Zajedništvo i ponos: Podravski branitelji svečano obilježili Dan pobjede, Oluju i obljetnice postrojbi

U snažnom ozračju zajedništva, zahvalnosti i ponosa, u Hostelu Borik održano je svečano obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja, 30. obljetnice Vojno-redarstvene operacije "Oluja" te 34. obljetnice osnutka podravskih braniteljskih postrojbi. Organizaciju događaja predvodilo je Ministarstvo hrvatskih branitelja Republike Hrvatske u suradnji s braniteljskim udrugama, Gradom Đurđevcom, Koprivničko-križevačkom županijom i podravskim općinama.

Program je započeo svečanom misom u Župnoj crkvi svetog Jurja u Đurđevcu, gdje su se prisutni pomolili za sve poginule i preminule branitelje. Nakon mise, vijenci su položeni pred Križem života na Gradskom groblju, čime je odana počast onima koji su dali svoje živote za slobodu Hrvatske.

Središnji dio obilježavanja održan je u Hostelu Borik, gdje su se okupili brojni branitelji, predstavnici institucija i lokalne samouprave. Program je vodio Željko Kožarić, koji je emotivno predstavio ratni put podravskih postrojbi te pročitao imena poginulih branitelja iz đurđevačke Podravine. Minutom šutnje okupljeni su im odali dužnu počast.

Gradonačelnik Đurđevca Hrvoje Janči u svom je obraćanju zahvalio braniteljima na njihovom doprinosu u stvaranju hrvatske neovisnosti, istaknuvši važnost očuvanja sjećanja na vrijednosti Domovinskog rata i prenošenja tih vrijednosti mladim generacijama.

– Ova okupljanja nas podsjećaju na žrtvu i hrabrost, ali i na zajedništvo koje nas je vodilo. Danas više nego ikad trebamo čuvati to zajedništvo i ponos, i prenositi ga na našu djecu – poručio je Janči.

U ime podravskih branitelja okupljenima se obratio Ferdo Mišulin, evocirajući uspomene na početke ratnih zbivanja, ali i podsjećajući na izgubljene prijatelje i važnost potpore obitelji tijekom teških vremena. Zahvalio je svima koji su stali u obranu domovine, ali i onima koji su ih podržavali kroz godine.

U ime Ministarstva obrane Republike Hrvatske govorio je državni tajnik Branko Hrg, istaknuvši kako ovakva okupljanja imaju ključnu ulogu u očuvanju kolektivne memorije i identiteta hrvatskog naroda.

U ime Ministarstva hrvatskih branitelja i potpredsjednika Vlade, ministra MHB i generala Tome Medveda, obratio se njegov savjetnik, gosp. Željko Kalić, koji se zahvalio na pozivu i pozdravio okupljene branitelje, te im čestitao na bladanima.

Nakon službenog dijela, branitelji i gosti nastavili su druženje u opuštenoj atmosferi, uz domjenak i razgovor, prisjećajući se zajedničkih trenutaka i dijeleći ratne priče.

Nositelj ovog svečanog projekta bila je Udruga hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, a u organizaciju su se uključile brojne institucije i udruge: Ministarstvo hrvatskih branitelja, Grad Đurđevac, Turistička zajednica Grada Đurđevca, zapovjedništva braniteljskih postrojbi s područja Đurđevca, HVIDRA, Udruga branitelja MUP-a, Hrvatski časnički zbor i drugi.

Veliku potporu događaju pružile su i jedinice lokalne samouprave: Koprivničko-križevačka županija te općine Ferdinandovac, Virje, Novo Virje, Novigrad Podravski, Podravske Sesvete, Pitomača, Molve i Gola, potvrđujući time svoju predanost očuvanju vrijednosti proizašlih iz Domovinskog rata.

Ova dirljiva i dostojanstvena svečanost još jednom je podsjetila na snagu zajedništva, važnost sjećanja i trajnu zahvalnost onima koji su stvarali slobodnu Hrvatsku.

