U mesnicama na zagrebačkim tržnicama on u prosjeku košta 9 eura, rotkvice i mladi luk po euro kao lani, a u dućanima 0,39, odnosno 0,59 eura za vezicu. Naravno, kako se bliži Uskrs svom tom blagdanskom ili sezonskom robom ograničenog trajanja već se uvelike akcija, a zvijezda je – i s akcijom i bez nje – sušeni bakalar za kojega ljubitelji tog norveškog smrdljivca ovih dana trebaju izdvojiti 35,99 do 40,99 eura, a lani u prosjeku 29,99.

Nije stoga čudno što 60% građana ove godine u anketi agencije Hendal i magazina Ja Trgovac izjavljuju kako će štedjeti na blagdanskoj košarici. Na nju bi 16% njih trebalo izdvojiti 50-70 eura, a jednako toliko građana od 80 do 130. Iako je kuna od početka godine nestala iz cjenika, mnogi, međutim, i dalje nostalgično, a potom i sa zgražanjem preračunavaju eurske svote na etiketama, svjesni kako rast plaća i mirovina te stanje u novčaniku nikako ne prate taj skor. Bez obzira kakva opravdanja dobivali zbog svojedobnog enormnog rasta cijena sirovina, energije, plina, struje, goriva, žitarica i uljarica, voća, povrća, inputa u poljoprivrednoj i stočarskoj proizvodnji uzrokovanih geopolitičkim previranjima, ratom u Ukrajini, pandemijom Covid-19..., činjenica je da ni kasniji pad nije doprinio stabilizaciji, kamoli padu velikog dijela cijena. Opravdano ili ne – danas tako plaćamo i 66,2% skuplju uskrsnu košaricu osnovnih proizvoda nego prije pet godina, odnosno predpandemijske 2019.

Janjetinu plaćamo 14,99 eura (nekadašnjih 113 kuna!), a u trgovačkim je lancima uoči Uskrsa 2019. koštala u prosjeku 54 kune, više nego duplo manje - a na akcijama je stajala i 49,99 kuna ili 6,63 eura. U pet godna uskrsna janjetina na našim je stolovima, uspoređuju li se iste trgovine, tako poskupjela 126 posto! A dok svježu janjetinu ovih dana na tržnicama plaćamo i 17 eura, u nekim trgovačkim lancima, spomenimo i to, pečenu janjetinu s ražnja u svojim toplotekama nude za 19,99 eura/kg.

Svježa teletina za pečenje, lopatica, rebra i vratina, prije pet su godina stajali 4,51 euro u trgovinama, lani 6,72, a ovih dana 5,59 eura. Kroz petogodišnji rok to je poskupljenje od 24%, dok je odojak skuplji 31,8% - sa 4,24 eura poskupio je na 5,59 – dok je na tržnicama cijene koje trenutačno dosežu i 9 do 12 eura teško i pratiti. Bakalar je 2019. koštao 26,5 eura što znači da je sada skuplji 35,9 do 54,7 posto, pastrva 61,3 posto, dok je Ledov smrznuti oslić koji se od 2019. do danas istopio sa 500 na 400 grama skuplji 17,5 posto.

Pola kilograma miješanog 'bakinog' kruha poskupjelo je 111,3 posto, pinca od 400 grama 13,5 posto. Tko se još sjeća cijene jaja, kutije od 10 komada za 8,99 kuna, M razreda iz 2019.? Preračunato u eure, cijena im je bila 1,20 eura, a danas, doduše na akciji, u jednom od top 10 trgovačkih lanaca u kojima smo gledali cijene – 2,45 eura, što je 104,2 posto više. Za 30 komada pak treba izdvojiti 57,3% više. Mlijeko je i na akciji oko 30% skuplje, isto tako i margarin, a kilogram orehnjače 6 posto. Dorina (300 g) za kolače 43,2% je skuplja, isto kao i Milkinih 270-300 g ovisno o punjenju. Tko je na uskrsnom stolu planirao i bocu kvalitetnog vina, primjerice plavac mali Skaramuča ili graševinu Kutjeva koje su prije pet godina stajale 3,58 eura, danas će ih platiti 6,99, odnosno 6,44 eura – što je za plavac 95,3, a za graševinu 81,3 posto više. Vezicu mladog luka plaćali smo od 11 do 40 centi, danas 0,59 do eura. Primjetno je da je mladi krumpir koja danas košta 0,59 eura na akciji u jednom od trgovačkih lanaca 2019. stajao 66 centi. Na tržnicama, naravno, košta 2 eura/kg.

Košaricu odabranih 10 proizvoda, koristeći se i ponuđenim akcijama i sniženjima za neke od njih – šunku u mrežici PIK Vrbovec, kilogram svježe janjetine, 300 g pršuta ruže Pisiniuma, po kilogram sušenog norveškog bakalara i Agrolagunina istarskog sira, po dvije vezice rotkvice i mladog luka, 10 jaja (M), pola kilograma miješanog kruha i litru vina plavca malog Skaramuča (0,75 l) prije pet smo godina tako plaćali 61,42 eura ili 462,80 kuna, a protekle subote 102,05 eura ili starih nam 768,90 kuna.

