Nova sabotaža u Baltičkom moru: Postoji opasan razlog zašto se NATO uznemirio
Novi incident zabilježen je u Baltičkom moru. Lavijski mediji izvijestili su da je u nedjelju oštećen podmorski optički kabel između Latvije i Švedske vjerojatno zbog “vanjskog utjecaja”. Latvijska mornarica poslala je patrolu da pregleda plovilo koje je moguće umiješano u nanošenje štete, te su u kontaktu s NATO-om, tvrdi Latvijska javna televizija (LSM). Oni su otkrili dva druga plovila u tom području također su bila predmet istrage.
“Utvrdili smo da najvjerojatnije postoji vanjska šteta i da je značajna”, rekla je latvijska premijerka Evika Siliņa novinarima nakon izvanrednog sastanka vlade, prenosi Reuters. “Radimo zajedno s našim švedskim saveznicima i NATO-om na istrazi incidenta, uključujući patroliranje područjem, kao i inspekciju plovila koja su bila u tom području”, napisala je Siliņa na društvenoj mreži X (nekadašnjem Twitteru) i dodala: “Vlasti su intenzivirale razmjenu informacija i započelo kriminalističko istraživanje”.
Ovo je posljednji u nedavnom nizu incidenata vezanih za sabotažu podmorskih optičkih kabela u Baltičkom moru, koji su zabrinuli i Sjevernoatlanski savez. Rusija koju nimalo suptilno okrivljuju žestoko odbacuje te optužbe.
Iznimno važni
Nakon niza incidenata u Baltičkom moru, te nedavnog koji je bio u blizini Tajvana i za kojeg je optužena Kina, riječ o kabelima koji su od uvijek meta. Naime, ti kabeli imaju nose 99% međunarodnog telekomunikacijskog prometa za osobne, poslovne i vladine potrebe, s 530 podmorskih kabelskih sustava u funkciji diljem svijeta, koji se protežu na više od 850.000 milja. Oni olakšavaju trilijune dolara vrijedne financijske transakcije dnevno, prenose osjetljive vladine komunikacije, omogućuju telefonske pozive i prenose podatke putem interneta.
Dr. Sidharth Kaushal kaže da su podmorski kabeli od ključne važnosti za globalno gospodarstvo te su od interesa svake države koja želi izazvati probleme. “Kad pogledate količinu globalnih podataka koji prolaze kroz ove kabele, posljedice trajne štete mogu biti prilično značajne,” kaže Kaushal, inače viši istraživač na Kraljevskom institutu za usluge u obranu, naveo je nedavno the Guardian.
S obzirom na to da na morskom dnu postoji ogromna količina kablova, napad koji bi bio istinski štetan podrazumijevao bi da to traje neko vrijeme i moralo bi biti vrlo javno. No, prednost napada kao što je bio u Baltičkom moru je u tome što se sabotaža može poricati, navodi Kaushal. On pak napominje kako iza napada stoji ekonomska prijetnja koja itekako može poslati “jaku diplomatsku poruku”.
Kako ‘srediti kabel’
Record Future navodi kako svake godine zabilježe više od 100 kvarova na pomorskim kablovima, koje se definira kao incidente u slučaju da su kablovi oštećeni ili potpuno presječeni. Velika većina tih incidenata je slučajna, uzrokovala ili mrežama za vuču ili brodovima koji vuku svoje sidro. U jednom slučaju, do oštećenja je došlo zbog vulkanske erupcije uz obalu Tonge, države u Oceaniji.
“Da bi se kabeli presjekli namjerno, većina zlonamjernih agenata koristit će iste metode kao i za slučajni prekid: sidro ili drugi zahvat na kraju užeta ili lanca,” izjavio je Howard Kidorf, izvršni partner u Pioneer Consultingu, tvrtki koja savjetuje na području podmorskih kabelskih mreža, kaže da se čelično omotani kabeli mogu prilično lako presjeći ako zlonamjerni akteri žele izazvati štetu.
Popravci kabela mogu biti skupi i dugotrajni. Naime, podmorski kabel košta oko 40.000 dolara po milji (1,6 km, o.a) dok novi transatlantski kabel košta između 200 milijuna i 250 milijuna dolara, objašnjava istraživačkoj grupi Dgtl Infra. Na najdubljoj točki, transatlantski kabeli dosežu oko 4.000 metara.
