Plenković pozvao Schmidta da upotrijebi bonske ovlasti, najavio da će RH ugostiti prvi parlamentarni samit Krimske platforme

Podsjetio je da je gotovo trećina teritorija Hrvatske prije tri desetljeća bila okupirana, a zemlja se usto morala boriti za međunarodno priznanje i imala je embargo na oružje. 'Hrvatski narod zna kako je to kad ste napadnuti i što je potrebno za obranu domovine', kazao je, dodajući da je Hrvatska danas izvoznik mira i stabilnosti, u svjetskom je vrhu donatora organa, uspješna je turistička destinacija i proizvođač najbržeg električnog automobila na svijetu.

'Uspjeh je moguć, ako postoji odlučnost i vizija budućnosti', kazao je. Upravo temeljem svog iskustva, Hrvatska je na više razina pomogla Ukrajini, ustvrdio je Plenković, dodajući da će Hrvatska u listopadu biti domaćin prvog parlamentarnog samita Krimske platforme.

Inače, Krimska platforma je međunarodni koordinacijski format, osnovana lani na inicijativu Ukrajine s ciljem poboljšanja učinkovitosti međunarodnog odgovora na aneksiju Krima, odgovora na rastuće sigurnosne izazove, sprječavanja daljnjeg kršenja ljudskih prava te osiguranja zaštite žrtava. Platforma djeluje na razini predsjednika država i vlada, ministara vanjskih poslova, međuparlamentarnih skupina i mreže stručnjaka.

Premijer je upozorio da je rat u Ukrajini "radikalno promijenio ne samo sigurnosnu, već i energetsku arhitekturu Europe i prijeti globalnoj sigurnosti hrane".

"Ne smijemo biti taoci hrane i energije koje svi trebamo", istaknuo je.

Dodao je da Hrvatska na regionalnoj razini pridonosi energetskoj sigurnosti. Vlada je najavila povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 milijardi kubičnih metara plina na 6,1 milijardi.

Istovremeno, Hrvatska ulaže u obnovljivu energiju. "Gotovo polovica proizvedene električne energije dolazi iz obnovljivih izvora", rekao je Plenković.

Jedan posto najbogatijih zemalja u svijetu odgovorno je za 15 posto štetnih emisija, što premijer smatra neprihvatljivim i nepoštenim.

"Oni koji najviše zagađuju trebaju uložiti najviše napora (u borbi protiv klimatskih promjena)", naveo je.

Premijer je dodao da unatoč aktualnim krizama svijet treba ostati predan ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma i da se suradnja u odgovoru na klimatsku krizu treba pojačati na "nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini".

Nadalje, Plenković je podsjetio da Hrvatska skoro ulazi u eurozonu i šengenski prostor i time "osnažuje svoju poziciju".

Pozvao Schmidta da upotrijebi bonske ovlasti

Premijer najmlađe članice EU-a govorio je o jugoistočnoj Europi. "Stabilnost i demokratski razvoj regije nije samo u hrvatskom, već i u europskom interesu", rekao je Plenković.

Dodao je da je Hrvatskoj "stabilnost Bosne i Hercegovine od posebne važnosti". "Želimo vidjeti prosperitetnu i funkcionalnu BiH", rekao je premijer, dodavši da je, u svjetlu rata u Ukrajini, važno poštovati Dejtonski sporazum.