Prije 2019. godine, dakle prije izbijanja covid-pandemije, u Hrvatskoj se etablirala praksa organizacije tribina i okruglih stolova na kojima su se raspravljala aktualna pitanja u državi i društvu. Nakon početka pandemije, javni skupovi, tribine i okupljanja su zabranjeni, što je omogućilo vlastima da donose zakone bez odgovarajuće javne rasprave. Ovaj manjak javne diskusije omogućio je vladajućima da kasnije opravdavaju odluke tvrdeći da nije bilo negativnih reakcija, što je, naravno, točno jer se rasprave jednostavno nisu održavale. Kao rezultat toga, donošeni su zakoni koji su išli na štetu građana, javnog dobra i nacionalnih interesa, bez da su se građani imali priliku javno izjasniti ili pružiti otpor.

Jedan od posljednjih okruglih stolova prije pandemije bio je posvećen organiziranom kriminalu tzv. "ovršne mafije", koja je u kratkom vremenu blokirala račune više od 300.000 hrvatskih građana.

Ova ovršna mafija, potpomognuta zakonima koji su išli u njezinu korist, stvorila je 300.000 građana drugog reda koji su morali potražiti spas u zaštićenim računima. Uz kreditnu nesposobnost, nisu mogli izaći iz dužničkog ropstva. Pišući o nelogičnim pravosudnim situacijama koje su građane dovodile u bezizlazne položaje, više puta smo se osvrnuli na ulogu javnih bilježnika i ovršnih postupaka. Upozoravali smo na činjenicu da tzv. vjerodostojna isprava, odnosno izvadak iz poslovnih knjiga, nije u skladu s europskim pravom jer je riječ o jednostrano izrađenom dokumentu s kojim se dužnik nije suglasio. Upitno je može li se takav dokument smatrati vjerodostojnim za provedbu ovrhe.

Stav europskog prava, ali i Vrhovnog suda, jasno je - takva isprava ne može biti osnov za ovrhu. Međutim, praksa sudova u Hrvatskoj često odstupa, ovisno o strankama u postupku. Unatoč tome, neki naši napori doveli su do pozitivnih promjena u zakonodavstvu, koje bi, ako se pravilno primjenjuju, trebale olakšati situaciju za građane.

Promjene u Ovršnom zakonu

Do 27. studenog 2020., javni bilježnici su zaprimali prijedloge za ovrhe na temelju vjerodostojnih isprava i izdavali rješenja o ovrsi bez sudske kontrole, a dužnici su imali ograničene mogućnosti za prigovor. Na temelju presuda Europskog suda, poput predmeta Zulfikarpašić i Pula parking, donesene su izmjene Ovršnog zakona. Sud je presudio da javni bilježnici u Hrvatskoj ne mogu biti smatrani sudovima i da njihova rješenja nisu dostatna za izdavanje europskih ovršnih naloga.

Izmjene zakona zahtijevaju da vjerovnici dostavljaju prijedlog za ovrhu sudu, koji zatim obavještava dužnika da podmiri dug ili kontaktira vjerovnika. Ako to ne učini u roku od 15 dana, predmet se dostavlja javnom bilježniku koji izdaje rješenje o ovrsi, na koje dužnik ima pravo prigovora. Iako su ove promjene uvedene kao zaštita dužnika, situacija za ovršenike nije značajno poboljšana, a postupci su postali dodatno komplicirani.

Neregularnosti i daljnje promjene

Unatoč promjenama, mnogi problemi u ovršnim postupcima ostaju neriješeni. Ovršni postupci temeljeni na vjerodostojnim ispravama i dalje predstavljaju pravni relikt, a izvadci iz poslovnih knjiga, koji nisu potpisani od strane obje stranke, i dalje se koriste kao osnov za ovrhu, što je protivno europskom pravu. Ti jednostrano sastavljeni dokumenti ne dokazuju osnovanost tražbine niti visinu dugovanja, što ostavlja dužnike u nezavidnom položaju.

Zahvaljujući intervenciji Europskog suda za ljudska prava i pritisku javnosti, zakonodavac je bio prisiljen uvesti određene promjene, ali problemi u vezi s ovršnim postupcima i dalje su prisutni. Dugotrajni i skupi sudski postupci ne idu na ruku ovršenicima, a zakoni i dalje favoriziraju vjerovnike i agencije, čime se održava sustav dužničkog ropstva.

Očekuje se da će građani, nevladine udruge i mediji ponovno početi ukazivati na ove nepravilnosti, kako bi se osiguralo da svi građani imaju jednaku pravnu zaštitu pred sudovima i zakonom.

Izvor: 7dnevno