PO OVOME SE SLUČAJ ‘INA’ RAZLIKUJE OD DRUGIH! Analitičar preneražen, prozvao ministra: ‘Ovo što je napravio Filipović je nečuveno’

Uskok i policija u subotu ujutro su pokrenuli akciju u kojoj su se na meti istražitelja našli direktor u INA-i Damir Škugor, predsjednik Hrvatske odvjetničke komore (HOK) Josip Šurjak, njegov poslovni partner Goran Husić, Škugorov otac Dane te predsjednica uprave tvrtke Plinara istočne Slavonije Marija Ratkić.

Petoro uhićenih koje sumnjiče za zločinačko udruženje, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, pomaganja u tom nedjelu i pranja novca zbog malverzacija oko prirodnog plina, nalaze se u istražnom zatvoru sljedećih mjesec dana.

INA je, tvrdi DORH, u malverzacijama s cijenama prirodnog plina oštećena za više od milijardu kuna, a istražiteljima je prvi trag da se nešto čudno događa bio račun Škugorovog oca Dane na kojem se našlo nešto manje od pola milijarde kuna. Goran Husić je profitirao za preko 90 milijuna kuna, a Josip Šurjak za 68.9 milijuna kuna.

Ekonomski analitičar Damir Novotny objašnjava kako ovaj slučaj nije ništa novo, sličnih kriminalnih transakcija je bilo i biti će, ali slučaj INA se ipak u jednoj važnoj stavki razlikuje od drugih.

“Ono što obilježava ovaj slučaj je činjenica da u INA-i ne postoje interni mehanizmi kontrolinga. Izgleda kako je interni nadzor potpuno zakazao”, objašnjava analitičar koji navodi kako nije moguće da jedan čovjek može potpisati ugovore po tako povoljnim uvjetima sa jednom novoosnovanom kompanijom.

“U ozbiljnim korporacijama kojima dominira privatni kapital takve stvari se ne događaju. Možemo zamisliti kakav bi skandal bio kada bi s privatnih računa štediša u bankama nestalo milijardu kuna. Bila bi to afera neviđenih razmjera, a to je upravo ono što se dogodilo ovdje”, objašnjava analitičar.

U pozadini svega stoji činjenica da je riječ o pola državnoj, pola privatnoj kompaniji, kaže Novotny, dok je MOL privatna tvrtka u kojoj dominiraju privatni dioničari koji drže 85 posto dionica.

Analitičar ističe kako je ova afera pokazala koliko je bio poguban politički utjecaj na INA-u.

“Sama činjenica da je ministar gospodarstva sazvao sjednicu uprave je nečuvena. U jednoj uređenoj zemlji ne može ministar gospodarstva sazivati sjednicu uprave poduzeća koje je dioničarsko društvo i koje kotira na burzi. Kod INA-e se sve to jako pomiješalo što je rezultiralo jako lošim upravljačkim strukturama i situacijom koja omogućava ovakve ekscese kao što se dogodio ovaj s jeftinom prodajom skupog plina”.

Na pitanje kako će MOL reagirati u ovoj situaciji, Novotny objašnjava kako je riječ o dioničarskom društvu koje kotira na burzi što bi sad INA-i moglo stvoriti probleme.

“U MOL- u je čitav niz dioničara koji će se sad pitati što se to događaja u toj kompaniji. Naime, događaji poput ovoga smanjuju vrijednost dionica INA-e, a samim time i MOL-ovog udjela. Cijela afera je pokazala da u INA-i može raditi tko što hoće na štetu INA-e, umjesto da se jača korporativna struktura i da se uspostavljaju mehanizmi kontrolinga koji su potrebni u privatnim kompanijama”, govori Novotny.

Zabrinjava lakoća transferiranja novca

“MOL je zahvaljujući pritisku svojih dioničara razvio instrumente korporativnog upravljanja kakve imaju najbolje kompanije u njihovom sektoru na svijetu. U INA-i to nije slučaj pa će se MOL, njihova uprava, nadzorni odbor i dioničari pitati što se to događa i kako je moguće da su direktori sklapali takve ugovore na štetu dioničara”, smatra Novotny.

Upozorava kako zabrinjava lakoća transferiranja novca, odnosno upravljanja tim novcem koji je izvučen iz INA-e što ukazuje na činjenicu da su se akteri te afere osjećali sigurnima.

“Ili su mislili da će ih politika zaštititi ili su vjerovali da je riječ o legitimnoj transakciji koja nije protivna INA-inim korporativnim pravilima. Naime, sve velike kompanije imaju pravila po kojima se direktori moraju ponašati, i nije moguće da jedna velika kompanija poput INA-e sklopi takve poslove sa tvrtkom koja je tek osnovana i koja zapravo nema zaposlenih. Takav način poslovanja je obilježio rani kapitalizam u Rusiji i Ukrajini i takav tip upravljanja poslovima u INA-i je jednostavno nečuven. Akteri su očigledno mislili da im nitko ništa ne može“, objašnjava.

“Pitanje je što će otkriti daljnja istraga, je li taj direktor imao ovlasti potpisivati te ugovore s tako jednom firmom. Ako je imao ovlasti tu će biti teško dokazati protupravno djelovanje tih ljudi”, zaključuje Novotny.