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
Provedbom demokratskih izbora 1990. godine započelo je stvaranje samostalne i suverene Republike Hrvatske.
Jugoslavenske vlasti prije toga razoružale su hrvatsku teritorijalnu obranu te su sustavno širile protuhrvatsku, jugoslavensku i velikosrpsku propagandu.
,,Bivša tzv. JNA otvoreno pomaže oružanu pobunu dijela srpskog stanovništva te dijela policijskih službenika srpske nacionalnosti i stvaranje paravojnih
srpskih postrojbi na teritoriju RH. S vremenom aktivnosti JNA prerastaju u otvorenu agresiju na samostalnu i suverenu RH.
Na području bivše općine Đurđevac od kraja 1990. godine, „Policijska stanica Đurđevac“, provodi mjere pojačanog štićenja važnih gospodarskih i drugih

objekata, s naglaskom na štićenje objekata INA-Naftaplin, CPS-a Molve te plinskih stanica na prostoru Podravine.
U travnju 1991. godine Policijska postaja Đurđevac upućuje više od 100 pripadnika aktivnog sastava na vojnu obuku u Vinicu kod Varaždina. Krajem
travnja ova postrojba premještena je u Erdut sa zadaćom štićenja granice Republike Hrvatske na Dunavu. Dana 2. svibnja 1991. godine postrojba je
borbeno angažirana na uspostavi ustavno pravnog poretka u Borovu Selu. Preustroj ove postrojbe izvršen je tijekom svibnja mjeseca 1991. godine, a
pripadnici postrojbe razmješteni su u gardijske brigade. Tijekom lipnja 1991. godine u Đurđevcu je formiran Pričuvni policijski bataljun, koji je tijekom ljeta predan pod zapovjedništvo Ureda za obranu Đurđevac.
Pogoršanjem sigurnosne situacije i širenjem pobune i agresije na Republiku Hrvatsku, Policijska postaja Đurđevac upućuje značajnu ispomoć u ljudstvu i
tehnici te u zapovjednom kadru na ratom zahvaćenom području u Pakracu, Daruvaru, Grubišnom Polju, Hrvatskoj Kostajnici i drugdje.
Tijekom rujna 1991. godine Policijska postaja Đurđevac samostalno ili u suradnji s pripadnicima štaba Teritorijalne obrane Đurđevac oslobađa svih šest graničnih vojnih karaula bivše JNA na našem području. Kasnije, pripadnici policije s našeg područja, kao pojedinci ili u sastavu postrojbi, sudjeluju i u drugim operativnim akcijama gdje su dali značajan doprinos konačnom oslobađanju Republike Hrvatske.
S područja bivše općine Đurđevac u obrani Republike Hrvatske sudjelovalo je 136 aktivnih i 275 pričuvnih policajaca. Smrtno su stradala 4 pričuvna i 4
aktivna policajca.
Teže ili lakše ranjeno ili ozlijeđeno je 11 aktivnih i 7 pričuvnih policajaca.

3. pješačka bojna, Đurđevac/105. brigada HV
S ustrojavanjem 105. brigade započelo se u lipnju 1991. godine. Od lipnja pa do početka listopada ustrojavane su i naoružavane postupno sve postrojbe
brigade po dobivenom ustroju. 3. bojna Đurđevac, ustrojena je 1. kolovoza 1991. godine. Okosnicu 3. đurđevačke bojne činilo je 45 pripadnika MUP-a iz policijskih postaja Bjelovar, Koprivnica i Đurđevac (po 15 iz svake). Tada je cijela brigada bila po broju pripadnika u jačini satnije i vodila je borbe sa srpskim pobunjenicima na području Bilogore i Pakraca. Oslobađanjem skladišta oružja i streljiva u Doljanima 16. rujna i vojarne u Bjelovaru 29. rujna 1991. godine stečeni su uvjeti da se brigada mobilizira do punog ustroja.

