Plenković o hrvatskim navijačima u grčkim zatvorima: "Nisu oni ratni zarobljenici ..."

Nakon ljetne stanke, ponovno se okupilo predsjedništvo HDZ-a. Na sjednici se raspravljalo o aktualnim temama - rastu BDP-a, rezultatima turističke sezone, radu nedjeljom, mirovinama, svinjskoj kugi, a najavljuje se i razrada antiinflacijskih mjera za energente i struju. Tema je bila i situacija hrvatskih državljana u Grčkoj. Uoči početka sjednice, rast BDP-a komentirao je ministar gospodarstva Davor Filipović, piše Dnevnik.hr.

Nakon sjednice šireg predsjedništva HDZ-a novinarima se obraća premijer Andrej Plenković. Prvo se osvrnuo na turističku sezonu.

"7,5 više posto dolazaka nego lani", rekao je te dodao kako su se osvrnuli i na velika nevremena koja su pogodila Hrvatsku.

Kaže kako je Slovenija zahvalna Hrvatskoj na pomoći nakon velikih poplava. Kaže kako će Hrvatska tamo izgraditi most. "Tu se vide dobrosusjedski odnosi", rekao je i spomenuo kako je Hrvatska slala i dva kanadera u Grčku kojom haraju požari. 

Razgovarali su i o radu nedjeljom. Ističe da je važno tranzicijsko razdoblje do kraja godine. "Radi dobar balans između privatnog i poslovnog života", kazao je.

Govorili su i o početku školske godine koja počinje u ponedjeljak.

"Besplatni udžbenici, besplatan obrok i besplatan prijevoz", istaknuo je kao najvažnije čimbenike za poboljšanje kvalitete života učenika. 

U 18 županija gradit će se centri za umirovljenike, naveo je. 

Govorili su i o konferenciji veleposlanika i novom međunarodnom položaju Hrvatske. 

O navijačima u Grčkoj

Osvrnuo se na posjet Grčkoj. "Ne znam što ti ljudi slušaju i na koji način pokušavaju izjednačiti stavove predsjednika i Vlade. Pozicija Vlade je da stalno govorimo o hrvatskim državljanima, ne govorimo o navijačima. Kao odgovorna vlast dajemo podršku hrvatskim državljanima. Da, imamo građane tako dugo u pritvoru, znali su da nisu mogli gledati utakmicu, nije bilo drugog razloga ići u Grčku nego raditi incident. Nisu oni ratni zarobljenici, oni su otišli raditi kaznena ili prekršajna djela", kazao je i dodao kako je to imalo negativan utjecaj na ugled Hrvatske, ali će Vlada pomoći hrvatskim građanima iako osuđuje huliganizam. 

"Svi napori da pomognemo našim građanima dobro su primljeni od grčkih vlasti", rekao je i dodao kako ne može Hrvatska utjecati na grčku pravosudnu vlast. "Ali smo napravili sve što se može", rekao je i dodao kako se ne može staviti znak jednakosti na stavove Vlade i predsjednika države.

Rekao je da su Milanovićeve izjave "štetile položaju hrvatskih državljana koji su trenutno pritvoreni u Grčkoj".

Spomenuo je i povećanje od 10 posto za sve one koji nisu imali dodatke u državnim i javnim službama.

Dotaknuo se i rasta BDP-a i kazao kako je to daleko od prosjeka EU-a, o čemu je prije sjednice Predsjedništva govorio i ministar Filipović.

Plenković kaže kako će HDZ u Splitu biti domaćin velikog događaja na kojem očekuje i predsjednicu Europske Komisije Ursulu Von Der Leyen.

Na pitanja novinara o navijačima u Grčkoj i njihovoj sigurnosti u zatvorima kaže kako su dobili jamstvo grčkog ministra da jamči sigurnost hrvatskim državljanima. "Naše veleposlanstvo i konzularna služba prati tu situaciju", rekao je i istaknuo kako su briga i angažman maksimalni. 

Druga tema je bila da se proces ubrza i da bude pravičan, dobili smo signale od premijera da sve te procedure koje traju budu brzo gotove. Treće, tražili smo da sve one koji ne bi bili podvrgnuti kaznenom postupku, da ih se deportira u Hrvatsku. I četvrto, ako budu određeni u kaznenom postupku, Hrvatske će poduzeti mjere da ti ljudi budu dostupni grčkom pravosuđu, naveo je premijer.

