Plenkovićeva omča oko vrata: Hoće li u izbornoj godini izbjeći odlazak na sud?

Nova pravosudna sezona je pred vratima i u njoj se očekuje početak nekoliko velikih sudskih procesa u kojima bi aktualni premijer Andrej Plenković mogao postati jedan od glavnih aktera. Naime, njegovo ime pojavilo se u više spisa, no istražitelji ga još nijedanput nisu pozvali na ispitivanje. Nije, međutim, isključeno da će to uskoro učiniti neki od njegovih donedavnih suradnika koji su sada optuženi ili pak sam sud. To ne bi bio presedan, a neki od Plenkovićevih ljudi već su najavljivali da ga žele vidjeti u sudnici.

Ako sudsko vijeće ocijeni potrebnim, može bilo koju osobu pozvati za svjedoka. To sud može, ali i mora učiniti po službenoj dužnosti ako zaključi da bi baš ta osoba, u ovom slučaju hrvatski premijer, mogla imati korisne informacije. U slučaju da dobije poziv za svjedočenje, Plenković bi se na njega morao odazvati, no ne bi morao odgovarati baš na sva pitanja koja bi mu u sudnici bila postavljena. Svjedoci prema zakonu imaju mogućnost odbiti odgovoriti na pitanja kojima bi sebe ili svoje bližnje izložili kaznenom progonu, sramoti ili velikoj šteti. Plenković bi tako, ako bi ocijenio da bi ga neki odgovor mogao ugroziti, mogao iskoristiti tu zakonsku mogućnost.

Naši izvori potvrđuju da su neki ljudi koji su nekoć premijeru bili bliski doista mogli tražiti njegovo ispitivanje na sudu. Hoće li, dakle, Plenković u važnoj izbornoj godini uspjeti izbjeći pojavljivanje na sudu? Slučaj u kojem je njegovo ime najviše spominjano jest afera Softver, odnosno sumnjiva nabavka softvera za Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a dok ga je vodila Gabrijela Žalac.

Izravna podrška

Optužnicom koju je zbog te polemične javne nabavke podiglo europsko tužiteljstvo optužena je jedna od Plenkovićevih omiljenih ministrica, protiv koje nije govorio ni nakon što je uhićena. Zbog softvera što ga je kupovala mijenjana je jedna od proračunski stavki, a program je osobno Plenkoviću predstavljen u sjedištu Vlade.

Sada su uz nju optuženi konzultant Mladen Šimunac, vlasnik tvrtke Ampelos Marko Jukić te donedavni ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU) Tomislav Petric.

Sumnja se da je Žalac preuveličala vrijednost softvera kako bi Šimunac i Jukić na tome mogli zaraditi. Plaćen je oko 1,73 milijuna eura, odnosno 12,991.000 kuna, dok su vještaci utvrdili da je realna cijena bila otprilike 360.000 eura, odnosno 2,700.000 kuna.

U razgovoru o softveru koji je uslijedio nekoliko dana poslije, Gabrijela Žalac poručuje: “Ali gle. Ovo će bit po mom. Što prije.”

“Sutra ćemo dogovoriti s AP, i složimo mi kontru”, nastavlja Rimac. “Već je on odmah rekao… Ali ja sam ljuta što je on dozvolio ovo. J….e Josipa. Bezveze”, odgovara Žalac.

Razne nagrade

Nacional je još u prosincu 2020. pisao da se Josipa Rimac zbog vjetroparka Krš-Pađene obratila Plenkoviću. Objavili su da mu je poslala poruku.

“Sadržaj USKOK-ova spisa otkriva da je Josipa Rimac 6. prosinca 2019. Plenkoviću poslala SMS i tražila da on organizira sastanak jer je projekt vjetroelektrane ‘zapeo u začaranom krugu šume – imovina – poljoprivreda’. Plenković ju je istog dana nazvao na mobitel”, pisao je Nacional, dodajući da je nakon toga dogovoren sastanak na kojem se dalje detaljno diskutiralo.

Zbog pritiskanja cijelog niza visokih dužnosnika u korist investitora Milenka Bašića, Josipa Rimac sada je u aferi Vjetroelektrane i optužena. U svojoj je obrani Rimac i priznala kontakte s Plenkovićem u vezi s vjetroparkom Krš-Pađene. Krivnju je negirala, objašnjavajući istražiteljima da je samo pokušavala pomoći razvoju kninskog područja.

USKOK je, pak, tereti da je od Bašića dobila oko 156 tisuća eura raznih nagrada za svoj angažman vezan uz taj projekt. U optužnici se navodi da ga je gurala i u Hrvatskim šumama te kod regulatornih tijela za električnu energiju i obnovljive izvore, ali i u više ministarstava i u HBOR-u. Za pritiskanje Uprave HBOR-a s njom je suoptužena Gabrijela Žalac.

