Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu raspravlja o osnovanosti optužnice Uskoka protiv Josipe Čulina ex Rimac u aferi Vjetroelektrane
Optužnice protiv bivše državne tajnice i ministrice zbog korupcije
Josipu Čulinu ex Rimac terete da je pritiskala čelnike niza državnih tijela kako bi tvrtki C.E.M.P. osigurala sve potrebno za puštanje vjetroelektrane u rad. Za to je, tvrdi Uskok, dobivala novac. Josipa Čulina ex Rimac uz svojih dvoje odvjetnika Lidiju Horvat i Ivana Gržića stigla na optužno vijeće na Županijski sud u Zagrebu gdje bi optužno vijeće trebalo raspravljati o osnovanosti optužnice u aferi Vjetroelektrane u kojem je među optuženima i bivša ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac. Na pitanje novinara očekujete li nešto od današnjeg ročišta Čulininina odvjetnica kratko je rekla "Očekujemo", prenosi 24sata.
Nezakonito lobiranje i pritisak za vjetroelektranu Krš-Pađene
Optužnicom u aferi Vjetroelektrane Uskok tereti bivšu državnu tajnicu u Ministarstvu uprave Josipu Čulinu ex Rimac da je vršila pritisak i nezakonito lobirala u nizu državnih tijela i agencija kako bi se poduzetniku Milenku Bašiću, vlasniku tvrtke C.E.M.P., izašlo u susret u projektu izgradnje vjetroparka Krš-Pađene. Osim njih dvoje optužnicom je obuhvaćeno još sedam optuženika među kojima je i bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, bivši predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić, bivši šef splitske podružnice Hrvatskih šuma Ivan Melvan, bivši ravnatelj Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) Tomislav Jureković, bivši pomoćnik ministra energetike Domagoj Validžić te bivši predsjednik Uprave Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) Tomislav Plavšić, kao i Bašićev partner u C.E.M.P.-u Dragan Stipić. Terete ih za trgovanje utjecajem, davanje mita za trgovanje utjecajem, zlouporabu položaja i ovlasti te davanje mita.
Financijske nagrade i obećanja kao protuusluga za nezakonite radnje
Kako bi investitoru gradnje vjetroelektrane na području Općine Ervenik i Grada Knina Čulina je s Bašićem i Stipićem početkom 2017. dogovorila da će, koristeći utjecaj dugogodišnje gradonačelnice Knina te zastupnice u Hrvatskom saboru kao i svoj položaj državne tajnice u Ministarstvu uprave, poduzimati sve potrebne radnje da neovisno o ispunjavanju svih propisanih uvjeta C.E.M.P.-u osigura dobivanje dozvola, rješenja, očitovanja i sklapanje ugovora potrebnih za izgradnju, puštanje u rad, proizvodnju i prodaju električne energije.
Kao protuuslugu za takvo postupanje, Bašić joj je mjesečno isplaćivao novčanu nagradu od najmanje 40.000 kuna, a davao joj je i druge nagrade. Na taj način, prema tvrdnjama Uskoka, isplatio joj je ukupno 1.175.174,46 kuna. Također joj je Stipić obećao da će u poslovima osiguranja vjetroelektrane angažirati posrednika u osiguranju po njenom izboru, pri čemu je Čulina s posrednikom u osiguranju dogovorila da će se dio njegove provizije od 92.000 eura isplatiti njoj.
Uloga Gabrijele Žalac u vršenju pritiska na Hrvatsku banku za obnovu i razvitak
Uskok smatra da je Gabrijele Žalac, tadašnje ministrice u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije i članice Nadzornog odbora Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), bila vršiti pritisak prema predstavnicima HBOR-a.
Žalac je, prema tvrdnjama Uskoka, koristeći svoj autoritet kao ministrice u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije te članice Nadzornog odbora HBOR-a, tražila suglasnost ostalih članova Nadzornog odbora HBOR-a da se, neovisno o uvjetima poslovanja i bankarskoj praksi HBOR-a te ispunjavanju uvjeta, odobri C.E.M.P.-u traženo kreditiranje.
Pritisak na financijske institucije i agencije radi osobnih interesa
Čulina i Žalac tražile su od predsjednice Uprave HBOR-a da C.E.M.P.-u odobri kredit od 130.000.000 eura, da smanji tražene instrumente osiguranja kredita te da za potrebe TD-a osigura sastavljanje pisma namjere u kojem bi HBOR prije donesene odluke o odobravanju kredita neistinito naveo dobavljaču vjetroagregata da će kredit biti odobren, a što je predsjednica Uprave HBOR-a odbila učiniti.
Čulina je nastavila pritiskati predsjednika Uprave HPB-a, a za protuuslugu za "lobiranje" u HBOR-u i HPB-u Bašić joj je, preko drugog trgovačkog društva, dogovorio i financirao jedrenje u kolovozu 2019. godine u vrijednosti od oko 2000 eura.
Od Hrvatskih šuma su Rimac, Bašić i Stipić, pak, pisao je Jutarnji list, za C.E.M.P. tražili status investitora šumske infrastrukture koji bi ih oslobodio plaćanja naknade za korištenje šumske ceste. Od HERA-e im je trebao status povlaštenog proizvođača električne energije, a od HROTE-a osiguranje veće otkupne cijene za struju od njihovih vjetroelektrana.