3. bojna Đurđevac svoja borbena djelovanja počinje zajedno s pripadnicima MUP-a RH oslobađanjem karaula na našem području te na Bilogori (selo
Peratovica). 3. bojna ustrojena je iz manjih grupa dragovoljaca koje su dolazili iz Đurđevca, Pitomače, Molvi, Virja, Ferdinandovca, Severovaca, Grkine,
Kloštra Podravskog i Podravskih Sesveta …. Od 12. listopada 1991. pripadnici 3. bojne preuzimaju položaje u selu Uljanik u zapadnoj Slavoniji. Unutar 105. brigade od 04. do 12. listopada 1991. godine formirane su 3 pješačke bojne (1. bjelovarska, 2. čazmanska, 3. đurđevačka), oklopno-mehanizirana bojna, dvije samohodne topničke bitnice, bitnica MB 120 mm, bitnica lakih raketnih lansera, bitnica topova B1 i „ZIS“, logistička postrojba i Zapovjedništvo. nakon toga premještaju se u Stari Grabovac.
Dana 29. listopada 1991. 3. bojna sudjeluje u Bitci za Trokut. Ovdje je bojna imala velike gubitke, nekoliko poginulih i ranjenih. Kako brigadu tako i 3. bojnu
na borbenoj crti je 04. studenoga 1991. godine zamijenila 117. brigada iz Koprivnice a do 05. studenoga cijela brigada otišla je na odmor kućama.
Nakon odmora i popune s ljudstvom i tehničko-materijalnim sredstvima, po zapovijedi Glavnog stožera Hrvatske vojske 14. studenoga 1991. brigada je 
upućena u istočnu Slavoniju. 1. i 2. bojna brigade odlaze na istočnoslavonsku bojišnicu 14. studenoga, a nakon konsolidacije u Đurđevcu 3. bojna dolazi u
istočnu Slavoniju 26. studenoga 1991. godine. Ovdje je 3. bojna bila u punom sastavu : Zapovjedništvo bojne, 3 pješačke satnije (1.đurđevačka, 2.virovska i
3. pitomačka), Prateći vod, Logistika, Sanitet, Vod vojne policije, Minobacačka bitnica i Postrojba veze.
Bojna je s ostalim postrojbama brigade u nekoliko navrata odbila prodore snaga JNA. Treća bojna s ostalim postrojbama brigade ostala je u istočnoj
Slavoniji do 04. srpnja 1992. kada se vraća u Bjelovar. Brigada je bila najduže od svih pričuvnih postrojbi Zbora narodne garde u punom sastavu tako „daleko
od kuće“.
Po završetku borbenih djelovanja u istočnoj Slavoniji postrojba se jednim dijelom demobilizira, a dio pripadnika bojne zajedno s ostatkom pripadnika
105. brigade formira taktičku grupu 105. brigade. Taktička grupa raspoređuje se i borbeno djeluje na području istočne Posavine.
Po povratku iz istočne Posavine bojna je u cijelosti demobilizirana, a najveći dio pripadnika 3. bojne popunjava 81. samostalnu gardijsku bojnu sa
sjedištem u Virovitici, dio popunjava gardijske brigade i novo ustrojena Zapovjedništva i postrojbe HV-a s kojima djeluju na svim bojištima do
konačnog oslobođenja Republike Hrvatske.

Dio branitelja s našeg područja od samog početka agresije na Republiku Hrvatsku dragovoljno se priključuje gardijskim brigadama kao i drugim postrojbama u Republici Hrvatskoj.
Nakon razvojačenja u razdoblju od prosinca 1992. do travnja 1995., 3. bojna, s ostalim dijelovima brigade obučava se i priprema za daljnja borbena
djelovanja.
Sudjelovala je s ostalim sastavnicama 105. brigade od 01. do 16. svibnja 1995. godine u operaciji „Bljesak“ kojom je oslobođena zapadna Slavonija i u
operaciji „Feniks“ u istočnoj Slavoniji koja je imala za zadaću da u vrijeme operacije „Oluja“ spriječi prodor srpskih snaga iz okupiranih područja istočne
Slavonije prema zapadu Republike Hrvatske. Ovdje je 3. bojna s ostalim sastavnicama 105. brigade provela od 03. kolovoza do 07. rujna 1995. kada
se vraća u Bjelovar i prelazi u pričuvu. Kroz 3. bojnu/105. brigade Hrvatske vojske prošlo je preko 1600 branitelja, od toga je 14 poginulih i 33 ranjenih.

58. samostalna laka bitnica Protuzračne obrane (PZO) Đurđevac
Na području Općine Đurđevac nalazili su se vitalni objekti INA Naftaplina; CPS Molve 1, 2 i 3, plinskih stanica Molve-Istok, Kalinovac, Stari Gradac i ostalih
manjih postrojenja. Kako je postojala velika opasnost da će ih napasti zrakoplovstvo JNA osnovana je 14. listopada 1991. godine postrojba Protuzračne obrane u okviru Policijske postaje Đurđevac. Bio je to jedan vod Protuzračne obrane naoružan sa sredstvima kojima je u to vrijeme raspolagala policija. Sastav voda činili su djelatni i pričuvni policajci iz policijske postaje Đurđevac. Iz sastava voda i kasnije uvojačenih pripadnika za potrebe 61. lako artiljerijskog diviziona Protuzračne obrane ustrojava se po zapovijedi zapovjednika Zbornog područja Bjelovar 31. listopada 1991. 58. samostalna laka bitnica Protuzračne obrane Đurđevac. Pripadnici postrojbe upućuju se kontinuirano po vodovima na zapadnoslavonsko bojište sa zadaćom protuzrakoplovne obrane prostora na kojem se nalazila 117. brigada Hrvatske vojske Koprivnica. Bio je to prostor između mjesta Baira, Popovca, Brezovca i Subocke. Smjenski su se zamjenjivali na toj zadaći s vodom 61. lako artiljerijskog diviziona Protuzračne obrane Koprivnica. Povratkom 117. brigade HV u srpnju 1992. u Koprivnicu i Križevce, zadaća je prestala. Godine 1993. postrojba se preustrojava i dobiva naziv 465. samostalna topničko-raketna bitnica Protuzračne obrane Đurđevac. Postrojba je demobilizirana 26. ožujka 1994. a u njenom sastavu tijekom djelovanja bilo je 296 pripadnika.

