OTKRIVAMO SVE TAJNE NOVOG PREDSTEČAJNOG INŽENJERINGA: Posao vrijedan desetke milijuna, financijska policija u potrazi za skrivenim novcem!

Predstečajne nagodbe trgovačkih društva hrvatska su svakodnevica, no za neke su vjerovnici posljednjih mjeseci posumnjali da su poprimile, najblaže rečeno, krajnje neobičan i sumnjiv tok, da se u njima odvija skriveni, perfidni financijski inženjering sračunat na to da se vjerovnici izigraju, a vlasnici i direktori propalih tvrtki spase i nagrade. Pritom, u taj inženjering nisu se upustili samo neki poslovnoj javnosti dobro poznati dužnici nego i banke, ugledna i uspješna poduzeća, cijenjeni i nagrađivani poduzetnici, savjetničke tvrtke… cijela jedna netransparentna mala galaktika kreativnih i spretnih biznismena.

Prema izvješću Financijske agencije od listopada 2012. do listopada 2021. (svježije podatke nismo mogli naći), u Hrvatskoj je pokrenuto 8.959 predstečajnih nagodbi s prijavljenim dugovima od 84,4 milijarde kuna i 66.761 zaposlenikom kod dužnika. Predstečajni postupak pokreće se kad dužnik ili vjerovnik podnesu prijedlog nadležnom trgovačkom sudu jer je dužnikov račun blokiran, jer nije isplatio plaće ili mu prijeti nesposobnost za plaćanje. To je oblik restrukturiranja s kojim trgovačko društvo pred bankrotom može obnoviti financijsku sposobnost za nastavak poslovanja deblokadom računa, odgodom plaćanja, otpisom manjeg ili većeg dijela dugova te reorganizacijom poslovanja.

Postupak se vodi pred trgovačkim sudom, a da bi dužnikov plan financijskog i operativnog restrukturiranja bio prihvaćen, za njega mora glasati više od 50 posto vjerovnika s više od dvije trećine priznatih i potvrđenih potraživanja. Za razliku od stečaja, kada bankrotiranu tvrtku preuzima i njezinu imovinu rasprodaje stečajni upravitelj, a vlasnici i direktori budu razvlašteni i otpušteni, kod predstečaja poduzeće ostaje vlasnicima i njime mogu nastaviti upravljati dotadašnji direktori, isti oni koji su ga i odveli u bankrot.

Uhodani obrazac

Ako su vlasnici i direktori pokrenuli predstečaj zbog poštenih namjera da se tvrtka koja se našla u privremenim poteškoćama, a ima izgleda da se uz odgodu i oprost dijela potraživanja oporavi i nastavi raditi, onda će se predložiti realan i pravedan plan restrukturiranja koji će prihvatiti većina vjerovnika, vlasnika dviju trećina ukupnih potraživanja. Ponekad se iz neznanja ili lažnih nada plan sastoji od niza nerealnih očekivanja, a ponekad je plan namjerno lažiran s ciljem odugovlačenja stečaja, da se stigne u periodu počeka počistiti ono što je u tvrtki ostalo zdravo. U takvim situacijama nema ekonomske logike da pravi vjerovnici prihvate plan restrukturiranja, ali ako neće pravi vjerovnici, mogu se stvoriti lažni vjerovnici koji će to bez problema učiniti.

I tu su se počele događati stvari za koje ovim tekstom nikomu ne namjeravamo niti želimo imputirati bilo kakva kažnjiva postupanja, to će biti posao policije i Državnog odvjetništva u kojemu se pripremaju prijave, a ne novinara. Samo želimo upozoriti građane, poduzetnike, bankare i državna tijela koja se nađu u položaju vjerovnika u predstečajnim nagodbama, kao i zakonodavna i pravosudna tijela, da bi na te stvari trebali obratiti pozornost. Svaki podatak i svaka tvrdnja u ovom tekstu temelje se na dokumentima javno dostupnima na internetskim stranicama hrvatskog pravosuđa.

No sve bi se to odvijalo automatizmom po uhodanom obrascu da se na listi vjerovnika Centar faktora nisu pojavila neka imena za koja su ostali vjerovnici posumnjali da onamo ne spadaju, te da se u bankrotu nije našao i cijeli niz njegovih većih i manjih dužnika, čime su se financijeri Zagrebgradnje našli u trostrukom škripcu. Osjetivši se izigranima i ugroženima, upustili su se u prikupljanje i analizu javno dostupne dokumentacije podnesene Fini i Trgovačkom sudu. I otkrili svašta zanimljivoga.

Šokirani Austrijanci

Tako je Financijskoj agenciji 17. studenoga 2022. na obrascu broj 3. “Prijava tražbine vjerovnika u predstečajnom postupku” svoje potraživanje u predstečaju dužnika Centar faktora prijavila i izvjesna tvrtka Drvotrade-energy d.o.o. Ona je svojoj prijavi Fini priložila ugovor kojim je od Centar faktora preuzela njegov dug od 11,2 milijuna kuna Podravskoj banci.