Rimac je u svojoj obrani istaknula da je u razvoj projekta Krš-Pađene bilo uključeno više od 20 državnih tijela, uključujući i ministarstva. Oni su, rekla je, bili zaduženi za izdavanje dozvola, suglasnosti i slično, pa se obratila raznim dužnosnicima, čelnicima tijela u ministarstvima i agencijama. Poručila je da je željela samo da se projekt dovrši zbog rokova koji su se morali ispoštovati. Priznala je da je pomagala pri “otvaranju vrata” i dolaska do nekog čelnika. No dodala je da nije tražila ništa što nije u skladu sa zakonom ili propisima Republike Hrvatske. Potvrdila je i da se često čula s Bašićem i njegovim poslovnim partnerom Draganom Stipićem, kojima je trebala pomoć za ishođenje brojnih dozvola i dokumenata.

“Ja sam na te probleme upozoravala brojne dužnosnike, uključujući i premijera Andreja Plenkovića, a tražila sam i pomoć od Državnog odvjetništva”, rekla je u svojoj obrani Josipa Rimac. Upravo zbog tog njegova spominjanja premijer bi u vrlo osjetljivom političkom trenutku mogao dobiti sudski poziv.

Razumni argumenti

I dok se zna da će izbori za Europski parlament biti početkom lipnja iduće godine, termin parlamentarnih izbora u Hrvatskoj još nije određen. U prošlom broju objavili smo kako je Branku Bačiću, potpredsjedniku, ministru i jednom od najbližih Plenkovićevih suradnika u jednom društvu “izletjelo” da bi se na izbore moglo ići puno prije nego što je planirano.

Navodno je upravo Bačić kao osoba od Plenkovićeva posebnog povjerenja spomenuo opciju da se parlamentarni izbori održe u listopadu ili do kraja ove godine, a najkasnije na proljeće, odnosno prije europskih izbora. To je, dakako, opcija koja nije posve sigurna, ali s obzirom na to da ju je spomenuo ministar graditeljstva, jasno je kako se ona u Plenkovićevim redovima ozbiljno razmatra i jasno je da za nju postoji cijeli niz prilično razumnih argumenata. Jedan od njih je izbjegavanje povlačenja premijera po sudskim hodnicima, što bi, među ostalim, moglo imati utjecaja i na nastavak njegove političke karijere koju mnogi vide u Bruxellesu.

Plenković bi u tom scenariju izbore odradio nakon solidne turističke sezone, izbjegavajući pritom otvaranje novih krakova afere u HEP-u, ali i eventualne nove afere, pa u konačnici i privođenja. Ne treba, naime, zaboraviti da DORH još provodi izvide u čijem je fokusu zapošljavanje u Hrvatskim šumama, državnoj tvrtki koja je pod kontrolom HDZ-a.

Naime, mediji su objavili poruke koje glasnogovornika Vlade Marka Milića i izvjesnog Zoltana terete da su određenim osobama omogućili zapošljavanje u Hrvatskim šumama preko predsjednika Uprave Krunoslava Jakupčića. Svi upleteni te optužbe negiraju. Milić je, prema porukama koje su pronašli istražitelji, 30. rujna 2019. poslao Jakupčiću poruku sadržaja “Niko Dujmović”. “Radit će do godinu dana na određeno, takva je praksu u HŠ-u, a onda ćemo ga primiti na neodređeno”, odgovorio mu je Jakupčić.

Jedna poruka odnosi se i na zapošljavanje Branka Filipetija, pripravnika lovstva. Jakupčić 5. rujna 2018. šalje poruku Marku Miliću u kojoj pita za zapošljavanje Filipetija te kaže da premijer zna o kome je riječ. Na tu poruku Milić mu nije odgovorio. Kasnije se pravdao kako nema utjecaj na sadržaj poruka koje mu drugi ljudi šalju.

Kazneni postupak

Objavljeni su i transkripti u kojima visokopozicionirane osobe iz HDZ-a Plenkovića oslovljavaju “hefe” ili “šefe”. Glavni akter uz šefa Hrvatskih šuma bio je Josip Jelić, bivši posebni savjetnik Andreja Plenkovića.

Poruke koje je objavio Nacional otkrivaju kako se i Jelić izgleda uplitao u javne nabave, uhljebljivanja, kreiranje izbornih lista, čak i u prekrajanje ovlasti ministarstava, a Jakupčić mu prenosi i da Marija Vučković misli da pokretanje jednog nacionalnog programa ne bi donijelo glasove na izborima. Jelić mu na to odgovara: “Ok. Naći ću se sa A sljedećih dana”.

“Kruno, račun je ostao je*emti”, napisao je Jelić tadašnjem predsjedniku Uprave Šuma Krunoslavu Jakupčiću 4. ožujka 2020. u 16.57 sati. Jakupčić mu istoga dana u 21.15 sati odgovara: “Može li na račun stranke ovaj puta?” Jelić mu smjesta uzvraća: “Prodano!”

Na koncu Jakupčić bojažljivo zaključuje komunikaciju: “Samo da šef ne sazna…”

Nije isključeno, ako nakon izvida ovog slučaja vezanog uz Hrvatske šume uslijedi kazneni postupak, da će i Plenković morati objašnjavati je li za sumnjivo zapošljavanje i ostale Jakupčićeve aktivnosti znao te kakva je bila njegova osobna uloga u cijelom tom lancu.