Pfizer je bio kažnjen zbog podmićivanja hrvatskih liječnika i zdravstvenih djelatnika

Prema vijestima iz svijeta cijepljenje protiv SARS-CoV-2, uzročnika bolesti COVID-19, započelo je u Ujedinjenom Kraljevstvu 8. prosinca 2020. godine mRNA cjepivom tvrtki Pfizer-BioNTech-Fosun, a istim cjepivom započet će, prema najavama iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, cijepljenje i u Hrvatskoj. Od Pfizera i BionTecha Hrvatska je naručila milijun doza spomenutog cjepiva kojem jamče 95 posto zaštite od zaraze koronavirusom.

Cjepivo stiže ovaj vikend, prve doze jednake su za sve zemlje članice EU-a, dakle 9750 doza dobiva jednako svaka zemlja članica, bez obzira na broj stanovnika ili količine kupljenog cjepiva. Sve zemlje članice će simbolično s cijepljenjem krenuti u nedjelju. Druga doza dolazi odmah tjedan dana iza, dakle od 28. prosinca i bit će isporučena do 31. prosinca, potvrdili su Novoj TV u Pfizeru.

“Od te druge doze kreću isporuke sukladno narudžbama svake zemlje. U Hrvatsku će u drugom tjednu cijepljenja doći 7800 doza. Dakle, ukupno do kraja godine stiže 17.550 doza. Nakon toga potvrđeno je da će Hrvatska doze dobivati na tjednoj bazi, i to otprilike količinu kao što ćemo dobiti do kraja godine, dakle ovih 17.000 doza i tako otprilike svaki tjedan u prvom mjesec.”

Ove prve isporuke su organizirane tako da se cjepivo dopremi u zagrebački Zavod za javno zdravstvo u Zagrebu, a od tamo će se razvoziti u ostale centre. Nakon toga Pfizer će direktno isporučivati naručene doze, u regionalne centre za javno zdravstvo.

Pfizer je visokopozicionirane liječnike – koji su im pomogli u plasiranju lijekova – nagrađivao posebnim bonusima

Američki farmaceutski div Pfizer našao se u središtu skandala sredinom 2012. godine i pristao na nagodbu i 60 milijuna dolara kazne zbog plaćanja mita liječnicima u nekoliko zemalja među kojima je i Hrvatska. Tvrtka se o iznosu nagodila s američkim ministarstvom pravosuđa. Afera je buknula za vrijeme mandata ministra zdravstva Rajka Ostojića.

Iz Pfizera su tada demantirali da su posredovali za tadašnjeg ministra Rajka Ostojića koji se stručno usavršavao u SAD-u na Johns Hopkins Medicine International koji ulazi u Pfizerovo globalno zdravstveno partnerstvo.

Pfizer je optužen za podmićivanje hrvatskih liječnika koji su bili visoko pozicionirani u državnim tijelima za registraciju lijekova za registraciju lijekova te za njihovo stavljanje na listu Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje ili, pak, u državnom bioetičkom povjerenstvu koje je odlučivalo o kliničkim studijama za ispitivanje lijekova.

“Pfizer je u razdoblju od 1997. do 2001. godine plaćao liječnike koji su radili za institucije hrvatske Vlade”, stajalo je optužnici protiv Pfizera.

Bloomberg navodi kako se optužba za podmićivanje odnosi se na razdoblje od 1997. do 2001., i to ne samo hrvatskih, već i liječnika u Bugarskoj, Kini, Češkoj, Kazahstanu, Rusiji i Srbiji, a sve kako bi propisivali njihove lijekove. Pfizer je visokopozicionirane liječnike, koji su pomogli u plasiranju lijekova upravo te tvrtke, nagrađivao posebnim bonusima.

Tužba je podnesena Okružnom sudu District of Columbia, a u njoj stoji da je Pfizer svoje zaposlenike u uredima u tim državama ovlastio za gotovinske isplate podmićivanja i poticanje propisivanja svojih lijekova. U optužnici američkog suda pod točkom 30. kaže se da je najmanje od 1997. do kraja 2004. Pfizer Hrvatska, odnosno Pharmacia Hrvatska koju je kupio Pfizer plaćao liječnike koji su radili za institucije hrvatske Vlade. Novac je, kažu, bio namijenjen da se utječe na propisivanje Pfizerovih i Pharmacijinih lijekova te da se osigura da regulatorna tijela daju odobrenje za stavljanje na listu njihovih lijekova.