Naime, vrlo brzo nakon što su u veljači 2022. šokirani Austrijanci otkrili da im je direktor hrvatske poslovnice BKS banke u Rijeci (prema vlastitoj izjavi, potpisanoj i ovjerenoj) počinio štetu od 270 milijuna kuna, 15. travnja lani Centar faktor je kod Podravske banke digao kredit od 11,7 milijuna kuna, s rokom korištenja 1. lipnja i krajnjim rokom vraćanja 1. lipnja 2026. godine. Kao jamstvo za povrat kredita dao je svoju običnu zadužnicu, potraživanje u istom iznosu od tvrtke Drvotrade iz Nedelišća, te nekretninu u Selnici (koju je CF kupio za 384.600 kuna). I Drvotrade je jamčio Podravskoj banci samo zadužnicom.
Drvotrade je s 20 tisuća kuna kapitala 9. studenoga 2022. godine osnovao društvo Drvotrade-energy d.o.o. za piljenje i blanjanje drva, a ono je šest dana poslije od Centar faktora preuzelo njegov dug od 11,7 milijuna kuna Podravskoj banci.

Obična zadužnica

Tako se na listi vjerovnika Centar faktora u njegovu predstečaju Drvotrade-energy odjednom pojavio sa svojom isto tolikom tražbinom, kao i isto tolikom “težinom” glasa u skupštini vjerovnika. Ali to još nije sve. Četiri dana nakon što je uzeo kredit od 11,7 milijuna kuna, Podravka banka je Centar faktoru dala i kredit od okruglih 15 milijuna kuna. Taj kredit je od Centar faktora 11. studenoga ugovorom preuzela tvrtka ADT Consultants, koja je, samo dva tjedna prije, očito samo za ovu svrhu, kupljena od prethodnog vlasnika. Ugovor o preuzimanju duga također je potpisan nakon što je Centar faktor ušao u predstečajni postupak i također bez potpisa Podravske banke na ugovoru podnesenom Financijskoj agenciji, potpisa s kojim bi Podravska banka prihvatila promjenu dužnika, bez kojega je taj ugovor nevaljan.

Dva i pol mjeseca poslije, 30. lipnja prošle godine, Podravska banka dala je i treći kredit Centar faktoru od 26,5 milijuna kuna, čime mu se ukupno izložila za prilično krupnih 53,2 milijuna kuna.  Kao osiguranje naplate 26,5 milijuna kuna Centar faktor je Podravskoj banci dao jednu svoju običnu zadužnicu i svoje potraživanje od trgovačkog društva Sladović d.o.o. iz Zagreba. No tu cesiju Sladović nije potpisao, a upitno je i je li i koliko naplativa, s obzirom na to da je i ta tvrtka u predstečajnoj nagodbi. Još neobičniji u cijeloj priči je poslovni odnos Centar faktora i sjajnog varaždinskog proizvođača solarnih panela Solvisa d.o.o.

Negativna bilanca

Solvis je u lipnju prošle godine uzeo kredit kod Hrvatske poštanske banke od 25 milijuna kuna, a samo šest dana poslije sav taj novac prebacio je Centar faktoru s dogovorom da će Centar “pomoću sredstava kredita namjenski savjetovati i financirati potrebe likvidnosti Solvisa”. Nije jasno kakve bi poslovne i ekonomske logike takva transakcija mogla imati za Solvis, dok je Centar faktor postao Solvisov dužnik, odnosno, dobio je novog vjerovnika za predstečajnu nagodbu.

Već 25. srpnja dug prema Solvisu od Centar faktora ugovorom je preuzela izvjesna tvrtka Wolendro d.o.o. za trgovinu i usluge. Kao sredstvo osiguranja povrata 25 milijuna kuna Centar faktor je Wolendru dao svoje potraživanje od Zagrebgradnje vrijedno oko 16 milijuna kuna i od društva Megst d.o.o. u iznosu od 4,3 milijuna kuna. U tom trenutku oba ta trgovačka društva imala su blokirane račune, a Megst je tri dana prije već bio podnio i prijedlog za pokretanje predstečajne nagodbe u kojem je predložio otpis 70 posto svojih dugova.

U trenutku sklapanja tih ugovora i provedbe transakcija osnivačica i direktorica Wolendra bila je dugogodišnja knjigovotkinja Centar faktora i “vrlo je izvjesno da je bila dobro upoznata s njegovim financijskim položajem pa nema nikakve gospodarske logike da bi pristupila sklapanju ugovora o preuzimanju duga i pri tome kao sredstva osiguranja uzela u cijelosti nenaplativa potraživanja”, kaže jedan od predstečajnih vjerovnika Centar faktora koji su se osjetili izigranima i zakinutima.

Također, Wolendro d.o.o ima minimalni temeljni kapital od 20 tisuća kuna, a prema objavljenoj bilanci, u 2021. proknjižio je dobit od 47,6 tisuća kuna. No to ga, čini se, nije omelo u preuzimanju 500 puta većega duga, čime su mu u samo jednoj godini kratkoročne obveze s 2,3 skočile na 37,1 milijun kuna.

Namjerno pakiranje

Zagrebgradnja, Drvotrade, Sladović, Megst… nisu jedine tvrtke čija su se potraživanja od Centar faktora tijekom 2022. jako povećala, toliko da je to privuklo pozornost i izazvalo zgražanje ostalih vjerovnika u predstečaju, pa su na sudu zatražili i njihove konto kartice. Tu su i CPP team, Diba charm plus, Grosing…, sve s velikim problemima u poslovanju, pa će uvid u njihove poslovne knjige i precizan trenutak davanja pozajmica pomoći da se utvrdi je li riječ o namjernom “parkiranju” 68 milijuna kuna koji su početkom prošlog ljeta bili na računu Centar faktora. Grosing u bilanci od 46 milijuna kuna ima 44 milijuna kratkoročnih obveza, a u blokadi je od siječnja ove godine. CPP team je u blokadi od srpnja prošle godine pa je u ožujku ove Fina za njega zatražila stečaj, dok je stečaj Diba charm plusa prije mjesec dana i zaključen.