Novi problemi - prazne police: Zamrzavanje cijena šećera moglo bi dokrajčiti domaću proizvodnju

Prije godinu i pol virovitička i osječka šećerana prekinule su proizvodnju, a preživjela je samo ona županjska. Tržište šećera u Hrvatskoj zauvijek se promijenilo, piše u petak Večernji list, navodeći da će zamrzavanje cijene dokrajčit priču o domaćem šećeru.

Rijetko tko pomislio bi da ćemo se danas suočavati s nestašicom šećera. Trgovci ga povlače s polica, a njihov je to odgovor na potez Vlade RH i zamrzavanje cijene na 7,99 kuna za kilogram.

“Priča sa šećerom nije baš jednostavna. Domaća je proizvodnja šećera počela prije 120 godina u Osijeku, na temelju mogućnosti uzgoja šećerne repe. Bila je to relativno nova tehnologija u proizvodnji šećera, nastala u srednjoj Europi, prije svega Češkoj, pa je taj trend došao i u Hrvatsku. Sve hrvatske šećerane bile su energetski neučinkovite, osobito virovitička, koja je upravo zbog toga nekoliko puta odlazila u stečaj”, ističe ekonomski analitičar Damir Novotny.

Prije ulaska u Europsku uniju šećerane su profitirale na izvozu jer je šećer bio na kvotama unutar EU i imao je kudikamo višu cijenu nego onaj koji je stizao, primjerice, iz Brazila, gdje se proizvodio jeftinije, od šećerne trske. Naše su šećerane, dakle, plivale na valu visokih cijena šećera unutar Eropske unije, dodaje Novotny.

Podsjeća i na svojedobno veliku aferu kada se otkrilo da se šećer kupovao iz Brazila, preko solunske luke, prepakiravao i prodavao kao hrvatski proizvod.

Iako tada nije bila članica, Hrvatska je imala kvotu da može po povlaštenim uvjetima prodavati unutar Europske unije. Hrvatski je šećer tako na europskom tržištu postizao dvostruko višu cijenu nego na domaćem.

No, sustav je kvota “pao” prije 15-ak godina, a Europska je unija, objašnjava Novotny, otvorila svoje tržište za jeftin šećer iz Brazila, što je dovelo u vrlo nepovoljan položaj stare šećerane, koje nisu bile dovoljno energetski učinkovite. Nestale su tako brojne šećerane u Češkoj, sagrađene na tehnologijama iz socijalizma, pa i u Njemačkoj, Hrvatskoj…

Sve su manje i površine pod šećernom repom na hrvatskim njivama. Primjerice, pod repom je 2015. godine bilo oko 13.600 hektara, pa približno 11.000 pet godina poslije, da bi ove godine ta kultura bila posijana na 8900 hektara. Podaci su to Hrvatske gospodarske komore. U zlatnim smo godinama mogli govoriti o čak 30-ak tisuća hektara pod repom, kada se hrvatski šećer izvozio u Europu. Rekordna je bila 2007., kada je uzgoj u Hrvatskoj premašio 33.600 hektara, a već iduće godine ta je brojka srezana za trećinu, piše novinarka Večernjeg lista Suzana Lepan Štefančić.