Plenković o kreditnom rejtingu: Pokazali smo žilavost, čvrstinu, znanje

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u subotu je ustvrdio da je izvjestan ulazak Hrvatske u eurozonu 2023. godine signal i poruka investicijskoj javnosti o ispravnosti smjera Vladine ekonomske i fiskalne politike, kao što je to i u slučaju agencije Fitch koja je jučer podigla hrvatski kreditni rejting.

“Ključ i “sidro” ekonomskog smjera Hrvatske u budućnosti, zbog kojeg jača povjerenje u našu politiku od strane Europske Komisije, agencija i međunarodnih financijskih institucija, je ulazak u europodručje. Smjer ulaska u europodručje, i to s izglednim odlukama koje očekujemo u lipnju, a članstvo u eurozoni 1. siječnja 2023., daje kredibilitet svemu što radimo. Ljudi koji se ovime vrlo detaljno i stručno bave znaju što to znači za ekonomiju i stabilnost. Oni upravo taj motor kretanja hrvatske ekonomije vide kao jedan od najvažnijih”, rekao je Plenković na konferenciji za novinare u Banskim dvorima.

Konferencija je uslijedila nakon što je Fitch jučer podigao kreditni rejting Hrvatske za jednu razinu, iz ‘BBB-‘ na ‘BBB’, uz pozitivne izglede, ističući napredak u pripremama za članstvo u eurozoni i snažan oporavak hrvatskog gospodarstva od pandemijske krize.

To je najbolji kreditni rejting u povijesti Republike Hrvatske.

Fitch procjenjuje da će Hrvatska unatoč pandemijskom šoku biti u poziciji da postane članicom eurozone u zacrtanom roku, siječnju 2023., otprilike godinu dana prije no što su u agenciji do sada prognozirali.

“Hrvatska je ocijenjena najboljim investicijskim rejtingom u povijesti, nikada nismo imali BBB i pozitivne izglede. To nagovještava što ta agencija procjenjuje, prateći što se događa s našom fiskalnom politikom”, rekao je Plenković.

Sagledao je sinoćnju poruku FItcha u kalendaru predstojećih odluka o ulasku Hrvatske u eurozonu, pri čemu se bitna odluka očekuje u lipnju iduće godine

Kad se tada, na čemu se intenzivno radi, od onih koji o tome odlučuju dobije pozitivan odgovor o hrvatskom ulasku, Plenković je rekao da će se “automatski slati” signali prema agencijama da će Hrvatska biti još predvidljivija, stabilnija i ekonomski i financijski još snažnija.

Naglasio da poruke od strane Fitcha i Komisije, koja je ovaj tjedan značajno podigla prognozu rasta hrvatskog gospodarstva, nisu samo bitne za zaduživanje države na domaćem i stranim financijskim tržištima, već da ova vrsta “vjerodajnica” i  legitimiteta pomaže svima – malom i velikom gospodarstveniku, bankama, građanima, odnosno cijelom sustavu koji je međusobno povezan.

Kontekst u kojem Hrvatska dolazi na najvišu razinu kreditnog rejtinga u povijesti, unatoč više negativnih okolnosti, pokazuje da Vlada vrlo precizno i jasno zna kuda ide i što je dobro za Hrvatsku, istaknuo je predsjednik Vlade.

Rekao je i da bi po mastriškim kriterijima, da nije bilo koronakrize, Hrvatska ušla u eurozonu “kao odlikaš sa svim peticama”. Rekao je da se Hrvatska u procesu ostvarenja cilja ulaska u eurozonu nalazila u zahtjevnim i izrazito rizičnim okolnostima. Tako je između ostalog podsjetio da je Hrvatska ušla u Europski tečajni mehanizam II (ERM II) u srpnju prošle godine, pet dana nakon parlamentarnih izbora.

“Da bi vam netko pet dana nakon izbora, uopće i planirao i tempirao da tada donese tu odluku (…)  taj vam mora vjerovati kao da ste mu brat. To je ta vrsta povjerenja. To je jako važno” izjavio je Plenković.

Stabilnost javnih financija, politička stabilnost, izdašna europska sredstva

Kao još jedan važan element istaknuo je stabilnost javnih financija, podsjetivši da je prije izbijanja koronakrize ostvaren i proračunski suficit, a da nije bilo pandemije, hrvatski javni dug bi već iduće godine bio ispod 60 posto BDP-a.

Zbog koronakrize i pada BDP-a lani napravljeno je nekoliko koraka unatrag, no već je ove godine ostvaren povratak na raniju putanju smanjivanja javnog duga, rekao je predsjednik Vlade. “Mi smo, naravno, zbog pada BDP-a išli nekoliko koraka nazad lani, ali već smo ove godine pokazali žilavost, znanje i čvrstinu da se vratimo na putanju i da smanjujemo javni dug. Posebno su važni i pokazatelji. Promet u trgovini na malo u 9 mjeseci je veći 13 posto, raste industrijska proizvodnja, sektor izvoza. Raste sektor građevinarstva, turizam, sve što se odnosi na osobnu potrošnju””, dodao je.