Omogućit ćemo Ukrajincima da rade, a djecu integrirati u naš obrazovni sustav

Moramo voditi računa da se izbjeglice ne getoiziraju, da su disperzirani unutar gradova i sela u Hrvatskoj

Na koji će način Hrvatska pomoći obiteljima koje su bile prisiljene napustiti svoje domove u ratom poharanoj Ukrajini, vratiti im dostojanstvo, a djeci omogućiti nastavak školovanja, osigurati im svu zdravstvenu skrb, kao i o svim drugim aktualnim pitanjima vezanim uz humanitarnu katastrofu, razgovarali smo s Robertom Marktom, izvršnim predsjednikom Hrvatskog Crvenog križa, kojemu je nedavno počeo i treći zaredom mandat na toj funkciji.

Događa li se na tlu Europe upravo nova humanitarna katastrofa?

- Govorimo o četiri do pet milijuna ljudi koji će biti raseljeni, prema procjenama UN-a. U ovom trenutku mislim da smo prešli brojku od milijun raseljenih Ukrajinaca, jer je granicu već prešlo oko 600 tisuća ljudi, dok se unutar zemlje događa značajna migracija iz ratom zahvaćenog dijela prema zapadnom i južnom dijelu Ukrajine.

Prikupljanje donacija

Većina izbjeglica kreće se u smjeru Poljske i zapadne Europe?

- Najveći pritisak je prema Poljskoj, gotovo pola milijuna ljudi prešlo je na poljsku stranu i na poljskoj granici čeka se od 20 do 70 sati za ulazak u tu zemlju. Poljska je prvi izbor Ukrajinaca s obzirom na to da u njoj ukrajinska manjina broji gotovo 1,2 milijuna ljudi. Velike su gužve, granicu prelaze i pješice ostavljajući automobile s ukrajinske strane. Tamo nije lako nikome, ni onima koji prelaze granicu, a ni onima koji primaju izbjeglice.

I Hrvatska je već poslala prvi kontingent pomoći?

- Hrvatski Crveni križ u tome ne sudjeluje, pomoć je poslala hrvatska Vlada. HCK je otvorio apel i ujedno odmah zahvaljujem svim građanima koji su ga vidjeli i već reagirali. Međutim, s obzirom na to da smo uvijek iznimno odgovorni i prema novcu, ali i prema materijalnim donacijama koje sakupljamo od hrvatskih građana i tvrtki, mi se nismo odlučili na prikupljanje materijalnih donacija, jer u ovim trenucima nemamo definirane kanale distribucije pomoći. To znači da dok god ne znam gdje točno šaljem robu, kome ju šaljem i kako će ona biti distribuirana ljudima u potrebi, mi to nećemo raditi. Održali smo sastanak i s UN-ovim agencijama u RH, (UNHCR, Unicef, IOM, Hrvatski Caritas, Isusovačka služba za izbjeglice), i pokrenuli smo humanitarnu koordinaciju. Naime, zamolio sam ih sve da kroz svoje kanale provjere točke na kojima je moguće dostaviti humanitarnu pomoć. Nije cilj samo prikupiti i poslati, moramo biti sigurni da će završiti u pravim rukama. Ovaj vikend idem u Ukrajinu, Rumunjsku i Mađarsku, gdje ćemo se na graničnim prijelazima, zajedno s kolegama iz njihovih organizacija Crvenog križa sastati radi definiranja kanala i prihvatnih centara kako bismo mogli početi s prikupljanjem materijalne humanitarne pomoći u Hrvatskoj te je distribuirati na točke odakle će se ona slati u Ukrajinu. Naravno, u skladu s mogućnosti i sigurnosnim standardima koji se moraju poštivati.

HCK je otvorio račun za prikupljanje financijskih sredstava?

- To smo otvorili, jer je to sada jedini način da pomognemo i aktivnosti Međunarodnog Crvenog križa koji je tamo, ali isto tako, ako to bude potrebno, da možemo pomoći kroz naše aktivnosti u Hrvatskoj onim ukrajinskim obiteljima kojima je potrebno osigurati odjeću, kao i sve druge potrepštine koje su nužne za početak života.

Koliko je do sada izbjeglica ušlo u RH, i koliko je prihvatnih centara otvoreno?

- Ušlo je više od 900 ljudi. Prihvatni su centri u Plitvicama, Osijeku i Varaždinu. Trenutačno je od ukupno došlih u Hrvatsku manje od deset posto onih koji su u prihvatnim centrima. Većinom su to ljudi koji znaju kamo idu, imaju svoju rodbinu i prijatelje. Znamo da kod nas živi i radi oko 2000 Ukrajinaca, tako da u RH ulaze oni koji već unaprijed znaju kamo idu.

HCK ima pripremljenu strategiju i zašto je važno da se izbjeglice prijave u prihvatne centre, bez obzira na to što imaju nekoga tko će ih primiti?