Prema podacima Porezne uprave lanjskih je uskrsnih blagdana, samo u razdoblju od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka u djelatnosti trgovine na malo (G-47), potrošeno 201,1 milijun eura, što je 22,4 milijuna eura ili nekadašnjih 169 milijuna kuna, odnosno oko 12,5% više nego godinu ranije kada je Porezna zabilježila fiskaliziranu vrijednost od 178,7 milijuna eura. Kroz fiskalne kase prošlo je pak gotovo jednako računa, oko 12,2 milijuna, što znači da su rastu potrošačke košarice ipak najviše doprinijeli inflacija i rast cijena. U čitavom uskrsnom tjednu 2023., od 3. do 9. travnja, protrgovano je 29,2 milijuna računa u vrijednosti 468 milijuna eura, a godinu ranije 29,7 milijuna računa u iznosu 416,5 milijuna eura. Prije pet godina pak, 2019., građani su za uskrsne blagdane, od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka potrošili 1,4 milijarde kuna, odnosno 185,8 milijuna eura.

Kakva su očekivanja vezana uz blagdansku potrošnju ove godine, pitali smo analitičare. Stručnjakinja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažuć kaže je vrijeme uskrsnih blagdana i razdoblje prve značajnije turističke potrošnje u kojoj hrana i piće čine najveći dio izdataka.

- Stoga je potpuno je jasno da će potrošnja za Uskrs bilježiti značajan rast - tvrdi ona te dodaje kako je potrošnja u Hrvatskoj i dalje poluga rasta. I dalje su osigurani uvjeti za njezin rast što je povezano s velikim rastom plaća u javnom sektoru, isplatom uskrsnica, također i dodatkom koji je odobren za umirovljenike. Izgledno je da će potrošnja u uskrsno vrijeme rasti iznad nivoa inflacije koja je u veljači iznosila 4,1%, dok je rast cijena hrane i bezalkoholnih pića još uvijek visokih 5,7%, a restorana i hotela više od 10%, zaključuje Blažić.

Stručnjak za maloprodaju Drago Munjiza smatra da će uskrsna potrošnja ove godine biti rekordna i vrjednosno skuplja 6-7% nego što je to bilo prošle godine.

_ Više je uzroka tome. Uskrs ove godine pada u idealno vrijeme za potrošnju u odnosu na razdoblje kada je to jako "rano" u ožujku ili jako "kasno" u travnju, bliže prvosvibanjskim praznicima. Može se očekivati i značajniji dolazak prvih turista u to vrijeme što uvijek povisuje iznose koji se potroše u sektoru maloprodaje živežnih namirnica. Nadalje, netom prije Uskrsa umirovljenici će dobiti značajnu financijsku pomoć, a velikom broju građana zaposlenih u javnim poduzećima i državnim ustanovama sjest će prva, značajno povećana plaća, dok je Vlada RH donijela odluku o daljnjoj kontroli cijena energenata koje su jedne od najpovoljnijih u odnosu na ostatak EU - nabraja Munjiza.

Vladat će i predizborna euforija koja će psihološki potaći ljude na povećanu potrošnju. Nadalje, iznos rasta potrošačkih cijena hrane i pića je iznad 5,5% u odnosu na veljaču prošle godine, ali smo i prvi puta zabilježili blagu deflaciju u odnosu na siječanj kod te vrste robe, objašnjava. Dakle, i samo više cijene, uz stagnaciju prodanih količina, donijet će 5% više potrošnje u financijskom smislu nego za prošlogodišnje uskrsne praznike.

- Što se tiče prodanih količina (broj izdanih računa i prosječan broj artikala u košarici) očekujem blagi rast (manji od 2%), što bi bio bolji rezultat nego onaj ostvaren za božićne/novogodišnje blagdane. Kupovna moć građana za Uskrs će biti značajno viša zbog nominalnog rasta plaća, a kada bi se one deflacionirale za razdoblje usporedbe u odnosu prethodnu godinu/dvije tada bi još uvijek bile nekoliko indeksnih bodova više nego prošlih godina - ističe Munjiza. 

Što se tiče samih "uskrsnih" proizvoda, očekuje rast prodaje -  i financijski i količinski - prvenstveno onih osnovnih koji ulaze u tradicionalnu prehrambenu košaricu (20-ak artikala, poput šunke, jaja, rotkvica, mladog luka, majoneze, hrena...), dok će nasuprot tome prodane količine neprehrambenih i isključivo prigodnih "uskrsnih" proizvoda (kao što su pinca, uskrsne dekoracije, itd...) biti manje nego prošle godine.

U istraživanju agencije Hendal i Ja trgovca ove će godine čak 93% građana na svom uskrsnom stolu imati kuhana jaja (lani 97%), a slijede mladi luk s 83% (-1%) i kuhana šunka s 80% (-4%). Hren će biti na stolu 56% građana, rotkvica 45%, pinca ili sirnica 34%, orehnjača 29%, pečena svinjetina 24%, pogača i pečena janjetina 18%, šunka u kruhu 16%, purica s mlincima 15%, a sarma 13%.

U usporedbi s prošlom godinom tek je nešto manje onih koji planiraju raditi tradicionalni uskrsni doručak ili ručak. Naime, sada to planira 78% građana, dok ih je lani bilo 80%, pokazalo je istraživanje. Najveći dio anketiranih u nabavu namirnica za Uskrs će u hipermarkete i velike trgovine - dvije trećine njih (66%), što je za 6% više nego lani. Iz domaće, vlastite proizvodnje opskrbit će se 17% građana, jednako kao i prošle godine, dok supermarketi i male prodavaonice bilježi lagani pad. Tamo će kupovati 8% građana ili 2% manje nego lani, a jednako toliko ih planira opskrbu obaviti na tržnici samo što je ovdje riječ o značajnijih 4% pada (lani je na tržnici kupovalo 12% građana).