U tužbi se navodi da je od veljače 1997. do svibnja 2003. Pharmacia Hrvatska mjesečno plaćala 1.200 dolara na bankovni račun liječnika u Austriji koji je kao član nekoliko hrvatskih državnih odbora nadgledao registraciju farmaceutskih proizvoda. U optužnici stoji da je Pharmacia također imala u Hrvatskoj tzv. bonus program prema kojem je liječnicima koji su bili visoko pozicionirani u hrvatskim bolnicama plaćala postotak od Pharmacijinih lijekova koji su se koristili na odjelima tih liječnika. Dio je plaćan u novcu, dio putovanjima ili donacijama nekih proizvoda.

Utvrđeno je da su zaposlenici Pfizera u Hrvatskoj učinili sve da prikriju pravu prirodu tih transakcija lažno ih prikazujući kao ‘konvencije’, ‘pokloni’, ‘stručne službe’ i drugim opisima koji su navodili na pogrešne zaključke o troškovima. Usred afere glavni direktor Pfizera za Hrvatsku podnio je ostavku.

O potkupljivanju liječnika u Hrvatskoj tada je govorio Nikica Gabrić, vlasnik Poliklinike Svjetlost.

– Kad se govori o korupciji prosječni čovjek uvijek misli da je riječ o relaciji pacijent liječnik. No, to je najmekši oblik korupcije. Apsolutna je istina da su oduvijek liječnici podmićivane od strane apsolutno svih farmaceutskih kuća. Ja sam 2002. godine, dok sam bio u HZZO-u smijenio dvije komisije za lijekove jer se nisu ponašali u skladu sa propisima već su pogodovali jednoj farmaceutskoj tvrtki, rekao je tada Gabrić.

Tko stoji iza Pfizera?

Pfizer Inc. je svjetski poznat farmaceutski div koji se bavi proizvodnjom lijekova, sa sjedištem u New Yorku. Osnovao ga je 1849 godine Charles Pfizer, amerikanac njemačkog porijekla, trenutno je na čelu Albert Bourla.

Pfizer proizvodi mnoge vrste lijekova. Između ostalih: Lipitor (za snižavanje količine kolesterola u krvi); Lyrica (pregabalin); Diflucan, Zithromax, daleko poznatu Viagra-u (sildenafil citrat) te antiupalni lijek Celebrex.

Na stranici Boursorama, kao glavni pojedinačni dioničari Pfizera navedeni su investicijski fondovi Vanguard Group Inc. (8.05%), BlackRock Inc. (7.72%), State Street Corporation (5.25%), Wellington Management Company LLP (3.16%) i drugi. Black Rock (uz Vanguard) je i glavni dioničar Microsofta.

Pfizer je krajem 2018. objavio spajanje sa britanskim farmaceutskim gigantom GlaxoSmithKline. Pokrenuli su zajednički pothvat Gsk Consumer Healthcare, koji između ostalog upravlja proizvodima kao što su Sensodyne, Voltaren i Panadol (GSK) te Advil, Centrum i Caltrate (Pfizer).

O cjepivu

Cjepivo se službeno naziva COVID-19 mRNA Vaccine BNT162b2 concentrate for solution for injection, a radi jednostavnosti naziva se Pfizerovim cjepivom, premda ga je razvio njemački BioNTech, a Šangajski Fuson sudjelovao je novčano i djelomice u kliničkim ispitivanjima.

Europska agencija za lijekove (EMA) i zastupnici Europskog parlamenta upozorili su da se cjepiva protiv Covida-19 ne treba brzopleto odobravati, nakon što je Velika Britanija prva odobrila cjepivo koji su razvili Pfizer i BioNTech, a potom i SAD. Neki su nakon cijepljenja razvili značajne alergijske reakcije.

Radi se o prvom cjepivu protiv COVID-19 koje je dobilo odobrenje za stavljanje u promet i prvom cjepivu uopće za humanu bolest koje je razvijeno na platformi glasničke RNA (mRNA, od engl. messenger RNA).

O mogućim nuspojavama i strahovima, informirao je i Upravni odbor Hrvatskog katoličkog liječničkog društva.

“Početkom kampanje cijepljenja u Engleskoj (Pfizer-BioNTech) nekoliko je ljudi razvilo alergijsku reakciju, ali su vjerojatno bili alergičari od ranije. Stoga je propisano da se osobe za koje se od ranije zna da su alergične na hranu, cjepiva i lijekove ne treba cijepiti. Za sada se pretpostavlja da je za alergijsku reakciju odgovoran jedan od dva lipida iz ovojnice.”, priopćili su iz HKLD-a.