NATO upozorava na dugi rat u Ukrajini; Pojačani ruski napadi
Rat u Ukrajini mogao bi trajati godinama, rekao je čelnik NATO-a u nedjelju, dok je Rusija pojačala svoje napade nakon što je Europska unija preporučila Kijevu da postane kandidat za pridruživanje bloku, izvještava Reuters.
Jens Stoltenberg izjavio je da bi opskrba najsuvremenijim oružjem povećala šanse za oslobađanje istočne regije Donbasa od ruske kontrole, objavio je njemački list Bild am Sonntag. “Moramo se pripremiti na činjenicu da bi to moglo potrajati godinama. Ne smijemo odustati u potpori Ukrajini”, rekao je Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a. “Čak i ako su troškovi visoki, ne samo za vojnu potporu, već i zbog rasta cijena energije i hrane.”
Britanski premijer Boris Johnson, koji je u petak posjetio Kijev, također je govorio o potrebi pripreme za dugi rat. To je značilo osigurati da “Ukrajina dobije oružje, opremu, streljivo i obuku brže od osvajača”, napisao je Johnson u članku u londonskom Sunday Timesu. “Vrijeme je vitalni faktor”, napisao je. “Sve će ovisiti o tome može li Ukrajina ojačati svoju sposobnost obrane svog tla brže nego što Rusija može obnoviti sposobnost napada.”
Ukrajina je u petak dobila značajan poticaj kada ju je Europska komisija preporučila za status kandidata, odluku za koju se očekuje da će zemlje Europske unije podržati na summitu ovog tjedna. To bi Ukrajinu postavilo na put da ostvari težnju koja se smatrala nedostižnom prije ruske invazije 24. veljače, čak i ako bi proces pristupanja potrajao godinama.
Pojačani napadi
Pojačani su ruski napadi na ukrajinska bojišta. Industrijski grad Sjevjerodoneck, glavna meta u ofenzivi Moskve za preuzimanje pune kontrole nad Luhanskom – jednom od dviju pokrajina koje čine Donbas – ponovno se suočio s teškom topničkom i raketnom paljbom, priopćila je ukrajinska vojska.
“Ruske će snage vjerojatno moći zauzeti Sjevjerodoneck u narednim tjednima, ali po cijenu koncentriranja većine svojih raspoloživih snaga na ovom malom području”, napisali su analitičari Instituta za proučavanje rata sa sjedištem u Washingtonu.
Serhij Gajdaj, guverner Luhanska, rekao je ukrajinskoj televiziji: “Sve ruske tvrdnje da oni kontroliraju grad su laž. Oni kontroliraju glavni dio grada, ali ne i cijeli grad.” U gradu Lisičansku s druge strane rijeke, objavio je Gaidai u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, stambene zgrade i privatne kuće su uništene, dodajući: “Ljudi umiru na ulicama i u skloništima za bombe.”
Ukrajinska vojska priznala je da “neprijatelj ima djelomični uspjeh u selu Metolkine,” jugoistočno od Sjevjerodonecka. Ruska državna novinska agencija TASS objavila je da su se mnogi ukrajinski borci predali u Metolkinu, pozivajući se na izvor koji radi za separatiste koje podržava Rusija.
Ruske rakete pogodile su plinaru u okrugu Izjum na sjeverozapadu, a ruske rakete koje su padale na predgrađe Harkiva, drugog po veličini grada, pogodile su zgradu općine, izazvavši požar, ali bez žrtava, priopćile su ukrajinske vlasti.
Skladište goriva u gradu Novomoskovsku na istoku zemlje eksplodiralo je u nedjelju, usmrtivši jednu osobu i ranivši dvije, nakon što su ga pogodile tri ruske rakete, objavio je šef regionalne administracije u internetskoj poruci.
Reuters nije mogao neovisno potvrditi tvrdnje s bojnog polja.
Dvojica najviših zapovjednika boraca koji su branili čeličanu Azovstal u jugoistočnoj luci Mariupolj prebačeni su u Rusiju na istragu, objavio je TASS.
Zelenski prkosan
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, čiji je prkos nadahnuo njegov narod i stekao globalno poštovanje, rekao je da je posjetio vojnike na južnoj bojišnici u regiji Mikolajiv, oko 550 kilometara južno od Kijeva.
“Razgovarao sam s našim braniteljima – vojskom, policijom, nacionalnom gardom”, rekao je u nedjelju u videu u aplikaciji Telegram za koji se činilo da je snimljen u vlaku u pokretu. “Njihovo raspoloženje je nepokolebljivo: svi oni ne sumnjaju u našu pobjedu”, rekao je Zelenskiy. “Jug ne damo nikome, a sve što je naše vratit ćemo.”
Zelenski je uglavnom boravio u Kijevu otkako je Rusija izvršila invaziju, iako je posljednjih tjedana nenajavljeno posjećivao Harkiv i dva istočna grada u blizini bitaka.
Jedan od ciljeva ruskog predsjednika Vladimira Putina prilikom upućivanja trupa u Ukrajinu bio je zaustaviti širenje NATO-a na istok i zadržati svog susjeda izvan zapadne sfere utjecaja.
No, rat, koji je ubio tisuće, gradove pretvorio u ruševine i milijune poslao u bijeg, imao je suprotan učinak – uvjeravajući Finsku i Švedsku da se pridruže NATO-u – i pomogao da se utaba put nastojanjima Ukrajine za članstvo u EU.
