Plenkovića bi mogla pogoditi još jedna ogromna kriza i od nje, navodno, jako strahuje

”Objašnjenje za nezadovoljstvo jest u tome što su obrazovanje i znanost pozicionirani na način na koji ne bi smjeli biti. Dvadeset godina to govorimo, govorimo da je rad svih koji rade u školama podcijenjen, pa se kao svjetlo na kraju tunela ukazala najava da će se donijeti Zakon o plaćama i novi koeficijenti, što je bila prilika da nepravda bude ispravljena. Zato su očekivanja bila velika, ali uz očekivanja idu razočaranja. Ono što smo dobili je ispod očekivanja”, izjavio je na nedavnoj konferenciji za novinare predsjednik Preporoda Željko Stipić naglašavajući kako znaju da je puno nezadovoljnika i u drugim javnim službama, ali su se oni fokusirali na one koji rade u školama, visokooškolskim institucijama i znanosti uz naglasak da su koeficijentima posebno pogođene spremačice, kuhari, domari, računovođe i tajnice.

”Povrijedilo nas je što je unatoč obećanju da će jednak rad biti jednako pozicioniran, Vlada odlučila uvesti podjelu na radnika prve i druge razine. Konkretno, tajnica u školi imala bi koeficijent 1,97, no u bilo kojoj drugoj službi 2,95. Spremačica koja radi u školi je pod koeficijentom od 1,06, a drugdje 1,15. To je nepravda i to je u suprotnosti s onime što je Vlada najavljivala. Što se tiče učitelja i nastavnika koji su nositelji sustava, a za koje ministar Marin Piletić kaže da bi trebali biti super zadovoljni jer koeficijenti rastu s 1,4 na 1,9, on nije rekao da je od prvog do drugog koeficijenta prošlo 18 godina. Kad netko kaže što hoćeš, rast je 40 posto, treba znati da je realno riječ o rastu od 13 posto na plaćama od travnja”, naglasio je Stipić.

Nezadovoljni i liječnici

Razloga za nezadovoljstvo imaju i liječnici iz čijeg su sindikata vladajućima još prije nekoliko tjedana poručili da su spremni na sve moguće akcije. Slične poruke stižu i od Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara. “Naravno da su sve opcije otvorene, i prosvjeda i štrajka. Sestre muči gdje će biti u odnosu na svoje sadašnje stanje, sadašnje koeficijente, uvjete rada, na odgovornost koju imamo u kolektivnom ugovoru… Hoće li to biti ispoštovano, hoće li biti umanjeno, boje se da ne budu zakinute i prevarene”, rekla je predsjednica navedenog sindikata Ankica Prašnjak. Nakon smrti 20-mjesečnog dječaka iz Slavonskog Broda koji je odmah po rođenju trebao biti izdvojen iz ugrožavajuće obitelji što nije dočekao kap se prelila i kod zaposlenih u sustavu socijalne skrbi pa se stoga u inicijativi koja okuplja 600-tinjak stručnjaka iz tog sustava počelo raspravljati o prosvjedu.

Najveći strah štrajkovi i prosvjedi nezadovoljnih građana

Najveći Plenkovićev strah prema tvrdnjama upućenih i jesu štrajkovi i prosvjedi nezadovoljnih građana, odnosno njihov izlazak na ulice od čega zazire od početka svojeg prvog mandata. Svjesni su u HDZ-u da bi kod izazivanja nezadovoljstva kod većeg broja građana lako mogli ostati i bez pozicije favorita za nadolazeće parlamentarne izbore, a u tom kontekstu podsjećaju i na 2019.godinu koju je također obilježio sukob sa sindikatima i štrajk u obrazovanju koji je trajao 36 radnih dana. Drugi krug predsjedničkih izbora održan je mjesec dana nakon toga štrajka, a HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović na tim je izborima doživjela debakl kojega i Plenković mora biti svjestan sada kada svoje nepripremljene ministre vezanih ruku šalje na pregovore sa predstavnicima sindikata.