U posljednje vrijeme sve su prisutnije zabrinutosti zbog novog potencijalnog migrantskog vala prema Europi, uključujući i Hrvatsku. Ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović, upozorio je na opasnost ilegalnih migracija, izražavajući zabrinutost zbog nestabilnosti na Bliskom istoku i u Aziji. Prema njegovim riječima, veliki broj migranata dolazi u Hrvatsku iz Sirije, Turske, Afganistana, Rusije i drugih zemalja, a trend je u porastu, prenosi Direktno.hr

Glavne zemlje porijekla

Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je tijekom devet mjeseci 2024. godine zabilježeno 20.532 zahtjeva za međunarodnu zaštitu, što su sve osobe koje su ušle u Hrvatsku ilegalnim putem. Najviše zahtjeva dolazi od Sirijaca (6560), Turaka (4712), Rusa (2574) i Afganistanaca (1662), dok je među njima i maloljetnika bez pratnje – gotovo 1700. Većina migranata su muškarci, a žene dolaze najčešće iz Turske, Rusije, Sirije i Nepala.

Povratak migranata u Hrvatsku kroz dublinski postupak

Hrvatska je također suočena s obavezom vraćanja migranata iz drugih europskih zemalja. Tijekom ove godine, 1157 migranata vraćeno je u Hrvatsku, najviše iz Njemačke, Švicarske, Francuske i Austrije. Istovremeno, Hrvatska je prenijela odgovornost za 13 migranata na druge zemlje unutar Europske unije, prema procedurama dublinskog postupka.

Trendovi migracija: promjene u odnosu na 2023.

Ilegalne migracije pokazuju manji intenzitet u usporedbi s 2023. godinom, kada je evidentirano 68.114 ilegalnih ulazaka u Hrvatsku. Prošle godine najviše migranata dolazilo je iz Afganistana, Turske i Rusije, a među njima je bio i značajan broj migranata iz Kube, Maroka i drugih afričkih i latinoameričkih zemalja poput Burundija i Bolivije.

Model migracija preko Srbije i Bosne i Hercegovine

Prema izjavama premijera Andreja Plenkovića, migranti iz Kube, Bolivije, Burundija i drugih zemalja često dolaze u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu kao turisti te nakon toga pokušavaju ilegalno ući u Europsku uniju preko Hrvatske ili Mađarske. Plenković je naglasio potrebu usklađivanja viznih politika susjednih zemalja s politikom EU kako bi se smanjio priljev migranata.

Božinović je također istaknuo važnost dodatne tehničke opreme i pripreme Ministarstva unutarnjih poslova za potencijalne situacije koje bi mogle eskalirati u narednim mjesecima.

Sličnosti s migrantskim valom 2015.

Hrvatska se 2015. suočila s masovnim priljevom migranata iz Sirije, Iraka i drugih ratom pogođenih zemalja. Premijer Plenković smatra da današnja situacija ima određene sličnosti s tadašnjim migrantskim valom, ali ističe kako Hrvatska danas ima bolje razvijen sustav nadzora granice. Unatoč tomu, oko 40% migranata zaustavljenih od strane hrvatske policije prošlo je kroz regiju, često preko Srbije i Bosne i Hercegovine, zbog čega hrvatske vlasti smatraju nužnim daljnje jačanje mjera zaštite granice.

S obzirom na trenutnu geopolitičku situaciju, pitanje migracija ostaje visoko na dnevnom redu hrvatske policije i vlade.