Nakon što je prije koji mjesec srbijanska premijerka posjetila Zagreb kao gošća na skupštini Srpskog narodnog vijeća, u Srbiju odlazi premijer Andrej Plenković kako bi otvorio Hrvatski dom - Maticu u Subotici. Prvi je to put od kada je Plenković premijer da odlazi u susjednu državu, s kojom Hrvatska ima još niz otvorenih pitanja
'Idemo na otvorenje Hrvatskog doma te ćemo zajedno otvoriti Hrvatski dom - Maticu koju je u potpunosti financirala Vlada RH. Poslat ćemo poruku ohrabrenja hrvatskoj manjini u Srbiji', najavio je u srijedu na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković. Hrvatski dom - Matica u Subotici trebalo bi biti novo sjedište hrvatske manjine u Srbiji, točnije sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV), Novinsko izdavačke ustanove 'Hrvatska riječ' i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Hrvatska vlada financirala je izgradnju s 1,8 mlijuna eura, a otvorenje dolazi netom nakon što je Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) postao i ministar u srbijanskoj Vladi.
'Ovo je konkretan povod za njegov odlazak u Srbiju. Potpuno je jasno da premijer Plenković ovim činom nastoji podržati hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji, konkretno u Vojvodini. U tom smislu su i s jedne i s druge strane, i pri posjeti premijerke Brnabić Hrvatskoj i pri posjeti premijera Plenkovića Srbiji, ostvareni neki uvjeti u kojima se bilateralni odnosi dviju zemalja mogu, barem u ovom trenutku suradnje, osoviti oko položaja nacionalnih manjina. U tom smislu treba gledati ovaj posjet i treba ga pozdraviti s obzirom da je primarni cilj da se učvrsti položaj hrvatske nacionalne manjine. Ona je posljednjih 30-tak godina izgubila ne samo populacijski u Srbiji, nego je i u cijelom slučajeva bila i predmetom diskriminacije pojedinaca, pa i nekih političkih struja, u prvom redu svih onih koji su podržavali Vojislava Šešelja. Premijerov posjet je učvršćenje tog odnosa i podrška hrvatskom članu srbijanske vlade Tomislavu Žigmanovu, koji je dobio ministarsko mjesto kao namjeru predsjednika Aleksandra Vučića da se upravo preko njegova mjesta u Vladi pošalje poruka da se može surađivati na relaciji pojedinih nacionalnih manjina. U tom smislu taj je posjet logičan i ne bih ga dovodio u vezu s aktualnim zbivanjima u Srbiji', kaže za tportal politički analitičar i komentator tportala Boško Picula.
Od svih susjednih država Srbija je jedina koju Plenković u svom mandatu premijera nijednom nije posjetio. Dio razloga možda leži i u tome da su odnosi sa Srbijom i najkompliciraniji, ali veliku ulogu sigurno ima, i kako napominje za tportal vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić, vlast u toj državi.
'Odnos, možemo reći, režima u Srbiji prema Hrvatskoj je u najmanju ruku diskutabilan a posebno to radi Aleksandar Vučić. Koriste Hrvatsku kao temu u trenucima njihovih političkih problema, nerijetko optužuju Hrvatsku - od petljanja u njihove unutarnjopolitičke odnose pa do nanošnja štete, mržnje prema Srbiji. S druge strane, hrvatsku političku scenu realno jako malo zanima Srbija, i zapravo izuzev kurioziteta zanimanja građana prema onome što se tamo događa, politika je prilično nezainteresirana. Sve te silne optužbe koje su redovito dolazile iz Srbi, ponajprije od samog državnog vrha i samog Aleksandra Vučića kao vladara svega u Srbiji, su potkopale mogućnost stvaranja normalnih odnosa. Najbolja odluka koja se mogla donijeti je bila da se ne susreću državnici najviše razine i da ti 'pauzirani' susreti pomognu deeskalaciji tog odnosa, koji naravno s hrvatske strane nije ni eksalirao', poručuje Avdagić. I on napominje da posjet Plenkovića Srbiji nije toliko bilateralna priča, koliko je fokus na manjinama, točnije hrvatskoj manjini u Srbiji.
