Politička marginalizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini: pitanje ravnopravnosti i opstanka

U političkom životu Bosne i Hercegovine jasno je da Hrvati, kao jedan od tri konstitutivna naroda, često nisu u mogućnosti birati vlastite predstavnike onako kako bi željeli i kako im pripada po Ustavu. Za Bošnjake, nametanje političkih predstavnika Hrvatima postalo je gotovo uobičajena praksa. Od neprihvatljivih kandidatura do političkih dogovora koji onemogućuju istinsku autonomiju, Hrvati se sve češće nalaze u situaciji da njihove predstavnike na svim razinama vlasti biraju drugi. Pri tome se očekuje da Hrvati takve odluke prihvate bez prava na prigovor.

Ovaj problem nije nov. Bošnjaci, kao većinski narod u Federaciji BiH, već su više puta dali do znanja da bi rado vidjeli da hrvatsku političku scenu vode oni koji su njima politički prihvatljivi — bez obzira na volju hrvatskog naroda.

U tom kontekstu, bošnjački politički lideri koriste različite političke mehanizme kako bi osigurali "poželjne" hrvatske predstavnike u najvišim institucijama vlasti. Najnoviji zahtjev upućen Hrvatima, koji zvuči gotovo kao politički ultimatum, glasi: "Ako se odreknete Dodika, dopustit ćemo vam nametnute predstavnike — bez prava na prigovor."
Takav stav, koji podupire i značajan dio međunarodne zajednice, izaziva opravdanu zabrinutost. Političko predstavljanje nije samo pitanje glasovanja, već temeljnog prava na političku autonomiju i očuvanje konstitutivnosti naroda.

Hrvati, kao i druga dva naroda, imaju pravo samostalno birati svoje političke predstavnike – one koji će ih legitimno zastupati u institucijama BiH i na međunarodnoj sceni. No, trenutna politička praksa, u kojoj odluke često nastaju kroz dogovore dvaju većinskih naroda, Hrvate sve češće stavlja u ponižavajuću poziciju prihvaćanja tuđih izbora.

Takav odnos Bošnjaka prema Hrvatima ozbiljno narušava principe demokracije, političke ravnoteže i duh Ustava BiH. Kada jedan narod drugome poručuje da nema pravo prigovora na "nametnute" političke predstavnike, postavlja se ozbiljno pitanje stvarne funkcionalnosti i budućnosti Bosne i Hercegovine kao demokratske države.

Može li BiH uistinu opstati ako u njoj jedan konstitutivni narod sustavno onemogućava drugome pravo na političko samoopredjeljenje? Pitanje političkog predstavljanja nadilazi unutarnje političke odnose — to je pitanje opstanka Hrvata u Bosni i Hercegovini, pitanje njihovih prava, identiteta i budućnosti.

Hrvati ne mogu i ne smiju ostati pasivni promatrači u takvom političkom okruženju. Ako se politika "nametanja" nastavi, opravdano je pitati koliko dugo će Hrvati još trpjeti nepravdu i političku marginalizaciju.

Stoga bi bošnjački politički akteri, ako zaista žele izgraditi Bosnu i Hercegovinu kao demokratsku i ravnopravnu državu, morali prestati s praksom koja sustavno potkopava hrvatski politički subjektivitet. Ako BiH želi biti država svih njezinih naroda, onda u njoj mora biti mjesta za autentično, slobodno i ravnopravno političko predstavljanje svakog konstitutivnog naroda.

** Stavovi i mišljenja iznesena u kolumnama i komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta Uredništva Portala Dnevnih Novosti već isključivo mišljenje i stavove njihovih autora**