O zakonu o hrvatskom jeziku kaže kako smatra da je dobar i kvalitetan te važan identitetski. Dodao je kako je i suradnja s manjinama dobra.

Odgovarao i na pitanja o aferi plin

Plenković kaže kako se Vlada u zadnjih sedam godina uspješno nosila s raznim krizama te ostvaruje strateške ciljeve koje su si postavili. Dodaje da građani s HDZ-om znaju na čemu su. 

Novinare je zanimalo i što je s posljednjom aferom vezanom za plin i ima li odgovornih. "Što se tiče tzv. pozitivnih odstupanja, nastala su o kontekstu onog što sam jučer govorio u Sloveniji. Razumijem oporbu da žele staviti teret na HDZ ili Vladu, ali bit je da hrvatski građani i gospodarstvo praktički nisu osjetili energetsku krizu", kazao je Plenković.

"Ovo je nešto što se nije trebalo dogoditi, ali dogodilo se i mi ćemo o tome odluke donositi kad mi hoćemo, a ne kad to hoće netko drugi", dodao je.

Osvrnuo se i na navode pojedinaca koji izjednačuju Plenković i Milanovića te je poručio da su on i Milanović potpuno različiti i po pitanju Ukrajine, hrvatskih navijača, Schmidta i BiH.

Premijer se dotaknuo i mjera potpore građanima, kaže kako će se ići s konkretnim mjerama kao i do sad.

"Ovih dana ispred nas, Vlada tek ovih dana kreće ozbiljno se baviti ovom temom, pronaći rješenja, da se postupno situacija normalizira i da sve države u EU prilagođavaju potpore stvarnim potrebama", rekao je i dodao kako ovaj rast koji je znatno veći nego se činio ranije, pokazala da kao Vlada stoje iza krilatice "underpromise, overdeliver" što bi značilo da daju bolje rezultate od obećanih.

Smatra da na temi obnove na Banovini neki parazitiraju pa "histerično traže probleme tamo gdje ih nema". "2,5 milijardi eura do sad uloženo", podsjetio je te dodao kako će tražiti dodatno 1,2 milijardi eura u četvrtak za obnovu. Naime, saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja i Mostova koordinatorica za Sisačko-moslavačku županiju Luca Gašpar Šako poručili su u utorak kako prisilno iseljavanje stanovnika starije životne dobi iz kontejnera u drugi privremeni smještaj i to izvan Petrinje nije nikakvo rješenje.

Ministar Filipović o rastu BDP-a

"Mislim da svi možemo biti jako zadovoljni jer s jedne strane imamo zemlje poput Njemačke, Austrije, Poljske ili Češke koje imaju pad gospodarske aktivnosti. S druge strane, mi imamo daleko veći rast no što je to prosjek Europske unije", izjavio je Davor Filipović uoči sjednice šireg Predsjedništva HDZ-a. 

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju realno porastao 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema sezonski prilagođenim podacima, gospodarstvo je u drugom tromjesečju poraslo 2,5 posto na godišnjoj, a 1,1 posto na kvartalnoj razini.

Filipović je apostrofirao da hrvatsko gospodarstvo raste već 10. kvartal zaredom, a posebno ga veseli činjenica da je od zadnjeg kvartala pretpandemijske 2019. do drugog kvartala 2023. ono poraslo u prosjeku 13 posto.

"To znači da smo dobro upravljali svim nedaćama i krizama koje su se dogodile i da smo čvrsto bili uz naše gospodarstvo i građane. Tako ćemo nastaviti i dalje", poručio je ministar gospodarstva.

Rekao je i da će Vlada sve učiniti da se gospodarska aktivnost zadrži na ovoj razini, a upitan brine li ga što je rast baziran na uslugama i potrošnji, dok primjerice poljoprivreda i proizvodnja stagniraju i padaju, Filipović je ponovio da Hrvatska raste daleko više od prosjeka EU-a, koji iznosi 0,5 posto.

"Dok god imamo rast to treba pozdraviti", izjavio je Filipović.

Odgovarajući na pitanje novinara, Filipović je ustvrdio i da bi bilo dobro da banke podižu i kamatne stope na depozite građana, a ne da samo ostvaruju dobit u situaciji rasta kamatnih stopa.