URED ZA OBRANU Đurđevac

1991. godine Odlukom Vlade RH zbog situacije u Republici Hrvatskoj osnivaju se KRIZNI STOŽERI koji čine Predsjednik Općine, Predsjednik Izvršnog vijeća
i ostali članovi važnih lokalnih organa i ustanova. Ukida se Općinski sekretarijat za Teritorijalnu obranu te Općinski Sekretarijat obrane.
Ured za obranu Đurđevac u svojoj nadležnosti je imao i osnivanje odreda Narodne zaštite u mjestima gdje je za to bilo potrebe.
Većina djelatnika Općinskog sekretarijata za Teritorijalnu obranu te Općinskog Sekretarijata obrane prelazi u postrojbe Hrvatske vojske ili Ministarstvo obrane
Republike Hrvatske – Ured za obranu Đurđevac.
Centar motrenja i obavještavanja nastavlja sa radom te oglašava zračne uzbune. Djelatnici Ureda za Obranu obavljaju vrlo zahtjevne poslove vezane uz mobilizaciju Materijalno-tehničkih sredstava i ljudstva za potreba popune ustrojenih cjelina Hrvatske vojske i Ministarstva unutrašnjih poslova.
Zbog brige o žrtvama ranjavanja i pogibanja u ratnom sukobu ustrojava se Odjel za skrb o hrvatskim braniteljima koji zajedno s HVIDROM vode institucionalni trajnu brigu o stradalim braniteljima, roditeljima i djeci poginulih Hrvatskih branitelja.

HVIDRA
Udruga HVIDR-a Đurđevac osnovana je u rujnu 1992., registrirana 6. listopada 1992. godine. Članovi Udruge su s područja bivše općine Đurđevac, Virje, Ferdinandovac, Molve, Kloštar Podravski, Podravske Sesvete, Kalinovac i Novo Virje. Udruga je brojila 80 članova, većinom s osnova ranjavanja. Dio
članova je bio iz Grada Vukovara, koji su se nakon mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja i okupiranih dijelova Istočne Slavonije, kasnije vratili u
Vukovar. 18 članova je umrlo ili izvršilo suicid tijekom proteklih godina. Udruga trenutno broji preko četrdeset članova.

Udruga hrvatskih branitelja Republike Hrvatske
Udruga hrvatskih branitelja Republike Hrvatske (UHB RH) osnovana je s ciljem zaštite prava i dostojanstva hrvatskih branitelja te očuvanja vrijednosti
proizašlih iz Domovinskog rata. Prvotni naziv udruge bio je Udruga hrvatskih branitelja 1990–1996 Republike Hrvatske. Osnovana je 2010. godine sa sjedištem u Đurđevcu. Radilo se na omasovljenju članstva, tako da ubrzo dolazi do osnivanja podružnica Udruge, i to u gradovima Zagrebu, Splitu,
Požegi i Đurđevcu.