- HCK svim pristiglim izbjeglicama daje formular Službe traženja da ga ispune i ostave svoje kontaktne podatke. Prvo, zato da ih se može ubaciti u naše baze Nacionalnog ureda službe traženja, jer im je to jamstvo da će stupiti u kontakt s članovima svojih obitelji ako se razdvoje na izbjegličkom putu. Drugi je razlog to što znamo gdje im možemo dostaviti humanitarnu pomoć. Sukladno dogovorima na razini MUP-a te smo obrasce doradili i dodali neka pitanja. U prvom redu zbog toga da se vidi imaju li ti ljudi kakvih zdravstvenih potreba, zatim zbog djece i njihova obrazovanja kako bi ih se moglo što efikasnije integrirati u naš obrazovni sustav, i treća je kategorija iz područja rada, jer treba vidjeti tko je od tih ljudi voljan započeti s radom kako bi im se mogle na vrijeme osigurati potrebne radne dozvole. Znamo da je izbjeglički status potencijalna velika opasnost za ljude ako nemaju ispunjen dan i svrhu. To može dovesti do ozbiljnih psihičkih poremećaja, a to u svakom slučaju želimo izbjeći. Važno je te ljude što prije prihvatiti, posebice djeci omogućiti nastavak škole, a odraslima omogućiti da vrate svoje dostojanstvo što najbolje mogu, posebice ako privređuju sami za sebe. To i dalje ne znači da ćemo dići ruke od njih, pomagat ćemo im i u onom dijelu u kojem uobičajeno pomažemo - hrani, higijeni i psihosocijalnoj pomoći. Ljudi, međutim, trebaju što prije stati na svoje noge i zadržati svoje dostojanstvo.

Bolest COVID-19 kao da je pala u drugi plan, kakav je tu protokol s izbjeglicama?

- Sa zavodima za javno zdravstvo dogovoreno je da se svi koji dođu u prihvatne centre testiraju brzim antigenskim testovima. U Zagrebu smo već imali tri pozitivne osobe i njih smo smjestili u posebne prostorije radi izolacije. O tome se i dalje vodi računa, iako to tako ne izgleda izvana, jer nam više dominantna tema nije COVID.

S obzirom na to da nam iskustvo govori kako ovo neće tako brzo završiti, planira li se trajniji smještaj za izbjeglice iz Ukrajine?

- Promišlja se o svemu, na koji način riješiti neki srednjoročni smještaj, jer znamo da će tim osobama biti odobren privremeni boravak do tri godine na razini zemalja EU-a. To znači da moramo osmisliti kvalitetnija rješenja. Moramo voditi računa da se ti ljudi ne getoiziraju, i bilo bi bolje da su disperzirani unutar gradova, sela i naselja u Hrvatskoj kako ih ne bismo stigmatizirali na takav način. O tome se razgovara i pronaći ćemo najefikasnije mogućnosti, jer imamo brojna iskustva iz Domovinskog rata i ona će biti implementirana u ova rješenja.

Budu li ti ljudi vidjeli da će situacija oko Ukrajine potrajati, nije li za očekivati da se upute na bogatiji zapad?

- To može biti, ali i ne mora. S obzirom na jezik koji oni ovdje mogu vrlo brzo svladati, imaju pozitivna iskustva s Hrvatskom, a imaju i lokalnu zajednicu koja ovdje živi, ne bih podcijenio njihov interes za boravak u RH.

Humanost i solidarnost

Građani nude privatni smještaj i osobnu pomoć ljudima u nevolji, no zašto je ipak bolje da sve to ide preko HCK-a?

- Važno je da naš znak svim ljudima u svijetu znači isto, a to je bezuvjetna i besplatna pomoć. Zato u ovakvim krizama velikog obujma treba koristiti poznate institucije i poznate kanale, jer sve drugo može voditi nekim razočarenjima. Posebice onima koji nude pomoć i koji su spremni dati na raspolaganje svoju imovinu, vrijeme i materijalna dobra. To treba stoga raditi kroz dokazane institucije i sigurne. Ukrajinci imaju dominantno dobre asocijacije kada je Hrvatska u pitanju i mi smo za njih jug Europe, Mediteran, i mnogi su ovdje ljetovali, ili čak imaju i imovinu. Mislim da je njihov interes za Hrvatsku itekako velik.

Kako stojite s ljudstvom, trebate li u HCK-u ljudi za ovu krizu?

- HCK ima svoje educirane volontere i ono što je sada najvažnije jest pružanje psihosocijalne podrške. Kriza je tek počela, naši su kapaciteti dovoljni, međutim, sigurno je da će ovo biti kriza s produljenim rokom trajanja, tako da će biti potrebno osvježiti naše redove. U tom kontekstu već pripremamo nove edukacije za volontere koji nam se na dnevnoj bazi javljaju. U ovom trenutku pomoć nam nije potrebna, ali svi koji su se javili našim društvima diljem RH bit će pozvani na edukaciju kako bi se mogli uključiti u taj val dobrote koji ukrajinske izbjeglice dočekuje u RH. Bit će educirani i podučeni o svemu što je važno kako bi svoje vrijeme na najbolji način investirali u stvaranje humanijeg društva te pokazali svoju solidarnost. Naša snaga je u humanosti naših građana i najljepše im zahvaljujem. Ovo je treća kriza u nizu nakon COVID-a i potresa. U hrvatskom društvu ima dovoljno unutarnje snage za emitirati tu humanost i solidarnost prema ljudima u nevolji i ponosan sam što mogu biti dio jedne takve organizacije u RH koja pomaže ljudima.

Ovo je kriza u Europi i stvari će se najviše rješavati upravo ovdje. Kakva je suradnja s Crvenim križem na toj razini?

- HCK je član Glavnog odbora Međunarodnog Crvenog križa i od 192 društva u Glavnom odboru sjedi 25 društava, od kojih smo jedno i mi. Imamo iznimno aktivnu ulogu i cijenjeni smo kao jedno malo, ali iznimno aktivno i organizirano društvo. U MUP-u smo dobili informaciju da će EU financirati aktivnosti pomoći Ukrajini. Ta sredstva bit će prije svega usmjerena zemljama koje graniče s Ukrajinom, a onda u drugom redu i zemljama koje su primile izbjeglice iz Ukrajine.