Nova Vladina statistička podjela Hrvatske po regijama

18.05.2021. 21:07:00

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je rekao da kreće u reguliranje zabrane rada nedjeljom, ali i da je napravljena nova statistička karta Hrvatske prema kojoj će se isplaćivati državne potpore poduzetnicima. Taj dio vijesti prošao je ispod radara iako se novom statističkom podjele Hrvatske na regije otvaraju vrata za povlačenje ogromnog novca iz fondova EU-a i pružanje potpore privatnom sektoru

Do kraja 2020. Hrvatska je bila podijeljena na dvije NUTS (Nomenclature of Territorial Units for Statistics) regije - kontinentalnu i jadransku - a potpore koje je država mogla dati poduzetnicima iznosile su maksimalno 25 posto ukupne investicije. Recimo, neka tvrtka aplicira na natječaj za fondove EU-a kako bi izgradila novu proizvodnu halu. Maksimalan iznos financiranja koji može dobiti je 25 posto od vrijednosti ukupne investicije, a od iduće godine taj će iznos biti puno veći, što je i u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti.

'Ako ste bili investitor, jednaki su vam bili uvjeti potpora na natječajima bez obzira investirate li u, recimo, zagrebačkom prstenu ili ste odlučili podići gospodarstvo, zaposlenost i ekonomsku aktivnost, primjerice, u Iloku', pojasnio je Plenković i dodao da je Vlada smatrala kako ta podjela nije pravedna.

Stoga je nova statistička podjela napravljena prije dvije godine i ona ima pet regija - jadransku, panonsku, sjever Hrvatske te Grad Zagreb kao posebnu regiju. Takva podjela nije nikakva novost, ali je novost to da od 1. siječnja iduće godine državne potpore u postocima bitno rastu.

Tako se one u panonskoj i regiji sjeverne Hrvatske dižu s 25 posto na 50 posto dok u jadranskoj Hrvatskoj idu s 25 na 40 posto, a u Gradu Zagrebu s 25 na 35 posto. Logično, manje razvijene regije dobit će više iznose državnih potpora kako bi što prije pokušale dohvati standard razvijenijih.

'Bit podjele je u tome da su sve statističke regije u Hrvatskoj, a time i županije, dobitnici i da će koristi za poslovne subjekte, za gospodarstvenike i za ulagače biti veće', dodao je predsjednik Vlade i rekao da će se taj intenzitet potpora dizati za 10 postotnih bodova kada je riječ i srednjim i malim poduzetnicima. Odnosno, pojasnio je, ono što je za velike 50 posto, za srednje je 60, a za male i do 70 posto.

Što sve to znači u praksi i je li ovo korak u dobrom smjeru, pitali smo kolumnisticu tportala, konzultanticu za fondove EU-a i vlasnicu tvrtke Projekt jednako razvoj, Anu Fresl:

Ana Fresl

Ana Fresl

Izvor: Pixsell / Autor: Davorin Visnjic

'Regionalne potpore dodjeljuju se u postotku razvijenosti pojedine regije i svaka članica EU-a ima priliku 'pozitivno manipulirati' regijama kako bi pomogla slabijima i da to ispadne statistički mudro, što je sad slučaj i kod nas. Prije smo imali samo dvije regije i bilo vam je potpuno svejedno u kojoj ste jer su isplaćene potpore bile iste.'

Cilj nove podjele je, kaže Fresl, da što više regija dobije bolje potpore, što je u međuvremenu pomogla i sama Europska unija podigavši limite, naravno zbog pandemije koronavirusa. 'Primjerice, potpore u Zagrebu trebale su biti smanjene s 25 na 20 posto, a zbog koronakrize idu na 35 posto, što je zapravo dobro za sve', kaže nam sugovornica.

No od svega toga ništa do 1. siječnja 2022. godine i, što je još važnije, dok se ne vidi koliko će novca za potpore biti previđeno konačnim Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. 'Ujesen bismo mogli znati koliko će novca biti zaista na raspolaganju, sve navedeno dosad samo je teorija, jer moramo znati kada će ići natječaji i koliko će novca biti ponuđeno za investiranje. Bez natječaja cijela statistička podjela ne znači ništa', zaključila je Fresl.

Na primjeru takvog natječaja vidi se da se na njega mogu prijaviti sve vrste poduzetnika, od mikro do velikih, i zatražiti potpore u iznosu od pola milijuna do 7,5 milijuna kuna. Novac se može zatražiti za nabavu materijalne ili nematerijalne imovine, promidžbu, inoviranje, konzultantske usluge i sve ostale faktore koji mogu pripomoći uspješnosti nekog poduzeća.

Izvor: tportal.hr/Foto: Pixsell, Wikipedia

Izvorni autor: Nikola Sučec

Autor: