jednako tako brinu i o ljudima koji u ovom podneblju žive, ublažavajući njihove teškoće koliko god je to moguće - socijalnim programima i brojnim projektima vezanim za zdravstvo, školstvo i omogućavanje boljih uvjeta stanovanja kako za kršćane, tako i za domicilno palestinsko pučanstvo. I ovo je djelovanje braće franjevaca prepoznato u svijetu, pa i od onih koji nisu kršćani. Uz sve to, Franjevački komesarijat za Svetu Zemlju vodi brigu o promicanju kulture hodočašća u Svetu Zemlju, skrbi o Apostolatu zvanja budućih dušobrižnika, brine o prikupljanju sredstava tijekom godine za

socijalne programe i liječenje potrebitih u Svetoj Zemlji među kojima posebno mjesto ima kolekta "Za Božji Grob" na Veliki Petak, koju je potaknuo sveti papa Pavao VI. u apostolskoj pobudnici "Nobis in Animo" od 25. ožujka 1974. godine.

 Unatoč desetljetnim nastojanjima mnogih u Hrvatskoj da pošto-poto naruše odnose između Svete Stolice i naše zemlje (pa i upornim zahtjevima za revizijom Vatikanskih ugovora), ti su odnosi jednako dobri kao i u vrijeme Ivana Pavla Drugog, u razdoblju međunarodnog priznanja Domovine, kada je Vatikan prednjačio kao glas savjesti slobodnog svijeta u zagovoru prava na slobodu i samostalnost naroda koji su izvrgnuti nasilju i agresiji.

 Oni kojima je Katolička crkva glavna meta (a u Hrvatskoj nažalost, u lijevo-liberalnim i anarhističkim krugovima postoji netrpeljivost samo i isključivo u odnosu na katolike i njihovu Crkvu) i ne mogu se oduprijeti svojim niskim strastima, trebali bi (možda) uzeti u obzir činjenicu da i kršćani - katolici prema svim međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima, kao slobodni ljudi imaju pravo izbora, vjerovanja, pa i pripadnosti vjerskoj zajednici koju izaberu, te da je to pravo diskreciono, da jednako vrijedi za svakog pojedinca, da je neotuđivo, neporecivo i nepovredivo. U zemlji u kojoj se (prema zadnjem popisu iz 2021. godine) 87,26% stanovništva izjasnilo katolicima, voditi kampanju protiv Katoličke Crkve, ponižavati, omalovažavati i vrijeđati vjernike - napadati ih čak na ulicama i trgovima samo zato što se tamo mole ili mirno šeću u hodu za život - i sve to bez ikakvog povoda i razloga, nedostojno je, neetično i duboko nemoralno. Takvo ponašanje krši sve civilizacijske norme, pa i one koje sami sebi (formalno) postavljaju i na koje se cinično pozivaju isti ti pseudoljevičari, kvaziliberali i ostali "progresivisti". Društvo je slobodno samo ako je u njemu slobodan svaki pojedinac - bio vjernik ili ne - i jedina granica te slobode je ista takva sloboda drugog čovjeka. Nitko ne smije biti diskriminiran, pa ni zbog pripadnosti bilo kojoj zajednici, uključujući i vjerske.

 Katolička vjera je kroz stoljeća održala hrvatski narod. Europa je uz pomoć Katoličke Crkve i benediktinaca izašla iz razdoblja barbarstva vezujući se za Krista i njegov nauk. Vjera je naš temelj, jedini siguran oslonac, suština i sadržaj naših života, naša duševna hrana, a Sveta Zemlja, Sveta Stolica i Vatikan, središte su tog živog organizma koji za nas katolike život znači. Odreći se toga, značilo bi odreći se sebe i svoga identiteta - a na to Hrvati nikad neće pristati. Uostalom, pita li se tko što bi se dogodilo s Hrvatskom i ovim društvom kad bi Katolička Crkva kojim slučajem prekinula svoju karitativnu djelatnost (koja se odvija ne samo u Caritasu nego u svakoj župi i svakoj katoličkoj crkvi), zatvorila pučke kuhinje i prestala pomagati potrebitima, kad bi povukla časne sestre angažirane u bolnicama, staračkim domovima, centrima za palijativnu skrb i hospicijima? Uzima li se sve to u obzir ili se Katoličku Crkvu promatra isključivo kao "remetilački faktor"?

 Neka Došašće smekša ljudska srca i otvori ih za bližnje koji su u nevolji, a Božić donese Kristov mir svim ljudima na Zemlji i obasja nas svojom svjetlošću.

 

Zlatko Pinter/PDN