Udruga je ubrzo postala važan čimbenik u pokretu „STOP PROGONU HRVATSKIH BRANITELJA“. Tako početkom 2011. godine organiziraju prvi prosvjed u Koprivnici. Zbog uhićenja hrvatskih branitelja Tihomira Purde i Veljka Marića, te uhićenih generala Mladena Markača i Ante Gotovine, 26. veljače 2011. godine organiziraju prosvjed u Zagrebu, gdje se okupilo oko 55 tisuća ljudi. Presudom Haaškog tribunala, članovi UHB RH-a, kao i ostali branitelji i domoljubi, 16. travnja 2011. godine organiziraju prosvjed pod imenom „Za Domovinu“, gdje se okupilo oko 90 tisuća nezadovoljnih ljudi.
Od 2019. godine, Udruga hrvatskih branitelja Republike Hrvatske organizira proslavu Vojno redarstvene operacije „Oluja 95“, prvo samostalno, a zadnjih
godina u suradnji s Udrugama proizašlih iz Domovinskog rata, Gradom Đurđevcom i Turističkom zajednicom Đurđevac.
Financiran iz Europskog socijalnog fonda, projekt usmjeren na psihosocijalnu pomoć, kućnu njegu i socijalno uključivanje hrvatskih branitelja i članova
njihovih obitelji. U pet županija zaposleno je osam osoba, a krajnjih korisnika bilo je više od 50. Projekt također obuhvaća edukacije, nabavu opreme i
radionice.
U sklopu humanitarnog programa, UHB RH od kraja 2020. godine dijeli pakete pomoći najugroženijim hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima u četiri
županije i Gradu Zagrebu. Projekt je financiran iz sredstava Ministarstva hrvatskih branitelja, a realiziran u suradnji s lokalnim partnerima i volonterima
udruge. Godišnje se podijeli preko 200 paketa.
Sedam godina UHB RH organizira memorijalna događanja, poput ribolovnog turnira „Kolar – Juriša“ u čast poginulih branitelja, s porukom: „DA SE NE ZABORAVE“.

HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR GRADA ĐURĐEVCA
Hrvatski časnički zbor grada Đurđevca je braniteljska, strukovna i staleška udruga hrvatskih časnika i dočasnika putem koje njezini članovi upotpunjuju i
proširuju svoja vojna znanja, razvijaju domoljublje i borbeni duh, osmišljavaju svoje mjesto i ulogu u sustavu obrane Republike Hrvatske i rješavaju
pojedinačne i zajedničke probleme svojega časničkoga zvanja i statusnog položaja. Na zahtjev branitelja otvorena je za suradnju i svekoliku pomoć svim
Hrvatskim braniteljima u njihovom rješavanju problema koji ih tište, a koje nisu riješili do sada zbog proteka vremena. Udruga u gradu Đurđevcu osnovana je
2023. godine te je sastavnica Zajednica Udruga RH proizašlih iz Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj.

Sjećanje na poginule branitelje,

POGINULI PRIPADNICI 3. BOJNA 105.
BRIGADE
IVICA BARČAN
MIHAJLO (MIHALJ) MALETIĆ
ZDRAVKO PANKASZ
ALEKSANDAR GIBA
MARIJAN SAIĆ
ZLATKO ZUBIĆ
BRANKO HORVAT
BRANKO KOVAČEVIĆ
TOMO ČIŽMEŠINKIN
IVAN RENGEL
ŽELJKO TOMLJANOVIĆ
IVAN DIKŠIĆ
IVICA FERIĆ
MATO PEROKOVIĆ
POGINULI PRIPADNICI MUP-a
DRAŽEN DAUTANEC
ŽELJKO BEGOVIĆ
ŽELJKO BABEC
ĐURO GOLUBIĆ
IVICA KOLAR
PETAR JURIŠA
ŽELJKO BALALA
MARIJAN TOT
POGINULI U OSTALIM POSTROJBAMA
DRAŽEN HORVAT
ŽELJKO HUSNIK
ZLATKO IVKOVIĆ
MATIJA ŠOKEC
NENAD SOČEC
IVICA OSMANOVIĆ
SLAVKO LONČARIĆ
BOŽIDAR KNEŽIĆ
ANĐELKO TRŽIĆ
TOMISLAV GRBAČIĆ
SILVIJO HRANILOVIĆ
ŽELJKO TIŠLJAREC
VLADIMIR ČUPEN
ZDRAVKO SLIVAR
MILENKO BORŠIĆ
VLADO SAIĆ

„Laka im Hrvatska gruda za koju su položili svoje mlade živote, te svojom žrtvom ostvarili stoljetne snove Hrvatskog naroda da bude svoj na svome i da
o svojoj sudbini sam odlučuje.“

Minutom Hrvatske tišine odana je počast svim poginulim, nestalim i umrlim Hrvatskim braniteljima,
- „Slava im“

Branitelji su slavili do kasno u noć, sjećajući se svojih i tuđih doživljaja iz Domovinskog rata, a sve je proteklo u najboljem redu.