'Manjine su zapravo postale jedini stabilni most između dvije države. Osim što već niz godina manjinski saborski zastupnici, uključujući i srpsku manjinu, podržavaju Vladu i čine koaliciju, imamo takvu situaciju trenutačno i u Srbiji, što je neki pomak naprijed iako prilično slab jer pitanje izbora hrvatskog predstavnika u srbijanski parlament i dalje ostaje otvoreno' dodaje Avdagić. No, nije samo pitanje izbora hrvatskih predstavnika u tamošnji parlament pitanje koje nije sređeno. Hrvatska sa Srbijom nema do kraja riješeno pitanje granica, a ono što je za hrvatsku vladu uvijek prioritet je i pitanje nestalih.
'Ono što je ključno da se svi ti neriješeni problemi, a ja bih prvo istaknuo položaj nestalih hrvatskih državljana tijekom Domovinskog rata, moraju što prije početi sustavno rješavati. S jedne strane potpuno je jasno da dio tih problema rješava tzv. tiha diplomacija, a s druge strane, kada su oni blizu rješenja ili su riješeni onda to politički predstavnici imaju obvezu i želju objaviti. Očito rješavanje tih problema, među kojim je sigurno pitanje nestalih najteže i najveće u međusobnim odnosima, nisu ni blizu rješenja. U prvom redu mora se pokrenuti srbijanska strana u tom smislu da ih uistinu ozbiljno, ako ne riješi, onda barem inicira njihovo rješavanje', poručuje Picula.
Ništa od sastanka Plenkovića i Vučića
Iako su se početkom godine sastali u Davosu, susret Plenkovića i Vučića prilikom premijerovog posjeta Srbiji nije predviđen. Naime, kako napominje Picula, logično je da se Plenković susreće sa svojim pandanom u Srbiji, točnije tamošnjom premijerkom Anom Brnabić. Analitičar Avdagić spominje i drugi moment. 'Jasno je da Plenkoviću nije niti preveliki interes da se uopće susretne s Vučićem i da ovaj to koristi za političke svrhe', kaže.
Iako Plenković u Suboticu prije svega dolazi podržati hrvatsku manjinu, bit će i vremena za bilateralni sastanak sa srbijanskom premijerkom Anom Brnabić. Iz Vlade su uoči posjeta poručili da će teme razgovora biti osnaživanje položaja manjina u obje zemlje te gospodarska, ekonomska i prometna suradnji dviju zemalja.
Iz Vlade nisu spominjali otvorena pitanja u odnosima dviju zemalja i malo je vjerojatno da će se ta tema konkretnije uopće otvarati na sastanku s Brnabić. Postavlja se stoga pitanje može li posjet Andreja Plenkovića potaknuti ponovno pokretanje razgovora o otvorenim pitanjima.
Jedna od tema, tako su najavili iz Vlade, bit će i europski put Srbije. Unatoč nekim komentarima da Plenković u Srbiju dolazi i kao svojevrsni posrednik Europske unije, posebice kada je u pitanju tema Kosova i srbijanskog stava prema Rusiji, Picula smara da tome nije tako.
'Mislim da je pitanje Kosova i odnosa Srbije prema Rusiji, odnosno pćenito put Srbije prema EU tema koja je na razini same EU, najviših institucija EU. Hrvatska uloga može biti konstruktivna ali se odluke donose u Bruxellesu', napominje Picula. S druge strane, Avdagić napominje kako je bilo koji čelnik neke članice ujedino i predstavnik Unije te da Plenković itekako tamo može iznijeti stav EU.
'Plenković tamo može ispred EU prenijeti poruku da se, bez obzira na sve, od Srbije očekuje da napokon pokaže gdje pripada, da li želi dalje nastaviti europskim putem ili ne te da su dosta vremena iskoristili kako bi odgađali odluku o pitanju sankcija Rusiji. Stalno se nešto događa u Srbiji što je izlika zašto baš sada ne mogu to napraviti. Mislim da je na neki način i čitavoj EU pomalo dosadilo pokušavati dogovoriti nešto sa Srbijom koja izbjegava ikakav dogovor. Zbog toga je danas Kosovo veći prioritet nego sama Srbija. Bojim se da će doći uskoro trenutak kada će većina europskih zemalja dignuti ruke od Srbije što neće biti dobro ni za samu Srbiju ni za njihove građane', zaključuje Avdagić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.