Inflacija ostaje tvrdokorna: što Hrvatska može očekivati?

U Hrvatskoj se inflacija krajem 2023. transformirala u ozbiljan izazov za kućanstvo i gospodarstvo. U početku su inflaciju pogonile cijene energije, hrane i industrijskih proizvoda, ali sada su usluge preuzele primat kao glavni čimbenik poskupljenja. Dok su troškovi energije i hrane stabilizirani, cijene usluga nastavljaju rasti bez smanjenja brzine. Time inflacija postaje trajnija i pogađa potrošače u svakodnevnim troškovima, od usluga servisa, zdravstvenih usluga do obrazovnih i drugih sektora, prenosi Dnevno.hr

Nepotentnost monetarne politike

Mjere koje su dosad središnje banke provodile za suzbijanje inflacije nisu daleko očekivane rezultate. Europska središnja banka (ECB), iako je smanjila kamatne stope, nije uspjela kontrolirati rast cijena usluga. Slična je situacija u Hrvatskoj, gdje Hrvatska narodna banka (HNB) potvrđuje kako su domaći inflatorni pritisci još uvijek prisutni zbog rasta plaća, iako su realni troškovi života za mnoge već značajno rasli.

Uloga državne potrošnje i lokalne ekonomije

Budući da usluge čine više od dvije trećine BDP-a Hrvatske, važno je upravljati domaćom potrošnjom i politikom plaća kako bi se inflacija stavila pod kontrolu. Troškovi usluga posebno su osjetljivi jer nemaju međunarodnu konkurenciju koja bi mogla utjecati na njihove cijene. Nastavak povećanja plaća u lokalnim sektorima stvara dodatne pritiske na cijene usluga, što dovodi do začaranog kruga: poskupljenja uzrokuju rast plaća, što potom ponovno povisuje cijene.

Izazovi na međunarodnom tržištu i posljedice za Hrvatsku

Globalni inflatorni pritisci proizlaze iz nekoliko čimbenika: pandemijskih poremećaja, energetskih kriza zbog rata u Ukrajini, i poremećaja u lancima opskrbe. No dok cijene globalno trgovačke robe poput energenata padaju, cijene lokalnih usluga ostaju pod utjecajem domaće potražnje. Ovo sve utječe na hrvatsku inflaciju, koja je posebno osjetljiva na troškove energije i hrane te cijene u sektoru usluga.

Ostaje li ECB-ova strategija “prazna puška”?

ECB pokušava pronaći nove metode za smanjenje inflacije, ali sada se oslanja na oprezne kamatne mjere i smanjenje likvidnosti na tržištu, što je samo djelomično učinkovito. Pitanje je hoće li ECB uspjeti smiriti inflatorne pritiske uz postojeće alate ili će biti potrebno osmisliti nove. Također, ako kamate ostanu visoke, to će dodatno opteretiti kreditiranje i ulaganja, čime bi se gospodarstvo u eurozoni, pa i Hrvatska, moglo suočiti s usporavanjem gospodarskog rasta.

Potreba za prilagodbom monetarnih i fiskalnih politika

S obzirom na trajnu inflaciju, Hrvatska će morati uskladiti svoje monetarne politike s ECB-om te revidirati fiskalne mjere. To uključuje racionalizaciju državne potrošnje, ali i pažljivo planiranje politike plaćanja. Važno je pronaći ravnotežu između jačanja gospodarstva i proračuna daljnjeg porasta inflacije.